U radu su prikazani rezultati istraživanja utjecaja šumskih ekosustava alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) na površinsko otjecanje padalina i zaštitu tla od erozije. Istraživanja su obavljena u ...slivu bujice Rupotine kod Solina i u predjelu Kučine, na pokusnim plohama B8 i B9, u sačuvanim i opožarenim sastojinama
alepskog bora, na nagibu od 20 i 26°, a obuhvaćaju razdoblje od kolovoza 2002. godine do kolovoza 2004. godine.
U sačuvanim sastojinama alepskog bora potpunog sklopa, na nagibu od 26° (ploha B8), u prvoj godini istraživanja, od kolovoza 2002. do kolovoza 2003. godine, površinsko otjecanje iznosilo je 6,23mm/m², a gubici tla 0,043t/ha. U navedenom razdoblju, na opožarenoj površini plohe B9 (nagiba 20°), godišnja vrijednost
površinskog otjecanja iznosi 35,51mm/m², a gubici tla 19,93t/ha.
U drugoj godini istraživanja, od kolovoza 2003. do kolovoza 2004. godine, godi{nja vrijednost površinskog otjecanja na plohi pod sastojinom alepskog bora iznosi 4,25mm/m ², a gubici tla 0,00022t/ha. Na opožarenoj površini, obnovljene
šumske vegetacije, u trećoj godini nakon požara, godišnja vrijednost površinskog otjecanja iznosila je 8,4mm/m², a gubici tla 0,080t/ha.
Cilj ispitivanja bio je analizirati patološke promjene zubnih struktura u 101 bolesnika s insuficijencijom ezofagogastričnog ušća. Dobiveni podaci uspoređivani su s analognima u 78 ispitanika ...kontrolne skupine kod kojih nije dijagnosticirana insuficijencija ezofagogastričnog ušća. Utvrđeno je da bolesnici s insuficijencijom
ezofagogastričnog ušća imaju značajno višu zastupljenost erozija
cakline (27,7% - 6 ,7 erozija po ispitaniku) u odnosu na ispitanike kontrolne skupine, 18,9% odnosno 3,6 zubi po ispitaniku, P < 0,01). Utvrđena je razlika u morfološkim karakteristikama erozija koje su u ispitne skupine pretežno tipa defekta čitave zubne površine (uglavnom palatinalne, eventualno lingvalne), i redukcije volumena
zuba. Kod ispitanika kontrolne skupine morfološke promjene pretežno su tipa inicijalne erozije s povećanom glatkoćom i gubitkom sjaja zubne površine, te bubrežasti ili diskoidni defekti labijalnih površina. Bolesnici s insuficijencijom ezofagogastričnog ušća imali su značajno manju sekreciju stimulirane sline (38,6% manje od 1 ml) u odnosu na ispitanike kontrolne skupine (5,1%, P < 0,01). Vrijednosti p H nestimulirane sline bile su u bolesnika ispitne skupine znatno niže (47,5% manji p H od 5) u odnosu na ispitanike kontrolne skupine, P < 0,03). Također je utvrđena statistički značajna povezanost sniženih vrijednosti količine i p H stimulirane sline, te p H nestimulirane sline s porastom prevalencije erozija u bolesnika s insuficijencijom ezofagogastričnog ušća.
Gubitak tvrdih tkiva zubnoga vrata Jukić, Silvana; Pandurić, Vlatko; Miletić, Ivana ...
Acta stomatologica Croatica,
03/1999, Volume:
33, Issue:
1
Paper
Open access
Zubni vrat posebno je osjetljivo područje gdje se očituju razni patogeni procesi. Gubitak tvrdih tkiva zubnoga vrata dijeli se prema etiologiji na: karijes, eroziju, abraziju i abfrakciju. U radu je ...prikazan način nastanka svake od tih lezija, njihov klinički izgled i terapijski pristup. Naglašena je važnost preventivnoga djelovanja stomatologa sa svrhom da se smanji čestoča cervikalnih lezija.
Istraživanja prirodne potencijalne erozije tla vodom obavljeno je na šest tipova tala zastupljenih na području Vinodolske kotline.
Prema ukupnoj dubini do matične stijene tla su svrstana u tri klase: ...srednje duboka (< 0,8 m - aluvijalno-koluvijalno, oglejeno, skeletoidno i rendzina na koluvijalnim nanosima); duboka (0,8-1,2 m - koluvijalno s prevlašću zemljišnog materijala) i vrlo duboka tla (>1,2 m - aluvijalno, karbonatno, oglejeno; močvarno glejno, hipoglejno i močvarno glejno amfiglejno). Za istraživano područje tolerantni gubitak erozijom određen je na 12 t/ha/god, za vrlo duboka i duboka tla, a 8 t/ha/god.za srednje duboka tla. Pokazatelj erozivnosti kiše izračunat je za dvije meteorološke postaje (Bribir i Novi Vinodolski). Proračun i interpretacija rezultata obavljena je primjenom prognostičke USLE (Universal Soil Loss Equation) metode.
Temeljem ostvarenih rezultata zaključujemo da se stupanj rizika od erozije kreće od neznatnog do umjerenog (aluvijalno-koluvijalno; aluvijalno karbonatno i močvarno glejna tla). Na koluvijalnom tlu i rendzini na koluvijalnim nanosima opasnost od erozije je visoka do ekstremna.
Izmjerena erozija na području Vinodolske kotline kod svih tala (izuzev koluvijalnog i rendzine na koluvijalnim nanosima) ne prelazi tolerantnu granicu. Rezultati istraživanja ukazuju da apsolutnu prednost u zaustavljanju i smanjenju erozijskih procesa na nagnutim terenima treba dati konturnoj obradi i obvezatnom ostavljanju biljnog malča na površini tla u voćnjacima i vinogradima, odnosno njegovom zaoravanju u ostaloj poljoprivrednoj proizvodnji. Na koluvijalnom tlu i rendzini tj. tipovima tla na kojima je utvrđen visok rizik od erozije bilo kakva obrada na nagibima većim od 6% bez podizanja terasa je vrlo upitna.
Tijekom cetvorogodišnjeg razdoblja (1994-98) na pseudogleju središnje Hrvatske pri razlicitim varijantama obrade tla istraživana je erozija tla vodom. U istraživanja su ukljuceni usjevi koji ...dominiraju u ovom podneblju, dok su varijante obrade slijedece: 1. Standardna parcela prema USLE - crni ugar 2. Konvencionalno oranje (do 25 cm) uz i niz nagib 3. Izostavljanje obrade - izravna sjetva, 4. Konvencionalno oranje okomito na smjer nagiba 5. Vrlo duboko oranje (do 50 cm) okomito na smjer nagiba. 6. Podrivanje na 60 cm dubine + konvencionalno oranje okomito na smjer nagiba.
Temeljem polucenih rezultata i odnosa s tolerantnom erozijom za ovaj tip tla zakljucujemo da su erozijski nanosi pri u uzgoju jarina rijetkog sklopa (kukuruz i soja) mnogo veci u odnosu na tolerantno odnošenja za ovaj tip tla. Kriticno razdoblje pri uzgoju ovih kultura je neposredno poslije sjetve ovih usjeva (razdoblje nicanja pa dok usjev nije prekrio 10% površine). U ovom razdoblju utvrdeno je preko 80 % ukupne godišnje erozije, bez obzira na smjer obrade. Pri uzgoju ozimih kultura gustog sklopa (pšenica i uljana repica) nisu zabilježeni kriticna razdoblja, dok je ukupna erozija izrazito niža od tolerantnog odnošenja, pa u obzir dolaze svi istraživani nacini obrade tla.
Temeljem svega navedenog zakljucujemo da je obrada uz/niz nagib pri uzgoju jarina rijetkog sklopa visoko rizicna na nagnutim terenima, pa bi taj nacin obrade tla trebalo napustiti. Izostavljanje obrade i bilo koji od nacina obrade okomito na nagib preporucamo za širu primjenu u poljoprivrednoj proizvodnji. Smatramo da je rijec je o nacinima obrade tla koji su u skladu s održivom poljoprivredom u ovom podneblju.
Autori raspravljaju o etiološkim faktorima koji dovode do erozije zubnih tkiva. Daju klinički opis izgleda erodiranih površina, diferencijalnu dijagnozu i terapiju erozivnih promjena. Etiološke ...faktore dijele na egzogene i endogene. Najčešći egzogeni uzroci erozija zubnih površina su prehrambeni artikli i pića, neki lijekovi, te profesionalna ekspozicija kiselinama u industriji i laboratorijima, a endogeni kronična regurgitacija želučanog sadržaja. Ovisno o putu unosa kiselina lokalizirane su i erozivne promjene. Tako su egzogene smještene na labijalnim, a endogene na palatinalnim (rjeđe lingvalnim) plohama zahvaćenih zuba. U terapiji se predlažu: preventivne mjere, restauracija erodiranih površina kompozitnim materijalima ili protetski.
Za istraživanje je korištena caklina 4 humana impaktirana, trajna molara. Od svakog zuba načinjeno je po pet uzoraka prizmatske i besprizmatske cakline. Po jedan uzorak iz svake grupe bio je ...kontrolni, a ostali su držani u zakiseljenom napitku (»Coca« - pH 2,57) u trajanju od 15, 30, 60 i 120 minuta. Uzorci su zatim priređeni za elektronsku mikroskopiju (SEM) i analizirani. Zapažene su bitne razlike erozijskog djelovanja fosforne kiseline na prizmatsku i besprizmatsku caklinu što se pripisuje morfološkim razlikama. Na humanoj aprizmatskoj površini cakline vidljiv je nepravilan oblik otapanja izražen velikim erozijama grubo hrapavog dna i neravnih rubova neposredno uz područja potpuno netaknute cakline, čak i kod uzoraka najduže izloženosti djelovanju kiseline. Na uzorcima prizmatske caklinske površine prve su promjene vidljive nakon 30 minuta djelovanja kiseline. Najprije se otapaju središta prizama, zatim rubovi prizama (»prizmatska ovojnica«), a kod uzoraka eksponiranih 120 minuta i interprizmatska caklina. Autori zaključuju da iz rezultata ovog istraživanja proizlazi da na razvoj i napredovanje erozije, osim vrste i pH kiseline, znatan utjecaj imaju i biološke varijacije građe humane cakline.
U radu je pregledano sto ispitanika. Pedeset ispitanika radi u tvornici akumulatora (akumulatorskim stanicama), u pogonima zatvorenog tehnološkog procesa formiranja akumulatorskih ploča, a 50 ih je ...sačinjavalo kontrolnu grupu. Cilj rada bio je utvrditi stanje tvrdih zubnih tkiva kod radnika u akumulatorskim stanicama. U tu svrhu ispitivana je prevalencija erozija, prevalencija karijesa, stupanj oralne higijene i stanje gingive. Kod ispitanika nisu nađene klinički vidljive erozivne promjene (rade u zatvorenom tehnološkom procesu formiranja akumulatorskih ploča), što je znak poboljšanja radnih uvjeta, kretanja koncentracije para sumporne kiseline u granicama dopuštenih vrijednosti (1-1,75 mg/m3), te provođenja osobne zaštite na radu (grupa I. - 92%, grupa II. - 68%). Porast karijesa značajan je kod ispitanika koji rade puno radno vrijeme (grupa II.) u odnosu na one koji rade pola radnog vremena (grupa L), kao i na one koji ne rade u tim radnim uvjetima (kontrolna grupa). To može biti znak da duža izloženost nepovoljnim uvjetima (atmosferi s kiselinskim parama) predstavlja mogući predisponirajući faktor većoj osjetljivosti zuba na karijesnu demineralizaciju, uzročenu vanjskim faktorima.
Kod ispitanika koji su radili puno radno vrijeme, nađeno je više zubnog kamenca i više upalnih promjena na gingivi, što se može dovesti u vezu s lošijom oralnom higijenom u toj grupi. U vezi s time, potrebno je kod radnika koji rade u akumulatorskim stanicama (tvornicama akumulatora) provoditi preventivne mjere fluoridacije zubi, posvetiti posebnu pažnju zdravstvenom prosvjećivanju i češćoj kontroli.
Premda je u proteklih 20 godina između dviju svjetskih konferencija učinjeno mnogo u proizvodnji hrane i zaštiti okoliša, još uvijek ostaju brojne dileme o sudbini Zemlje i daljnjem razvoju ...čovječanstva na pragu trećeg milenija.
U globalnim razmjerima to su ponovne prijetnje glađu zbog stalnog porasta stanovništva, povećanje temperature zraka zbog povećanih količina ugljičnog dioksida i drugih štetnih plinova, zatim prekomjerna sječa i sušenje šuma zbog kiselih kiša te erozija i zagađivanje tla i voda kemijskim polutantima, kao i napuštanjem posjeda i pretvorbom plodnih površina u građevinsko zemljište.
Osim toga u članku se navode specifičnosti i potrebe poslijeratne obnove sela i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.
Koristeći geografsku kartu otoka Cresa u mjerilu 1 : 100 000 digitalizirana je njegova obalna crta u bitkartu od 1696 x 5052 piksela. Pokazano je da se log-log dijagram separira na dva područja: ...nesamoslično i samoslično, razdjeljena kritičnom vrijednošću duljine kutije. Dobiven je rezultat da je eksponencijalni zakon izvanredno dobro zadovoljen u samosličnom dijelu log-log dijagrama, što ukazuje na visoki stupanj fraktalnosti obalne crte, gotovo bez uočljivih fluktuacija u tom dijelu log-log dijagrama. Na osnovi toga izračunata je vrijednost ukupne fraktalne dimenzije obalne crte otoka Cresa: Dв = 1.118 ± 0.001. Nadalje je otkriveno da parcijalne fraktalne dimenzije pojedinih dijelova otoka Cresa pokazuju znatne razlike od ukupne vrijednosti. Ovi rezultati pokazuju da obalna crta Cresa pokazuje visoku razinu statističke samosličnosti. Moguće objašnjenje za podrijetlo ove pojave sugerirano je na crti novog modela erozije kao procesa s fraktalnim rastom simuliranog na rešetki što je korišteno za modeliranje stacionarnog stanja poriječja kao na primjer eksponencijalnog zakona za poriječje i za Hortonov zakon. U svjetlu ovih rezultata za fraktalnu dimenziju raspravlja se problem ovisnosti procjene za duljine obale o preciznosti mjerenja i prikazuje se odgovarajuća asimtotska formula.
