Ova knjiga ima specifično trostruko žarište. Prvo, usredotočuje se na veliku sliku biblijskog gledanja na kraj svijeta, nastojeći time izbjeći upadanje u gomilu detalja koji bi mogli odvući pozornost ...od srži biblijskog teksta.
Drugo žarište posebno je okrenuto utjecaju koji su biblijski tekstovi izvršili na čitatelje u svakoj pojedinoj fazi nastajanja Biblije.
Treće, knjiga je izravno usmjerena na svršetak vremena, na stvarno posljednje događaje u povijesti Zemlje. Zato ona razmjerno malo govori o mnogim dijelovima Biblije koje bi normalno trebalo proučiti u okviru istraživanja biblijske eshatologije
Srednjovjekovni kršćani, premda zabrinuti zbog protjecanja vremena, s pouzdanjem su čekali Kristov drugi dolazak. Kako kaže cistercitski otac Guerric iz Ignyja: "Apsolutno sam siguran da će se on na ...kraju pojaviti i pokazati da me nije prevario; stoga ću ga, unatoč odgađanja što ga određuje, i dalje pouzdano čekati jer će on sigurno doći i neće zakasniti nijedan dan." (Guerric iz Ignyja, Liturgical Sermons I, Cistercian Fathers Series 8 /Shannon, 1971/, str. 3.) Žar što ga osjećamo u ovoj prvoj Guerricovoj propovijedi o dobu adventa iznenadit će neke čitatelje, jer su protestantski kršćani učeni da je adventna nada u srednjem vijeku nestala. No to je daleko od istine.
Ovaj esej nastoji prikazati sudbinu adventne nade nakon što se prva kršćanska crkva pojavila i proširila u grčko-rimskom svijetu, izražavajući svoju vjeru u mislima koje su bile oblikovane židovskim, ...grčkim i na kraju latinskim idejama. Uporabu ovih oblika pratilo je slabljenje eshatološkog iščekivanja, zbog činjenice da je taj dolazak odgađan, kao i zbog promjena u društvenim i političkim prilikama. Tako je neposredno očekivani advent s kraja prvog i ranog drugog stoljeća postupno ustupio mjesto "doktrini" o adventu – jednom od bitnih sastojaka "povijesti spasenja". Ova su važnu doktrinu zatim spiritualizirali oni koji su ustrajali na promicanju neke vrsti "ostvarene eshatologije", koja je po karakteru bila bliža superiornijem religioznom gnozisu što ga je kršćanstvo predstavljalo (za helenističke umove).
Promjene u prilikama dovele su do obnove ranijeg iščekivanja, da bi se ona ostvarila na potpuno neočekivan način: Božje kraljevstvo navodno je inicirano pojavom kršćanskog imperatora Konstantina. Pobjedu kršćanske crkve počeli su smatrati znakom bliske Božje vladavine. Pa ipak, čak su se i građani Božjeg grada još uvijek osjećali jako vezani za Zemlju, a nada u parusiju – koja je sada opet postala "bitnim" dijelom kršćanske doktrine – ostala je prilično živom u njihovom razmišljanju o budućnosti, da bi istodobno bacala dugu zraku svjetla na njihov sadašnji život i ponašanje.
Izazov apokaliptike Mateljan, Ante
Crkva u svijetu,
12/1997, Volume:
32, Issue:
4
Journal Article
Open access
U vremenu bujanja apokaliptickih vizija budućnosti i ponovnog
buđenja kršćanskog hilijazma, autor nastoji ne samo pronaći razloge takvu stanju nego i otkriti mogući kršćanski odgovor izazovima ...apokaliptickih sekti. Najprije se ukazuje na problematiku koja stoji iza samog fenomena apokaliptickih sekti, potom na temelje biblijske eshatologije, apokaliptike i hilijazma te nakon kratkog pregleda apokrifne apokaliptike i apokaliptickih sekti u povijesti kršćanstva prelazi na tumačenje osnovnih razlika između eshatološkog i apokaliptičkog načina razmišljanja, vjerovanja i djelovanja.
Hipoteza članka polazi od istraživanja odnosa kristologije i eshatologije sa soteriologijom, te analizom njihovih izabranih nosivih pojmova nastoji smjestiti govor o spasenju unutar suvremenog ...konteksta. Konkretno, istražuju se pojmovi nade, vjere, slobode i tjelesnosti uskrsnuća, koji pružaju okvir za suvremeni odgovor na pristup soteriološkoj zbilji. Zaključno odabrani pojmovi pokazuju prikladnost u povezivanju iskustava suvremenog čovjeka, njegove egzistencijalne pozicije i perspektive spasenja, uz povezivanje s bogatom teološkom tradicijom i katoličkim naukom. Početno istraživačko pitanje koje je pošlo od povezanosti dvaju traktata (kristologije i eshatologije) sa soteriologijom, pružilo nam je kroz odabrane pojmove značajne uvide u različite mogućnosti suvremenog razumijevanja spasenja.
Prikaz knjige Hans Urs von Balthasara, Eschatologie in unserer Zeit. Die letzten Dinge des Menschen und das Christentum, Johannes, Einsiedeln,
2005., 156 str.
