Ivan Zakmardi Dijankovečki (oko 1600.–1667.) nepravedno je zanemaren u historiografiji, kao i u svojem rodnom kraju. U hrvatskoj povijesti 17. stoljeća istaknuo se kao jedan od utjecajnih pojedinaca ...jer je ostavio snažan politički i kulturni pečat na prostoru današnje sjeverozapadne Hrvatske. Premda je u historiografiji najčešće spominjan kao protonotar, važna su i njegova dobročinstva, kojima je potpomogao razvoj školstva, odgojno-obrazovnih institucija i kulture. U članku je prikazana ostavština koja je proizašla iz Zakmardijeva filantropskog karaktera. Naime, Zakmardi je u Križevce doveo pavline s kojima je osnovao školu. U Varaždinu je pak surađivao s isusovcima s kojima je osnovao sjemenište, konvikt i zakladu. U Zagrebu je podigao žrtvenik u crkvi sv. Marka koji je kasnije preseljen u Križevce. Uz to, u Zagrebu je za potrebe gradske škole sagradio dvokatnicu na Gradecu, kao i, a u sklopu današnje Zvjezdarnice, zgradu spremišta za hranu. Naposljetku, u nastojanju da im pomogne u djelovanju, križevačkim pavlinima i varaždinskim te zagrebačkim isusovcima darovao je i brojne posjede te novac. Pavlinima je pomogao i u Olimju, zahvaljujući čemu je u tom gradu osnovan pavlinski samostan. Svojim dobročinstvima Zakmardi se, dakle, iskazao kao pobornik razvoja odgoja, obrazovanja i kulture.
Filantropija Lietuvoje yra naujai atgimstantis pilietinės visuomenės reiškinys. Šiame straipsnyje pristatoma šiuolaikinės filantropijos sampratos ir veiksmo analizė, kuria siekiama atskleisti šio ...reiškinio ypatumus šiuolaikinėje Lietuvoje. Akcentuojama filantropijos tradicijos nebuvimas komunistiniu periodu, skurdoka pokomunistinė filantropinė veikla, specifinis visuomenės požiūris, dažnai įstrigęs tarp tradicinės ir modernios filantropijos sampratų, bei filantropijos aktorių veiksmo intencijos, susiduriančios su altruizmo ir egoizmo dichotomija.
Ovaj članak vrednuje značenje volonterstva u odnosu na razvoj zajednice i sudjelovanje građana u njoj, kao i iz pozicije odnosa države i društva u Americi. Autorica je svoju pažnju usredotočila na ...volonterske aktivnosti u njezi smrtnobolesnih osoba, te posebno na hospicijsku skrb. Slijedeći ispitivanje karaktera volontiranja kao pojedinačnog ponašanja, autorica elaborira na koji način ono proizlazi iz zajednice i, obrnuto, kako ono utječe na građenje zajednice. Također se utvrđuje što volontiranje znači u kontekstu američkoga neprofitnog sektora te kakva je njegova uloga u socijalnoj politici. Ovakva, općenitija analiza, potkrijepljena je razmatranjima o osobitom doprinosu volontiranja hospicijskoj skrbi u SAD-u. Svoju analizu autorica zaključuje s procjenom implikacija za socijalnu politiku.
Autor je u radu, na temelju Spomenice društva koja je objavljena 1935. i onodobnog tiska, Pravila društva te nekih manjih izvornih ostataka iz Muzeja Brodskog Posavlja i privatne ostavštine, dao ...pregled djelovanja Hrvatskog dobrotvornog gospojinskog društva u Brodu na Savi od 1895. do 1941. godine. Osim presjeka cjelokupnog djelovanja društva, naglasak je stavljen na njegovom humanitarnom radu i utjecaju na svekoliki društveni i kulturni život Broda i njegovih građana.
Zemaljska gospojinska udruga za naobrazbu i zaradu ženskinja u Hrvatskoj i Slavoniji (1900) te Gospojinski klub (1901) bile su udruge žena svjesnih važnosti obrazovanja za poboljšanje položaja žena u ...društvu. Trebamo promatrati njihove aktivnosti u širem kontekstu, jer su obje slijedile europske trendove u razvoju građanskog društva žena. Osim činjenice da su članstvo strogo dopuštale samo ženama, ove su udruge također isključivo surađivale sa ženama. I Udruga i Klub uglavnom su pomagali djevojkama iz skromnijih slojeva putem stipendijskog sustava. Udruga se posvetila ženskoj filantropiji: pokrenula je osnivanje škole za gospodarstvo domaćinstva i bila uključena u rad Jelisavinog internata. Klub, koji je bio ekskluzivan, brinuo se o organiziranju raznih kulturnih događanja i pružanju prostora za društvena okupljanja svojim članicama. Članice Udruge i Kluba bile su članice elite i, više ili manje, iste žene, poput grofice Margite Khuen-Héderváry i pedagoginje Marije Jambrišak. Stoga su ove dvije udruge bile povezane i nadopunjavale jedna drugu. Budući da je Udruga djelovala na nacionalnoj razini, a Klub na lokalnoj razini, predsjednice Udruge bile su supruge banova, dok su predsjednice Kluba bile supruge gradonačelnika Zagreba. Zahvaljujući ovim udrugama žena, postojala je međusobna korist za korisnice i dobročiniteljice filantropskog rada. Potonje su mogle ostvariti veze, koristiti svoj društveni kapital, djelovati u javnoj sferi i ostvariti svoje ciljeve. Ti ciljevi su mogli biti osobni, tj. stjecanje određene moći u društvu i razvoj karijere, i/ili zajednički, tj. rješavanje trenutnih problema žena. Pomažući ženama iz nižih društvenih slojeva i poboljšavajući njihove okolnosti, žene iz elite su si same pomogle djelujući neovisno od svojih poznatih supružnika, stekavši iskustvo u vođenju projekata i donošenju odluka te sudjelujući, u najširem smislu, u kreiranju socijalne politike. Zahvaljujući svom imenu i novcu, slobodnom vremenu i znanju, mogle su ostvariti utjecaj na društvo i zajednicu te pomoći u obrazovanju djevojaka i općenito poboljšati položaj žena. Povijest ženskih društava osvjetljava zanimljivo poglavlje u povijesti žena u Hrvatskoj.
Ovaj rad ima za cilj istražiti nove trendove i strateške pristupe koje promiču talijanske banke u području korporativne kulturne odgovornosti i komunikacije. Utemeljeno na pristupu studija više ...slučajeva, istraživanje se usredotočuje na politike i operativne aktivnosti koje su u posljednjem desetljeću proveli neki od najinovativnijih igrača u području upravljanja korporativnom umjetnošću i komunikacije, promičući inovativnu logiku društvenog dijeljenja i angažman dionika oko umjetničkih zbirki, događaja i digitalnih platformi banaka.
PDF
