Kaj učimo, ko v sodobni slovenski gimnaziji učimo latinsko? S kakšnimi cilji vstopamo v razrede, kaj pričakujemo, da bodo naši dijaki znali? Navedena vprašanja so le na videz preprosta. V najbolj ...pragmatičnem smislu nanje odgovarja veljavni učni načrt za latinščino, ki niza cilje pouka in s tem pričakovane zmožnosti dijakov. V tem prispevku skušam slednje osvetliti z zornega kota prakse in sicer z vpogledom v slovensko državno tekmovanje v znanju latinščine, namenjeno dijakom tretjega letnika gimnazije. Ob tem izhajam iz predpostavke, da je tekmovalne naloge moč vsaj do določene mere imeti za »praktično« dopolnilo učnemu načrtu, za dovolj reprezentativne odgovore na vprašanje, kaj si pod začrtanimi cilji predstavljamo povsem pragmatično, in tako tudi za ilustrativen prikaz naših skupnih pričakovanj o tem, katere kompetence naj bi dijaki po skoraj treh letih gimnazijskega učenja imeli. Tekmovalne naloge, deloma pa tudi dileme, ki jih pred ocenjevalce postavlja točkovanje odgovorov, mi obenem služijo kot osnova za razmislek o tem, kje ležijo prednosti in didaktični izzivi sodobnega pouka latinščine.
U članku se analiziraju i uspoređuju podatci o neopravdanim izostancima s nastave učenika dvanaest katoličkih i dvanaest javnih gimnazija u Hrvatskoj. Istraživanje je obuhvatilo 87 odjeljenja prvih ...gimnazijskih razreda, u kojima je na kraju školske godine 2019./2020. evidentirano 1990 učenika. Ukupno dvanaest katoličkih gimnazija nalazi se u jedanaest gradova i deset županija. U svrhu usporedbe metodom slučajnog odabira uzeto je također dvanaest javnih gimnazija iz referentnih gradova i županija. Istraživanjem se željelo utvrditi postoji li statistički značajna razlika u broju neopravdanih izostanaka s nastave učenika javnih i katoličkih gimnazija te ih povezati s mogućim vrijednosnim usmjerenjem škola i perspektivom logopedagogije. Također je ispitana razlika prema spolu učenika te između županija u kojima se nalaze dotične škole. Rezultati ukazuju na postojanje statistički značajne razlike u broju neopravdanih izostanaka s nastave u korist katoličkih gimnazija. Mladići imaju više neopravdanih izostanaka s nastave nego djevojke u ukupnom uzorku kao i u uzorku učenika javnih gimnazija, dok u katoličkim gimnazijama nije primijećena statistički značajna razlika po spolu. Utvrđena je statistički značajna razlika u broju neopravdanih izostanaka u različitim županijama. Rasprava rezultata u perspektivi logopedagogije nudi novi aspekt istraživanja u odgojno-obrazovnom djelovanju.
The article analyses and compares data on unjustified absences of pupils from classes in twelve Catholic and twelve public grammar schools in Croatia. The study involved 87 first-year grammar school classes in which there were 1990 pupils at the end of the 2019/2020 school year. In total twelve Catholic grammar schools are situated in eleven cities and ten regions. For the purpose of comparison by using the method of random selection, twelve public grammar school from these cities and regions were added to the sample. The study aimed at determining whether there is a statistically relevant difference in the number of unjustified absences of pupils from classes in public as opposed to Catholic grammar schools, and, if so, to possibly link the difference to valueprofiles of the two kinds of schools, as well as to the perspective of logopedagogy. The study also took into account the difference in terms of the sex of pupils and in terms of the region in which particular schools is located. The results of the study indicate that there is a statistically relevant difference between the number of unjustified absences of pupils from classes in favour of Catholic grammar schools. Additionally, boys have more unjustified absences than girls in the total sample, as well as in the sample of pupils from public schools, while in Catholic grammar schools there was no statistically relevant difference in terms of the sex of pupils. A statistically relevant difference in the number of unjustified absences between regions has also been shown. The discussion of results in the light of the perspective of logopedagogy offers a new aspect of research to educational-upbringing efforts.
After the implementation of the new educational reform (informally known as the Thun reform) in Gimnazija Varaždin, according to its requirements the school started publishing their annual reports. ...They were issued for about one hundred years from 1852 to 1944, after the end of each school year. Their contents entailed the entire activity overview of Gimnazija Varaždin and the accomplishments of their teachers and students throughout the past year. Due to the value of the data they contain, they are an exceptional source for researching the history of the school, the past of the city of Varaždin and Croatian education in general. An additional value of the reports are professional and scientific papers that cover a variety of topics from language and literature, history, art, culture, pedagogy, and numerous disciplines in the field of natural sciences. Those were usually published at the beginning of the report by teaching staff of the school. The results of their research work often represented a significant contribution to the study of the past, culture, or natural features of the Varaždin region and even today represent a quality basis and starting point for contemporary research in these areas.
Prediktori stresa srednjoškolskih nastavnika Cerinski, Tomislav; Miljković, Dubravka
Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru
17
Paper, Journal Article
Peer reviewed
Open access
Za početak je potrebno objasniti što je to stres i kako on nastaje. Stres je pojam kojim se povezuju odnosi pojedinca i njegove okoline te procjena uspješnog rješavanja mnogih zahtjeva čije ...rješavanje nadilazi naše mogućnosti. To znači da stres nastaje u onome trenutku kada su zahtjevi iz naše okoline toliki da se s njima ne možemo uspješno suočiti i rješavati ih. U ovome istraživanju autori su proučavali stres i prediktore stresa nastavnika u srednjim školama Republike Hrvatske. U strukovnim školama i gimnazijama većinom su zaposleni nastavnici koji su završili slične ili iste studije, tj. ulazne varijable su im slične pa se istraživanjem željelo ispitati postoje li među njima sličnosti i/ili razlike nakon što se zaposle u obrazovnom sustavu. Pritom su korišteni sljedeći instrumenti: Skala za mjerenje izvora nastavničkog stresa, Skala psihološkog procvata, Oldenburški upitnik sagorijevanja, Skala zadovoljstva nastavničkim poslom, Skala samoučinkovitosti nastavnika i Modificirani upitnik radnih orijentacija. Rezultati istraživanja (N =515) upućuju na to da nastavnici u strukovnim školama doživljavaju više razinu stresa zbog neprimjerenog ponašanja učenika, dok se nastavnici u gimnazijama osjećaju iscrpljeniji zbog zahtjevnosti posla. Moguća objašnjenja dobivenih razlika bila su predmet rasprave u ovome radu te su pritom upućene smjernice i preporuke radi snižavanja razine doživljenoga nastavničkog stresa.
Skautska organizacija na varaždinskoj Gimnaziji bila je utemeljena na inicijativu školskih
vlasti početkom Prvog svjetskog rata, neposredno pred početak školske godine 1914./15.
Njezina svrha bila je ...pružanje pomoći pri funkcioniranju vojnih i državnih službi u ratnim
uvjetima. Pomažući gradskim i državnim službama, skauti su organizirali dežurstva i
kurirsku djelatnost na biciklima. Vojnicima su osiguravali okrjepu pri prolasku kroz Varaždin
i snalaženje pri boravku u gradu. Posebno značajna bila je pomoć skauta pri zbrinjavanju
ranjenika. Nakon završenog bolničkog tečaja, tijekom prve ratne godine obavezno su pomagali
pri prebacivanju ranjenika sa željezničkog kolodvora u bolnice, njegovanju i održavanju
kontakata s obiteljima. U svrhu sprečavanja zaraza, prvo je obustavljena njihova pomoć pri
zbrinjavanju ranjenika, a do kraja školske godine zamrla je njihova cjelokupna aktivnost.
Gimnazijsko učeničko društvo Svačić Horvat, Siniša
Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin,
12/2021, Volume:
32, Issue:
32
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Učeničko društvo Svačić počelo je djelovati 1906. godine kao tamburaški zbor unutar
varaždinske Gimnazije, a ubrzo je kao organizirano tamburaško društvo nastupalo i izvan
škole. Pod vodstvom prof. ...Milana Stahuljaka oblikovani su kvalitetan tamburaški i pjevački
zbor te salonski orkestar koji su do ljeta 1913. godine, priređivali glazbeno-deklamatorne
produkcije povremeno dopunjavane amaterskim predstavama i organiziranim plesom.
Bez Svačićevog sudjelovanja ubrzo je postala nezamisliva svaka ozbiljnija priredba
u Gimnaziji, a njegovi programi znatno su obogatili kulturnu i zabavnu ponudu u gradu.
Pred Prvi svj. rat ulogu Svačićevog zborovođe preuzeo je prof. Tomislav Miškulin pod
čijim je vodstvom ova djelatnost nadopunjena izuzetno kvalitetnim koncertnim aktivnostima.
Čim su to političke okolnosti dopustile, Svačićevi su nastupi, tijekom i nakon rata,
pomogli prikupljanju novca za pomoć siromašnim gimnazijalcima i ratnim stradalnicima.
Zalaganjem Milana Kamana, novog ravnatelja varaždinske Gimnazije, diktatorski
režim kralja Aleksandra je 1930. ipak dozvolio osnivanje Varaždinskog gimnazijskog udruženja
„Svačić“ s ciljem da lakše kontrolira izvannastavne aktivnosti u školi. Rad udruženja
propisan je Pravilima potvrđenim od Ministarstva prosvjete i organiziran je kroz sekcije.
U početku su utemeljene glazbena, znanstvena i literarna, a sljedećih godina oformljene
su sportska, likovna šahovska i filatelistička sekcija. Nastavni savjet imenovao je profesore
voditelje sekcija koje su održavale radne sastanke pripremajući programe za tzv.
sijela, priredbe putem kojih su svoj rad predstavljale unutar škole ili na nivou grada, a
povremeno su Gimnaziju predstavljale i na višim razinama. Pritom se posebno isticala
sportska sekcija pod vodstvom prof. Zvonimira Suligoja koja se, uz lokalne manifestacije
predstavljala na državnim sletovima. Glazbena sekcija pod vodstvom prof. Tomislava
Miškulina je svoje koncertne programe predstavljala u Hrvatskom glazbenom zavodu i
zagrebačkoj katedrali. Literarna sekcija je učeničke radove povremeno objavljivala u zagrebačkim
književnim revijama, a samostalno je izdavala učenički list Svačić. Zahvaljujući
njihovoj aktivnosti kulturni, zabavni i društveni život u Gimnaziji i Varaždinu 30-ih godina
20. stoljeća bio je znatno bogatiji i kvalitetniji. No promjenom političkih odnosa neposredno
pred Drugi svjetski rat, rad ove udruge bio je ugašen.
Anton Sòvre in Anton Sovrè Matic Kristan
Keria: Studia Latina et Graeca,
12/2021, Volume:
23, Issue:
2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Članek opisuje mladost in šolanje Antona Sovreta, kasneje znamenitega klasičnega filologa in prevajalca. Rodil se je v kmečki družini v Šavni Peči, kjer je tudi odrastel. Njegov oče je bil po ...železniški nesreči invalidsko upokojen in družina se je preselila v Krško. Nižjo gimnazijo je Sovre opravil v Celju, višjo pa v Ljubljani. Sprva je študiral na Dunaju, kjer je bil tudi predsednik društva slovenskih študentov Slovenija; kasneje je študiral v Gradcu. Leta 1912 se je prijavil h klavzurnim izpitom, ki pa mu jih ni uspelo opraviti v celoti. Med prvo svetovno vojno se je poročil z Albino Schöner. Diplomiral je šele leta 1925 z diplomskimi izpiti na Univerzi v Ljubljani. Članek povzema tudi življenjske poti Sovretovih sedmih sorojencev, skupaj z vojaško službo vseh njegovih petih bratov med prvo svetovno vojno.
Pojedini poznavatelji prošlosti grada Senja znali su spomenuti da je u njihovu gradu nekada djelovala Učiteljska škola. Takve informacije uvijek su se dosad pripisivale vremenu rada i djelovanja ...glavnih i normalnih pučkih škola u 18. i 19. st. Međutim, tragom jednoga pisanog dokumenta u Senjskoj gimnaziji s početka pedesetih godina prošloga stoljeća, nailazi se na podatak da je u Senju školske godine 1950./1951. djelovao odjel Učiteljske škole. Taj je pokušaj osnivanja Učiteljske škole ostao u okvirima gdje je i započeo, bez uvjeta, opremljenosti i dostatne stručnosti, ali i nedovoljne želje za nastavkom školovanja samih polaznika. Iz svega se može zaključiti kako to nije bila škola za buduće učitelje u klasičnom smislu riječi.
U školskoj godini 2018./2019. u Prvoj gimnaziji Varaždin provedeno je istraživanje mikroklimatskih uvjeta na rezultate vrednovanja učenika. Cilj našeg projekta je dokazati ili opovrgnuti utjecaj ...mikroklime na uspješnost učenika i to u konkretnim situacijama, odnosno prilikom uobičajenog načina provjera znanja: pisanih provjera. Budući da se i ispiti državne mature u ovom trenutku temelje na takvom modelu provjere znanja, smatramo da je važno identificirati korelaciju između mikroklime i uspješnosti učenika na provjeri znanja, a u slučaju potvrde značajnog utjecaja doprinijeti i razvoju standarda uređenja postojećih školskih prostora ili izgradnji novih. Ispitivani mikroklimatski uvjeti bili su temperatura, relativna vlažnost, strujanje zraka. Testiranje je provedeno u 10 različitih učionica i 5 različitih predmeta ili skupina predmeta. Rezultati ukazuju na lošije rezultate vrednovanja pri većim odstupanjima od preporučenih vrijednosti promatranih mikroklimatskih uvjeta.
Među tridesetak senjskih sveučilišnih profesora i znanstvenika ime akademika
Milana Moguša zauzima istaknuto mjesto. Njegov životni hod od trnja do zvijezda, ili
kranjčevićevski, od gnijezda do ...zvijezda bio je stalno u usponu. U vrijeme radnoga vijeka
zauzimao je značajne funkcije u mnogim kulturnim i znanstvenim institucijama diljem
Hrvatske, ali i šire, i to ga je stalno držalo u nemogućnosti da se češće navraća u njemu
rodni i dragi Senj. Boravio je uvijek u njemu kad god mu se pružila prilika i kad god su
mu njegovi Senjani izrazili želju da ih posjeti. Bio je čest gost Gradskog muzeja u Senju,
Senjske gimnazije, ali i Osnovne škole S. S. Kranjčevića u kojoj je u dječačkim danima
učio prva slova i čitao prve školske knjige. Ta njegova povezanost sa senjskim kulturnim
institucijama nizom godina manje je poznata širokoj kulturnoj i znanstvenoj javnosti pa će
stoga biti tema ovoga članka.
PDF
