U razdoblju između dvaju svjetskih ratova među ključnim čimbenicima kulturnog života u gradu Varaždinu bila je Varaždinska gimnazijska ekstenza. Domaća inteligencija okupljena oko jezgre koju su ...činili profesori varaždinske Gimnazije, tijekom dva i pol mjeseca 1923. godine, priredila je Kulturno-historijsku izložbu grada Varaždina. To je tada bila prva takva izložba u Kraljevini SHS koja je izazvala veliko zanimanje stručnjaka i javnosti. U razdoblju od 14.- 22. srpnja 1923. godine, bila je postavljena u osam velikih prostorija varaždinske Gimnazije, predstavljajući bogatu kulturno-povijesnu ostavštinu grada Varaždina i njegove okolice, nastalu i očuvanu tijekom proteklih stoljeća.
Izuzetan uspjeh Kulturno-historijske izložbe grada Varaždina poslužio je kao po-
poticaj za osnivanje varaždinskog Muzealnog društva čiji je primarni cilj bio osnivanje Gradskog muzeja Varaždin. Njegova realizacija uspješno je završena dvije godine kasnije u okviru trodnevne proslave obilježavanja tisućgodišnjice hrvatskog kraljevstva.
U školskoj godini 2018./2019. u Prvoj gimnaziji Varaždin provedeno je istraživanje mikroklimatskih uvjeta na rezultate vrednovanja učenika. Cilj našeg projekta je dokazati ili opovrgnuti utjecaj ...mikroklime na uspješnost učenika i to u konkretnim situacijama, odnosno prilikom uobičajenog načina provjera znanja: pisanih provjera. Budući da se i ispiti državne mature u ovom trenutku temelje na takvom modelu provjere znanja, smatramo da je važno identificirati korelaciju između mikroklime i uspješnosti učenika na provjeri znanja, a u slučaju potvrde značajnog utjecaja doprinijeti i razvoju standarda uređenja postojećih školskih prostora ili izgradnji novih. Ispitivani mikroklimatski uvjeti bili su temperatura, relativna vlažnost, strujanje zraka. Testiranje je provedeno u 10 različitih učionica i 5 različitih predmeta ili skupina predmeta. Rezultati ukazuju na lošije rezultate vrednovanja pri većim odstupanjima od preporučenih vrijednosti promatranih mikroklimatskih uvjeta.
Među tridesetak senjskih sveučilišnih profesora i znanstvenika ime akademika
Milana Moguša zauzima istaknuto mjesto. Njegov životni hod od trnja do zvijezda, ili
kranjčevićevski, od gnijezda do ...zvijezda bio je stalno u usponu. U vrijeme radnoga vijeka
zauzimao je značajne funkcije u mnogim kulturnim i znanstvenim institucijama diljem
Hrvatske, ali i šire, i to ga je stalno držalo u nemogućnosti da se češće navraća u njemu
rodni i dragi Senj. Boravio je uvijek u njemu kad god mu se pružila prilika i kad god su
mu njegovi Senjani izrazili želju da ih posjeti. Bio je čest gost Gradskog muzeja u Senju,
Senjske gimnazije, ali i Osnovne škole S. S. Kranjčevića u kojoj je u dječačkim danima
učio prva slova i čitao prve školske knjige. Ta njegova povezanost sa senjskim kulturnim
institucijama nizom godina manje je poznata širokoj kulturnoj i znanstvenoj javnosti pa će
stoga biti tema ovoga članka.
Ovaj je rad rezultat anketnog istraživanja na nacionalnoj razini po pitanju poznavanja problematike, svjesnosti i stavova učenika gimnazijskih programa u Hrvatskoj prema problemu svjetlosnog ...onečišćenja. Razlike u komunalnoj infrastrukturi u Hrvatskoj su velike, te se odražavaju i u aspektu svjetlosnog onečišćenja. Provedeno istraživanje nije bilo usmjereno ka usporedbi stanja u prostoru po pitanju svjetlosnog onečišćenja, već na poznavanje problematike, te su izdvojeni subjektivni stavovi i percepcije gimnazijalaca prema utjecaju svjetlosnog onečišćenja na okoliš. Kako bi se dobio što objektivniji uvid, istraživanje je oslonjeno na kvantitativne metode te su rezultati prikazani i interpretirani uz pomoć deskriptivne i induktivne statistike. Rezultati pokazuju homogenost ispitanika na nacionalnoj razini u poznavanju problematike, svjesnosti i stavovima o svjetlosnom onečišćenju. Usporedbom učenika iz ruralnih i urbanih prostora po pitanju svjesnosti o svjetlosnom onečišćenju pokazalo se da ne postoje veće razlike i da je opća svijest relativno visoka. Usporedba učenika iz ruralnih i urbanih prostora po pitanju prevencije svjetlosnog onečišćenja također pokazuje da ne postoje veće razlike te da je spremnost na djelovanje visoka. Ipak, uočene su i određene razlike između urbane i ruralne populacije učenika po pitanju procjene utjecaja svjetlosnog onečišćenja na okoliš. Učenici iz urbanih područja procjenjuju da je utjecaj svjetlosnog onečišćenja na okoliš neutralan ili malen, za razliku od učenika iz ruralnih područja, koji su više skloni procijeniti utjecaj svjetlosnog onečišćenja u kategoriji malog i vrlo malog utjecaja.
Istraživanje je provedeno na uzorku učenika trećih razreda strukovnih škola i gimnazija (N=605). Od uključenih učenika, gimnaziju je pohađalo njih 253, a srednje strukovne škole 352 učenika. Cilj ...istraživanja bio je ispitati neke specifičnosti u percepciji učenika srednjih škola o važnosti nastavnih predmeta iz područja likovnih umjetnosti. Napravljena je posebna analiza samo za dvije odabrane zavisne varijable: važnost nastavnih predmeta iz područja likovnih umjetnosti za razvoj pamćenja i sposobnosti za učenje ostalih nastavnih predmeta te interes i zadovoljstvo sudjelovanjem u likovnim aktivnostima. Rezultati pokazuju da ne postoji statistički značajna razlika između učenika gimnazija i strukovnih škola u procjeni sudjelovanja u aktivnostima nastave likovne umjetnosti te u procjeni važnosti likovnih aktivnosti za razvoj pamćenja i sposobnosti za učenje ostalih predmeta. Postoji statistički značajna spolna razlika u procjeni sudjelovanja u aktivnostima nastave likovne umjetnosti te u procjeni važnosti likovnih aktivnosti za razvoj pamćenja i sposobnosti za učenje ostalih predmeta. Može se zaključiti da ispitanici nisu bili u mogućnosti procijeniti koliko i u koju svrhu će im u daljnjem školovanju i budućem zanimanju koristiti kompetencije stečene u nastavi likovne umjetnosti.
This research was carried out on a sample of third year pupils of vocational schools and gymnasiums (N=605). Of the surveyed pupils, 253 of them attended gymnasiums, while 352 attended vocational secondary schools. The goal of this research was to examine specificities in secondary school pupils’ perceptions of the importance of subjects in the field of the fine arts. A separate analysis was undertaken for only two selected dependent variables: the importance of subjects in the field of the fine arts for developing memory and the ability to learn other subjects, and interest in and satisfaction with participation in fine arts activities. The results show that there is no statistically significant difference between the estimation of gymnasium and vocational school pupils regarding participation in fine arts activities or in their estimation of the importance of fine arts activities in developing memory and the ability to learn other subjects. There is a statistically significant gender difference in the estimation of participation in fine arts activities, as well as in the estimation of the importance of fine arts activities in developing memory and the ability to learn other subjects. It can be concluded that respondents were unable to estimate how much or why they would use competencies gained in fine arts teaching in their continued education or their future careers.
Righe« na duši pravom arhivu Grdinić, Iva; Mrkonjić, Jasna
Vjesnik Istarskog arhiva,
11/2019, Volume:
26, Issue:
2019
Journal Article, Paper
Open access
Osobni fond Pazinjanke Katarine Šćuka-Kukec (HR-DAPA-925 Katarina Šćuka Kukec: 1905/1989) ostavština je koja je nastala između 1905. i 1918. godine. U tom se fondu, pored slikovnoga i tiskanog ...materijala te osobnih dokumenata, nalaze i četiri vrlo osobno intonirana pisma. Uzevši u obzir činjenicu da je stvarateljica Fonda, Katarina Šćuka-Kukec, ostavila svoj zapis bez namjere da bude predočen očima javnosti, ovom su prigodom izostavljana ta četiri osobno intonirana pisma. Riječ je, dakle, o stvarateljici koja u svom životnom vijeku nije javno djelovala pa tako ni na području recepcije ne pripada skupu vrednovanih i/ili ovjerovljenih autora. U tom je kontekstu i sadržaj Fonda oslobođen bilo kakvih pretenzija da se svidi eventualnoj/potencijalnoj čitalačkoj publici. No, taj je sadržaj, osobito njegov slikovni dio, po svojoj intenciji u najvećoj mjeri neutralno i objektivno svjedočanstvo o dijelu povijesti školstva u Pazinu početkom 20. stoljeća. Dopis koji je uputila DAPA-i i dio slikovnoga gradiva stoga je i objavljen u ovom članku.
The personal fonds of Katarina Šćuka-Kukec (HR-DAPA-925 Katarina Šćuka-Kukec: 1905/1989) is the personal papers of an inhabitant of Pazin. The papers originated between 1905 and 1918. In addition to the pictorial and printed material and personal documents, this fonds also contains four very personal letters. Considering the fact that the creator of the fond, Katarina Šćuk-Kukec, left her record without any intention for it to be presented to the public eye, these four letters bearing a very personal tone were omitted on this occasion. The creator never acted publicly in her lifetime, and thus does not belong to a set of appraised and/or certified authors in the area of reception. In this context, the content of the fonds is also free from any pretence of appealing to the possible/potential readership. However, this content, especially its pictorial part, is by its very intention a largely neutral and objective testimony to a part of the history of education in Pazin in the early 20th century. The letter sent by DAPA and some of the pictorial material was therefore published in this article.
Il fondo personale di Katarina Šćuka-Kukec (HR-DAPA-925 Katarina Šćuka Kukec: 1905/1989) rappresenta il patrimonio di una pisinese, creato tra il 1905 e il 1918. Oltre alle immagini e fotografie, al materiale stampato e ai documenti personali, nel fondo ci sono quattro lettere molto intime e personali. Prendendo in considerazione il fatto che la creatrice del fondo, Katarina Šćuka-Kukec, ha lasciato le sue testimonianze senza l’intento di presentarle agli occhi del pubblico, in quest’occasione sono ommesse le quattro lettere intime e personali. Si tratta, dunque, di una creatrice che durante la sua vita non ha agito pubblicamente e per questo non appartiene al gruppo di autori valutati e/o accreditati. In tale contesto neanche il contenuto del fondo non pretende di dover piacere ad un eventuale/ potenziale pubblico dei lettori. Tuttavia però, il suo contenuto, soprattutto la parte contenente fotografie e immagini, è una testimonianza, in gran parte neutrale e oggettiva, di una parte della storia dell’istruzione a Pisino all’inizio del 20˚ secolo. La lettera inviata dall’Archivio di Stato di Pisino e una parte del materiale costituita da fotografie e immagini è per questo motivo stata pubblicata in questo testo.
Razvoj interkulturalne kompetencije pojedinca postao je nužnošću, a suvremena škola mora ići ukorak s vremenom i zbivanjima kojima smo okruženi. Odgoj mlade osobe sposobne da učinkovito djeluje i ...živi u modernom društvu podrazumijeva i razvoj interkulturalne kompetencije svakog učenika. Nastava glazbe svakako je područje u kojemu se može razvijati interkulturalna kompetencija učenika. Preduvjet je interkulturalno koncipiran kurikulum, interkulturalni sadržaji u udžbenicima kao i primjeri različitih glazbenih tradicija sa svih kontinenata predviđeni za slušanje u nastavi glazbe. Stoga se ovim radom željelo utvrditi jesu li nacionalni, predmetni i školski kurikulumi kao i sadržaji udžbenika i pripadajućih im CD-a u dvanaest europskih država (Hrvatska, Mađarska, Slovenija, Austrija, Njemačka, Češka, Švicarska, Italija, Bosna i Hercegovina, Francuska, Engleska i Finska) zasnovani na interkulturalizmu. Rezultati istraživanja pokazali su da je nastava glazbe, posebice gimnazijska, još uvijek nedovoljno usmjerena na upoznavanje glazbe različitih kultura što je velika prepreka interkulturalnom odgoju učenika kojemu moramo težiti.
Glazba se stoljećima razvijala ispreplitanjem najrazličitijih kultura, što znači da je, u samoj svojoj biti, interkulturalna umjetnost. Danas je to zamjetno u daleko većoj mjeri. Protokom ljudi i ...informacija teško će nečija kulturalno „čista" glazba, pa čak i tradicijska glazba, ostati imuna na utjecaje različitih stilova iz cijeloga svijeta. Stoga je, gledano s pedagoškog aspekta, nastava glazbe idealno područje u kojemu učenici mogu razvijati interkulturalnu kompetenciju. Ona se, prije svega, treba razvijati upoznavanjem različitih glazbenih tradicija, ali i kultura u cjelini. U tu svrhu u ovom su radu analizirani sadržaji pripadajućih CD-a uz službeno odobrene pakete udžbenika za nastavu glazbe od petog do osmog razreda osnovne škole i od prvog do četvrtog razreda gimnazije (opće, jezične i klasične) te od prvog do drugog razreda (prirodoslovne i prirodoslovno-matematičke). Analiza je bila usmjerena na identifikaciju prisutnosti primjera različitih glazbenih tradicija sa svih kontinenata i njihovu zastupljenost spram primjera koji pripadaju zapadnoeuropskoj umjetničkoj glazbi. Rezultati su pokazali da je zastupljenost primjera različitih glazba svijeta više nego nedovoljna. Smatramo da je to velika prepreka interkulturalnom odgoju u nastavi glazbe jer se većina nastavnika glazbe u općeobrazovnim školama isključivo ili najvećim dijelom koristi službeno odobrenim udžbenicima i pripadajućim CD-ima. Ovim radom želi se ukazati na potrebu interkulturalizacije važećih CD-a za nastavu glazbe, odnosno implementaciju većeg broja primjera koji pripadaju različitim glazbama svijeta.
Ferdo Pažur is a classical philologist, translator and writer from Varaždin. He attended the Varaždin Gymnasium and graduated in 1862 as the best student in the class. He worked at the same ...institution as a trainee teacher. He was teaching different subjects; Latin, Croatian, German and Geography. He continued his education at the University of Vienna where he was among the best students of classical philology. After returning to his homeland he worked at the Varaždin, Požega and Osijek high schools. Due to his alcohol addiction he became mentally ill. He lived by translating, writing and giving instructions. He spent his last days in almshouse (hospice) in Varaždin where he died. He was buried in the Varaždin cemetery. Ferdo Pažur left an abundant opus composed of translations and original works. There are more than thirty titles of Pažur’s translations. He mostly translated works of classical Greek and Roman authors which were used in schools. That brought him popularity abroad. Pažur wrote four original works which testify to the writer’s deep knowledge of the Croatian language and his love for the Croatian written word. Although forgotten, thanks to his rich work Ferdo Pažur occupies a significant place among Varaždin translators and linguists.
GIMNAZIJSKI OMLADINSKI KLUB V3 Horvat, Siniša
Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin,
2020, Volume:
31, Issue:
31
Journal Article, Web Resource
Peer reviewed
Open access
As a part of Gimnazija Varaždin, Youth Club V3 was named after and founded on the 21st of September 1965 at the anniversary of the plight of V3 (fifth three) class of Kragujevac students. At first ...its activities were confined to the former Gimnazija drawing room which was at the time the biggest room in the school. After the reconstruction process of the Gimnazija building in the period between 1971 and 1973, aided by student volunteers, the basement of the school was refurbished for the purposes of the club activities. It continued to flourish until the start of the war which in 1990s marked the collapse of Yugoslavia and contributed to the establishment of the indepedent Republic of Croatia. As a student club which had only limited autonomy within the school, the club developed a rich and varied plan of activities which entailed the organization of public events, cultural and entertainment events intended for Gimnazija students and general public as well. Thanks to its own earnings, the club was partially independent in terms of its finances and its activities were mostly organized independently by the students with an indirect supervision of the school management. The club organized various spectacles for its students which were delivered by distinguished artists, writers, musicians and music groups, scientists, athletes, political activists and other important figures from the entire territory of Yugoslavia. Gimnazija students were thus offered not only a high-quality activity plan for their free time, but also a form of entertainment because the club would regularly, once a week set up disco-evenings as it was the only discoclub in Varaždin for many years. After the beginning of the War of Independence and the newly emerged social, political and economic system in the early 1990s, the activity of the youth club V3 was spontaneously discontinued. Its emptied premises were afterwards used by the Gimnazija management for a fast food facility catering to its students.
PDF
