U radu je ispitivana zastupljenost filozofskih predmeta i tema u nastavi u Karlovačkoj i Novosadskoj gimnaziji u periodu između Prvog i Drugog svetskog rata. Nakon podrobne analize „Izveštaja” i ...drugih dostupnih primarnih i sekundarnih izvora o radu Gimnazija, autor je izveo sledeći zaključak: Dešavale su se promene naziva filozofskog predmeta (Filozofska propedeutika (Logika, Psihologija, Osnovi psihologije), Osnovi filozofije, Filozofija), obima nastave iz njega (nekada je iznosio četiri časa nedeljno, po dva časa u svakom od dva završna razreda Gimnazije, a nekada su filozofska predavanja održavana samo dva časa nedeljno u osmom razredu), sadržaja izlaganja (Logika i Psihologija zajedno, samo Logika, samo Psihologija), korišćenih knjiga u nastavi (Logika za srednja učilišta, Psihologija za srednja učilišta(Đ. Arnold), Logika(Đ. Arnold), Psihologija za srednje i stručne škole(B. Lorenc), Psihologija(B. Lorenc), Osnovi psihologije(B. Lorenc), Psihologija za srednje škole(B. Lorenc), Logika, Za učenike učiteljskih i drugih srednjih škola(B. D. Marković), Logika(B. Marković), Psihologija(B. Marković), Osnovi psihologije: za srednje i stručne škole(B. Petronijević), Logika za školsku i privatnu upotrebu(S. Ristić), Logika(Sv. Ristić), kao i profesora (Dušan Spernjak, Panajot Miodragović, Jovan Marčetić, Simeun Grozdanić, Vladimir Vujić, Milivoj Ivančević, Milan A. Jovanović, Petronije Slankamenac, Svetislav J. Marić, Stjepan Vuković, Kosta Nikolić, Marko Jakovljević, Svetislav Banica, Petar Zavrtanik, Milan Jakovljević, Petar A. Jakaša, Pavle M. Tvrtković, Krešimir T. Georgijević, Mladen M. Leskovac, Ivan B. Medić, Miroslav L. Jerkov), ali one su, u godinama koje su sledile do početka Drugog svetskog rata, retko koincidirale izmenama nastavnih planova i programa, kao i donetim zakonima, propisima i uredbama. Istraživanje je, štaviše, pokazalo da je nastava iz filozofije u Karlovačkoj i Novosadskoj gimnaziji imala osobenu evoluciju, kao i da je ta evolucija u značajnoj meri bila nezavisna od implementiranih promena.
Na temelju originalnih spisa pohranjenih u Državnom arhivu u Splitu u Osobnom arhivskom fondu Mate Ivčević i pratećoj literature prikazan je rad sekularnog svećenika, vrsnog profesora, pedagoga, ...pisca i prevoditelja Mattea Ivčevića. Pobliže je prikazano razdoblje njegove složbe kao profesora gramatike i prvog profesora hrvatskog jezika u Klasičnoj gimnaziji u Splitu. Kao bibliofil, on je ne samo skupljao rijetke i vrijedne knjige nego ih je rado i darivao raznim crkvenim i svjetovnim knjižnicama. Posebno je zanimljiva njegova molba upućena caru Franji Josipu I. da prihvati na dar knjige namijenjene Carskoj knjižnici.
U ovome radu donosi se pregled istraživanja interpretacije i recepcije Šimićevih pjesama Pjesnici i Opomena u hrvatskim gimnazijama (1920. – 1960.) s posebnim obzirom na školsku i izvanškolsku ...govornu ili scensku interpretaciju.
Prilog na temelju izvornih arhivskih vrela, dnevnih tiskovina i literature donosi obris životopisa Ive Klučke, gimnazijskoga profesora u Zagrebu i Koprivnici, odlikovanoga borca i urednika ...»frontaškoga časopisa« Sudrug iz razdoblja Velikoga rata, istaknutoga vatrogasnog djelatnika i koprivničkoga gradonačelnika 1937-1939. Osim ratnomu putu, pedagoškom, političkom i javnom djelovanju, na temelju je raspoloživih dokumenata znatna pozornost posvećena i Klučkinom privatnome životu, odnosno nesređenim obiteljskih prilikama koje su obilježile gotovo čitavo razdoblje njegove zrelosti.
Autorica na temelju povijesnih izvora, osobito isusovačkih kronika, istražuje povijest gradnje gimnazijske zgrade u Zagrebu na Katarininu trgu 5. Došavši u Zagreb godine 1606., isusovci su dobili ...napuštenu zgradu dominikanskog samostana uz južni gradski bedem Gradeca (Gornjega grada), adaptirali je i nekoliko puta dogradili, tako da je od 1664. osim za potrebe šestorazredne gimnazije služila i za studij filozofije, teologije i prava. Godine 1702. svečano je položen temeljni kamen za novi dio, dovršen 1705., s dvoranom (auditorijem) na prvom katu. Sve je radove novcem i građom podupirao Hrvatski sabor. Stanje zgrade godine 1850., kada je provedena velika reforma školskog sustava, prikazuju sačuvani nacrti. Godine 1872. produljeno je krilo zgrade uz gradski južni bedem te je za potrebe novoorganiziranoga Zagrebačkog sveučilišta podignut drugi kat nad cijelim kompleksom.
Autor u radu pokušava utvrditi razinu autonomije Gimnazije u Srijemskim Karlovcima u kreiranju vlastitih programa i nastavnih planova, posebno iz filozofskih predmeta, u periodu od njena osnivanja ...1791. godine pa sve do 1921. godine. Iako bi se moglo pomisliti da je nastava iz filozofskih predmeta u prvih 130 godina postojanja Gimnazije automatski slijedila promijene nastavnih planova, u stvarnosti se to nije događalo. Štoviše, čini se da je nastava iz filozofskih predmeta u Gimnaziji u Srijemskim Karlovcima imala posebnu evoluciju, relativno nezavisnu od implementiranih promjena, što potvrđuje i analiza njenih „Programa” i „Izveštaja”. Na primjer, bez obzira što su u periodu od 1792. godine pa do 1825. godine bila u primjeni dva različita nastavna plana u Gimnaziji, predavani su isti filozofski predmeti: Logika i Etika (oni su predavani i po planu za školsku 1849/50 i 1850/51 godinu). Od 1825. godine pa do školske 1847/8 godine, Logika je vjerojatno bila jedini filozofski predmet u nastavi u Gimnaziji, iako su i u ovom periodu takođe primjenjivana dva plana. Školske 1853/54 godine u Karlovačkoj gimnaziji uveden je novi nastavni plan, po kome je nastava iz filozofije sublimirana u jednom predmetu, Filozofskoj propedeutici. U okviru tog predmeta u naredne dvije školske godine (1854. i 1855.), držana su predavanja iz Logike, Psihologije, Metafizike i Povijesti logike. Od školske 1856. godine pa sve do kraja promatranog perioda, samo dva tečaja su održavana iz Filozofske propedeutike: Logika i Psihologija. U tih 65 godina događale su se promjene naziva ovih predmeta, opsega nastave iz njih, redoslijeda izlaganja i korištene literature, ali one su rijetko koincidirale s izmjenama nastavnih planova i programa, kao i donijetim zakonima, propisima i naredbama.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- - All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- 1975. smo v Postojni z nizom prireditev proslavljali 30-letnico gimnazije. Med vsemi je najbolj ogrelo in odmevalo Srečanje vseh ...generacij maturantov, ki se je veselo odvijalo v vseh prostorih Jamskega dvorca in še v velikem šotoru na parkiriščih pred Postojnsko jamo. – Ob tisti priložnosti se je zbral tudi znaten del moje generacija, ki je on maturi leta 1956, štela 46 fantov in deklet. Na sliki, posneti na stopnišču Jamskega dvorca, smo (začenši levo spodaj): Irena Maver, Aleksandra Komar, Miljana Bizjak, Vlada Žnidaršič, Marijam Malec, Ladislav Placer, Silvo Fatur, Lea Posega, Emil Požar, Viktor Jenček, Ivan Mulec, Ana Povh, Viktor Krmavner, Miloš Jordan, Ivan Kobal, Saša Rebec, Tatjana Obersnel, Ciril Čehovim In Tone Korošec. (sf)- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Prirodoslovna zbirka Gimnazije Karlovac jedna je od najstarijih i najznačajnijih školskih zbirki u Hrvatskoj te je zaštićena kao kulturno dobro. Za 250. godišnjicu škole odlučeno je prezentirati njen ...sadržaj javnosti. Prije izložbe zbirka je pripremljena i obrađena. To je uključivalo: pregled stanja očuvanosti, inventarizaciju, usklađivanje zastarjelih naziva s modernom sistematikom, vrijednosnu kategorizaciju, digitalizaciju i restauraciju. Rezultati su pokazali da zbirka ima 1153 predmeta, od toga oštećenih 635 (55%). Samo za 613 (53%) predmeta su poznati podatci i autor. Vrijednosno su kategorizirani isključivo biološki predmeti od kojih 100 (17%) ima stručnu, 336 (56%) obrazovnu i 161 (27%) povijesnu kategoriju. Zaključak je da se zbirka nalazi u zapuštenom stanju i zahtijeva opsežnu restauraciju i adekvatan smještaj kako bi se ostvario njezin puni potencijal.
Školska knjižnica posebna je vrsta knjižnice, namijenjena određenom profilu korisnika, učenicima, nastavnicima i ostalom osoblju škole te roditeljima učenika. Neke školske knjižnice u Hrvatskoj ...baštine vrijedne knjižnične fondove koji imaju obilježja
spomenika kulture. Takve knjižnice su pokazatelji povijesnog razvoja prosvjete i školskog knjižničarstva u određenoj sredini i u širem nacionalnom kontekstu. Srednja škola Pavla Rittera Vitezovića u Senju u svom sastavu ima takvu školsku knjižnicu. Ona je samo dio vrijedne kulturne baštine grada Senja koja ima povijesni nacionalni značaj. Školska knjižnica bivše senjske gimnazije osnovana je 1808. godine i do danas sačuvala autentičan knjižnični fond i dva knjižnična stručna kataloga. Najstarije knjige su s kraja 17. stoljeća, dakle dio fonda je stariji od osnutka senjske gimnazije, 1725. godine. Izvješća senjske gimnazije vrijedan su izvor informacija o spomeničkoj
knjižnici. God. 1986. knjižnica se počinje stručno sređivati i osuvremenjivati svoj način rada i opremu i prerasta u suvremenu školsku knjižnicu.
PDF
