Cilj je ovoga rada istražiti perspektivu djece u Hrvatskoj o materijalizmu i vrijednostima koje su važnije od materijalnih dobara. Preciznije, zanima nas smatraju li djeca u Hrvatskoj da je ...posjedovanje skupih materijalnih dobara i mnogo materijalnih dobara važno, potom koje ishode materijalizma djeca prepoznaju te što smatraju važnijim od posjedovanja skupih stvari i akumuliranja mnogo stvari. Istraživanje je provedenom metodom online fokus-grupa s djecom od 5. do 8. razreda osnovne škole iz različitih dijelova Hrvatske. Uzorak se sastojao od 40 djece (20 dječaka, 20 djevojčica; prosječna dob = 12.85). Analizom izjava djece utvrđeno je da djeca u Hrvatskoj posjedovanje skupih materijalnih dobara i mnogo materijalnih dobara ne smatraju važnim, ali primjećuju da je to bitno nekim pojedincima i društvenim skupinama. Nadalje, djeca s materijalizmom povezuju sljedeće ishode: prihvaćenost u društvu i društveni status, lažne prijatelje i iskorištavanje, kratkotrajnu sreću te, konačno, hvalisanje, aroganciju i bahatost. Kao vrijednosti važnije od materijalnih dobara djeca ističu prijatelje i društvo, obitelj, hobije i osobne interese, zdravlje, sreću i ostalo. U Hrvatskoj dosad nije posebno ispitivana perspektiva djece o materijalizmu. Razumijevanje razmišljanja djece o novcu, potrošnji, bogatstvu, sreći i drugim vrijednostima može pomoći roditeljima, odgojiteljima, donositeljima politika i drugima da bolje podrže dječji razvoj i pruže im vrijednosti koje će im biti korisne u životu.
Cilj je ovoga rada istražiti perspektivu djece u Hrvatskoj o materijalizmu i vrijednostima koje su važnije od materijalnih dobara. Preciznije, zanima nas smatraju li djeca u Hrvatskoj da je ...posjedovanje skupih materijalnih dobara i mnogo materijalnih dobara važno, potom koje ishode materijalizma djeca prepoznaju te što smatraju važnijim od posjedovanja skupih stvari i akumuliranja mnogo stvari. Istraživanje je provedenom metodom online fokus-grupa s djecom od 5. do 8. razreda osnovne škole iz različitih dijelova Hrvatske. Uzorak se sastojao od 40 djece (20 dječaka, 20 djevojčica; prosječna dob = 12.85). Analizom izjava djece utvrđeno je da djeca u Hrvatskoj posjedovanje skupih materijalnih dobara i mnogo materijalnih dobara ne smatraju važnim, ali primjećuju da je to bitno nekim pojedincima i društvenim skupinama. Nadalje, djeca s materijalizmom povezuju sljedeće ishode: prihvaćenost u društvu i društveni status, lažne prijatelje i iskorištavanje, kratkotrajnu sreću te, konačno, hvalisanje, aroganciju i bahatost. Kao vrijednosti važnije od materijalnih dobara djeca ističu prijatelje i društvo, obitelj, hobije i osobne interese, zdravlje, sreću i ostalo. U Hrvatskoj dosad nije posebno ispitivana perspektiva djece o materijalizmu. Razumijevanje razmišljanja djece o novcu, potrošnji, bogatstvu, sreći i drugim vrijednostima može pomoći roditeljima, odgojiteljima, donositeljima politika i drugima da bolje podrže dječji razvoj i pruže im vrijednosti koje će im biti korisne u životu.
Two of the most pressing questions facing international historians today are how and why the Cold War ended. Human Rights Activism and the End of the Cold War explores how, in the aftermath of the ...signing of the Helsinki Final Act in 1975, a transnational network of activists committed to human rights in the Soviet Union and Eastern Europe made the topic a central element in East-West diplomacy. As a result, human rights eventually became an important element of Cold War diplomacy and a central component of détente. Sarah B. Snyder demonstrates how this network influenced both Western and Eastern governments to pursue policies that fostered the rise of organized dissent in Eastern Europe, freedom of movement for East Germans and improved human rights practices in the Soviet Union - all factors in the end of the Cold War.
Upotreba pojmova „učenik“ i „učeništvo“ vrlo je uobičajena u evanđeoskom kršćanstvu, a značenje tih pojmova smatra se samo po sebi razumljivim. Međutim, iako je u tim krugovima došlo do svojevrsnog ...usvajanja ovih pojmova, oni su već ranije postojali i u židovskoj kulturi Isusova vremena. Svrha i cilj ovog je članka proučiti značenje koncepta učeništva u njegovu originalnom kontekstu i vidjeti koliko to značenje odudara od značenja koje ovi pojmovi imaju danas. Ovu ćemo temu obraditi u dva dijela. U prvome dijelu članka proučili smo starozavjetni korijen koncepta učeništva, sagledali židovski sustav obrazovanja u Isusovu vremenu, razmotrili smo je li i sam Isus, i u kojoj mjeri, prošao židovski sustav obrazovanja te kako i na koji je način primjenjivao taj model u poučavanju svojih učenika. U drugome dijelu članka prvo ćemo razmotriti praksu učeništva u prvoj Crkvi, a nakon toga ponuditi smjernice za primjenu Isusova koncepta učeništva danas u Crkvi.
Ključan je fokus ovog članka na problematici prenošenja principa učeništva shvaćenih unutar konteksta židovske kulture na Crkvu danas budući da istraživanje otkriva kako suvremeno razumijevanje tog pojma ne odgovara načinu na koji se shvaćalo učeništvo Isusova doba. Naime, premda je učeništvo i tada sadržavalo prenošenje informacija, važnije od toga je bilo slijediti učitelja (rabina) i učiti od njega u bliskom odnosu. U članku se zaključuje da moguće rješenje za ovaj izazov treba potražiti prvo u promjeni razmišljanja o tome što učeništvo uistinu jest (promjena fokusa), a onda u praksi kroz mentorstvo i male grupe ciljano izložiti obje strane (i „učitelja“ i „učenika“) iskustvu poučavanja primjerom.
The usage of the terms “disciple” and “discipleship” are very common among Evangelical Christians and the meanings of these terms seem self-evident. However, although these circles adopted such language, it was already present in the Jewish culture of Jesus’ time. The purpose and the goal of this article is to analyze the concept of discipleship in its original context and see how much the meaning of this term is removed from the meaning that this term has today. This topic we will address in two parts. In the first part, we studied the Old Testament (OT) roots of discipleship and the Jewish educational system in Jesus’ time and analyzed whether Jesus himself, and in what measure, passed through that Jewish educational system and how and in what ways he used this model in the discipleship process of his disciples. In this part of the article, we will address the practice of discipleship in the first Church, and after that offer some guidelines on how to apply Jesus’ concept of discipleship in the Church today.
The key focus of this article is the problematic of applying principles of discipleship that were present in the context of Jewish culture, on the Church today, since our analysis reveals that understanding of discipleship today does not correspond entirely to the understanding of that concept in Jesus’ time. Although discipleship then and now contained passing on information, it was more important to follow the rabbi and learn from him in a close relationship. It is concluded that a possible solution for this challenge must be sought first and foremost in the change of thinking about what discipleship truly is (change of focus), and then in the practice through mentoring or working in small groups purposefully expose both sides (both “teachers” and “students”) to the experience of teaching through example.
Social work and art permeate in numerous elements. the aim of this paper is to describe how the application of artistic creation in the social work profession can contribute to the realization of ...different goals in social work. Additionally, the purpose of the paper is to show the ability of practical application of various artistic techniques in practice, research, education and supervision in social work. The introductory part presents the historical development and application of art in social work practice from the second part of the 19th century to date. The paper presents various forms of artistic expression that can be used in social work (graphic expression, photography and video, music, poetry, dance and movement, drama expression). The results of research and current knowledge about numerous positive effects of the inclusion of individuals and communities in artistic expression are mentioned. It is pointed out that artistic expression opens up a space for work on a change because it encourages the liberation of the unconscious and offers a reflection of alternative possibilities for problem-solving. In social work, artistic creation is a useful tool for the empowerment of individuals, groups and communities in the process of overcoming crises. It helps in the affirmation of the social position of the deprived groups of users. It is applied in the area of advocating human rights, social justice, social responsibility and respect for diversity. Artistic creation can offer social workers better insight into subjective perception and different experiences of users, but it can also serve as a form of personal reflection on exxperience from practice. the paper also describes some specific challenges that occur in the integration of art and the education of social workers. In conclusion, the importance of conducting further research and advancement of knowledge and skills of social workers in this area is emphasised. Key words: social work; artistic creation; welfare of individuals; groups and community
Cilj. Cilj je ovoga istraživanja ispitati percepciju, mišljenja i iskustva studenata preddiplomskog studija informacijskih znanosti o različitim aspektima digitalnog obrazovanja i online nastave ...tijekom pandemije bolesti COVID-19.
Pristup/metodologija/dizajn. U ožujku i svibnju 2022. godine provedene su tri fokus grupe sa studentima preddiplomskih studija informacijskih (i komunikacijskih) znanosti na trima hrvatskim sveučilištima (N = 18). Nakon transkripcije audiozapisa, provedena je sadržajna analiza rezultata.
Rezultati. Pandemija bolesti COVID-19 znatno je ubrzala digitalnu transformaciju visokoškolskog obrazovnog sustava. Disruptivne promjene i ad hoc prelazak na online nastavu i učenje na daljinu imali su značajan utjecaj na studentsku populaciju. Ispitanici su se većinom brzo i uspješno prilagodili uvjetima rada i učenja u pandemiji. Nasta va je u većini slučajeva uspješno organizirana i održana, a gotovo svi ispitanici imali su osiguran pristup potrebnim digitalnim obrazovnim sadržajima. Unatoč prednostima digitalnog obrazovanja i online nastave, ispitanici su s vremenom osjetili manjak motivacije, pad koncentracije, stres zbog povećanog broja radnih zadataka i online provjere znanja te brigu zbog cjelokupne situacije. Najčešći izazovi odnosili su se na organizaciju i provođenje pismenih ispita i drugih oblika provjere znanja, probleme tehničke prirode, probleme prostorne i vremenske organizacije, manjak osobnog kontakta i nedovoljno razvijen sustav institucijske podrške. Za unaprjeđenje digitalnog obrazovanja i online nastave u mogućim budućim kriznim situacijama ispitanici predlažu osiguravanje videozapisa predavanja, osiguravanje odgovarajuće opreme studentima slabijeg socioekonomskog statusa, veći broj asinkronih nastavnih aktivnosti, smanjenje broja grupnih aktivnosti te bolju organizaciju ustanove u pogledu odabira digitalnih alata za rad, učenje i komunikaciju.
Originalnost/vrijednost. Rad pruža dublji uvid u politiku i praksu digitalnog obrazovanja tijekom pandemije bolesti COVID-19 sa stajališta studenata te tako doprinosi jačanju njihove aktivne uloge u sustavu visokog obrazovanja i kreiranju obrazovne politike. Također, uz pitanje digitalne tehnologije i digitalnih vještina i kompetencija, rad je usmjeren i na mnoge druge aspekte digitalnog obrazovanja, poput organizacije nastavnog procesa, omogućavanja pristupa digitalnim obrazovnim sadržajima, osiguravanja sustava podrške i dr. Rezultati ove kvalitativne studije mogu koristiti kreatorima politika, donositeljima odluka i dionicima sustava visokog obrazovanja kako bi osigurali održivost i kvalitetu ekosustava digitalnog obrazovanja u Hrvatskoj, općenito i u mogućim budućim kriznim situacijama.
U članku su prikazani rezultati transferzalnog istraživanja na nacionalnoj razini u Sloveniji, čiji je cilj bio ispitati razlike u percipiranim koristima za članove (N = 639) grupa za samopomoć i ...grupa za podršku koje se odnose na pomažuće značajke grupe, percipirano osnaživanje i utjecaj člana na grupu u različitim tipovima grupa. Tipovi grupa formirani su prema kriteriju ciljne populacije tj. teme oko koje se grupa okuplja. Rezultati su potvrdili očekivane značajne razlike ovisno o općem cilju grupe kod nekih, ali ne i svih tipova grupa vezano uz: a) dva čimbenika pomažućih značajki grupe tj. razotkrivanje i prihvaćanje s jedne te učenje strategija za prevladavanje poteškoća s druge strane; b) dva čimbenika percipiranog osnaživanja, tj. upornost i sposobnost te proširivanje znanja o društvu; i c) razmjer utjecaja člana na grupu. Rezultati pokazuju da su aktivni članovi općenito vrlo zadovoljni svojim grupama, no percipirane koristi nisu u istoj mjeri prisutne u svim tipovima grupa. Prikazane su implikacije za daljnje istraživanje i primjenu u praksi još uvijek se raspravlja.
Financiranje upravljanja zaštićenim područjima (ZP) uključuje interakciju različitih dionika koji su uključeni u proces upravljanja i financiranja, tj. od okvira upravljanja do mehanizama ...financiranja. Upravljački okvir postavlja osnovne preduvjete za upravljanje ZP, dok mehanizmi financiranja predstavljaju načine financiranja ZP na temelju dugoročnih i održivih uvjeta. Upravljanje ZP može se delegirati organizaciji, pojedincu ili zajednici, koja funkcionira u skladu s nizom zakona, pravila i / ili tradicijom. Isto tako, upravitelji ZP mogu se podijeliti na temelju toga tko donosi odluke i može se smatrati odgovornim. Jedna od važnih komponenti upravljanja ZP predstavlja održivo financiranje, što predstavlja temelj za ostvarivanje zaštite prirode. Održivo financiranje definira se kao sposobnost pružanja dovoljnih, stabilnih i dugoročnih financijskih izvora. Upravljanje ZP u Srbiji uglavnom provode javna poduzeća, dok je krajem devedesetih godina u Srbiji upravljanje ZP po prvi put dodijeljeno nevladinim organizacijama. Danas upravljanje provode različiti upravitelji iz javnog sektora i privatnog sektora. Planirano povećanje ZP u Srbiji uključuje skoro dvostruko veću površinu od sadašnje pokrivenosti i ta će činjenica stvoriti dodatnu obavezu za postojeće i nove upravitelje u budućem razdoblju, jer je održivo upravljanje ZP postalo izazov, kako sa upravljačkog, tako i sa financijskog gledišta. Ovo istraživanje bavi se različitim mehanizmima financiranja koji su prisutni u ZP u Srbiji. Također, bavi se razlikama u financiranju između različitih grupa upravitelja, kako bi se uspostavile najbolje prakse financiranja u sustavu upravljanja ZP u Srbiji. U fazi prikupljanja podataka korištena je anketa od vrata do vrata. Istraživanje se provodilo u dvije faze. U prvoj fazi, populacija za istraživanje definirana je na temelju registra ZP, od čega su izdvojena 63 ZP. U drugoj fazi, uzorak za istraživanje definiran je na temelju primjera „dobre prakse“ upravitelja ZP i predstavnika javne uprave i službi, kao i organizacija u sustavu upravljanja ZP. Za obradu podataka korištena je deskriptivna statistika, frekvencijska analiza, Kruskal-Wallis-ov test i Mann-Whitney-jev U test. Kruskal-Wallis-ov test korišten je za određivanje razlika između svih grupa upravitelja, dok je Mann-Whitney-jev U test korišten za određivanje razlika između pojedinih grupa upravitelja. Rezultati pokazuju da javno poduzeće “Srbijašume” ima najmanji prosječan broj izvora financiranja, za razliku od javnog poduzeća
“Vojvodinašume” (tablica 1). Što se tiče prosječnih iznosa financiranja, najveći dio financiranja imaju ostali upravitelji iz javnog sektora, dok ostala javna poduzeća bilježe najmanji iznos vlastitog financiranja (tablica 2). Na temelju rezultata prve faze istraživanja predloženi su elementi unaprjeđenja sustava upravljanja ZP za mehanizme financiranja (tablica 3). Predstavnici upravitelja ZP, javne uprave i službi, kao i organizacija, smatraju da politička volja donositelja odluka, kao i nepostojanje razumijevanja države za potrebe financiranja ZP, ima velik utjecaj na unaprjeđenje postojećih mehanizama financiranja. Također, predstavnici sve tri skupine vjeruju da lokalne vlasti nisu ni uključene u financiranje ZP-a i da postoji nedovoljna zainteresiranost drugih institucija. Kao problem u unaprjeđenju korištenja domaćih i međunarodnih izvora financiranja, predstavnici upravitelja ZP vide potrebu za dodatnim istraživanjima i problemom nedovoljne izobrazbe upravitelja, za podnošenje projektnih ideja, koje su vezane uz nedovoljnu informatičku pismenost.
The financing of protected area (PA) management includes the interaction of different actors that are involved in the process of management and financing, i.e., from the management framework to the mechanisms of financing. The management framework sets the basic preconditions for PA management, while the mechanisms of financing represent the ways of financing PAs based on the long-term and sustainable conditions. The management of PAs in Serbia has mostly been done by public enterprises (PE). It was given to non-governmental organizations (NGO) for the first time in the late 1990s. Today, the management is carried out by different managers from the public sector (PS) to the private sector (PrS). This research deals with different financing mechanisms present in PAs in Serbia. Additionally, it deals with the differences in the financing between different management actors (MA) in order to establish the best financing practices in the PA management system in Serbia. The results indicate that public enterprise “Srbijašume” (PES) has the lowest average number of financial sources, unlike public enterprise “Vojvodinašume” (PEV). Regarding the average amount of financing, other managers from the public sector (OPS) have the largest amount of financing, while other public enterprises (OPE) record the smallest amount of their own financing. In order to improve the use of mechanisms for the PA management system financing, additional training for the use of funds is proposed at national and international level, as well as external, i.e., additional engagement of agencies that would prepare projects at international level. It is also proposed to establish a specific mechanism – a fund intended for nature protection.
Ljudi se svakodnevno susreću s donošenjem raznih financijskih odluka kao što su krediti, štednja, i osiguranja. Ako su takve financijske odluke pogrešno donesene, one mogu imati utjecaj na samu ...kvalitetu života pojedinca i ostatka obitelji. Stoga, da bi se uspješno upravljalo vlastitim financijama potrebno je financijski opismenjavati sve skupine građana u Republici Hrvatskoj kako bi stekli financijske kompetencije koje su danas postale nužne za život. Provjera financijske pismenosti sastoji se od provjere stupnja informiranosti, financijskog ponašanja, stavova i uvjerenja te konkretnog financijskog znanja. S obzirom da je vlada Republike Hrvatske 2015.godine ustanovila nisku razinu financijske pismenosti građana u usporedbi sa ostalim članicama EU, ukazala se potreba za provođenjem projekta financijskog opismenjavanja koji je trajao od 2015. do 2020. godine te se očekuje i daljnja provedba u periodu od 2021. do 2026.godine. Ako financijsko opismenjavanje promatramo kao projekt, važno je utvrditi pojedine grupe procesa koje su se provodile, kako bi se mogla ustanoviti njegova učinkovitost. Na tom tragu, ovaj rad sadrži teorijsku osnovu upravljanja projektima i grupama procesa projekta koja služi za bolje razumijevanje i analiziranje provedenog projekta financijskog opismenjavanja u Republici Hrvatskoj, a sve s ciljem dobivanja uvida o mogućim preporukama za unaprjeđenje budućih projekata financijskog opismenjavanja.
People are faced daily with making various financial decisions such as loans, savings, and insurance. If such financial decisions are made wrong, they can have an impact on the quality of life of the individual and the rest of the family. Therefore, to successfully manage one’s finances, it is necessary to financially literate all groups of citizens in the Republic of Croatia to acquire financial competencies that have become necessary for life today. The financial literacy test checks the level of information, financial behavior, attitudes and beliefs, and specific financial knowledge. Given that the Government of the Republic of Croatia 2015 established a low level of financial literacy of citizens compared to other EU members, there is a need to implement a financial literacy project that lasted from 2015 to 2020 and further implementation is expected in the period from 2021 to 2026. If we view financial literacy as a project, it is important to identify the individual process groups of the project that have been implemented, to establish its effectiveness. On this track, this paper contains a theoretical basis for project management and project management process groups that better understand and analyze the already implemented financial literacy project in the Republic of Croatia, all to gain insight into possible recommendations for improving future financial literacy projects.
PDF
