Poriječje rijeke Ilove u Središnjoj Hrvatskoj pod znatnim je antropogenim utjecajem zbog brojnih hidrotehničkih radova, izgradnje kanalâ i ribnjakâ. Do sada u poriječju Ilove nisu istraživane ...posljedice izgradnje tih hidrotehničkih objekata i uređenja vodotokâ na njihovu hidromorfologiju. Nakon povijesnog pregleda značajnijih hidrotehničkih radova u radu su prikazani rezultati istraživanja morfoloških značajki vodotokâ u poriječju Ilove prema smjernicama Okvirne direktive EU-a o vodama i Metodologije monitoringa i ocjenjivanja hidromorfoloških pokazatelja Hrvatskih voda.
Analizirana su ukupno 534 km vodotokâ i određeno je 48 vodnih tijela za koja je utvrđeno morfološko stanje. Ukupno 38,5 % duljine vodotokâ, odnosno 21 vodno tijelo u poriječju Ilove, ne zadovoljava ciljeve prema Okvirnoj direktivi EU-a o vodama jer je dobilo ocjenu umjereno promijenjeno, loše ili vrlo loše morfološko stanje. Zabrinjavajuće je da su loše ocjene, uz dionice u naselju i oko njega, dobile i mnoge dionice izvan naselja.
Prema EU Okvirnoj direktivi o vodama, ekološki status je izraz kvalitete strukture i funkcioniranja vodnih ekosustava povezanih s površinskim vodama. Ekološki status rijeka mogu ugroziti različite ...vrste hidroloških promjena. U ovom radu analizirani su neki aspekti brzih i čestih promjena protoka, najčešće vezanih za proizvodnju vršne energije odnosno tzv. “hydro-peaking”. Dva “hydro-peaking” indikatora definirana CEN standardom su proračunata na hidrološkim stanicama koje nisu pod značajnim antropogenim utjecajima na slivu rijeke Dunav u Hrvatskoj te je provedena analiza njihove korelacije s deskriptorima veličine sliva i odgovarajućim indikatorima hidroloških promjena. Isti postupak je proveden i za treći indikator zasnovan na protoku a koji je analogan indikatoru iz CEN standarda koji se zasniva na nivou vode. Rezultati su pokazali da vrijednosti indikatora na većini analiziranih stanica premašuju granice "približno prirodnog" i "malo izmjenjenog" stanja. Također čini se da korištenje indikatora zasnovanog na protoku umjesto analognog zasnovanog na nivou ima određene prednosti kao što su lakša primjena i mogućnost pouzdanije regionalizacije. Pouzdanost odnosa trećeg "hydro-peaking" indikatora, proračunatog na osnovu satnih podataka, sa indikatorima hidroloških promjena, proračunatim na osnovu dnevnih podataka, ukazuje na mogućnost korištenja značajno većeg skupa dnevnih podataka za proračun referentnih (prirodnih) unutardnevnih hidroloških promjena.