Preeklampsija Đelmiš, Josip; Ivanišević, Marina
Gynaecologia et perinatologia (Zagreb, Croatia),
01/2019, Volume:
28, Issue:
1-2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Zadnjih deset godina učinjen je značajan napredak o patofiziologiji preeklampsije kao i mogućnostima liječenja, međutim, još je mnogo toga ostalo za istraživanje. U ovom poglavlju autori prikazuju ...novija klinička istraživanja, klasifikaciju i definicije hipertenzije, preeklampsije/ eklamspije i HELLP sindroma Američkog društva ginekologa i opstetričara iz 2013. godine. Pojavnost preeklampsije u blizanačkoj trudnoći je dva do tri puta češća u odnosu na jednoplodnu trudnoću.
Hipertenzija u djece i adolescenata ima bitan utjecaj na kvalitetu života u odrasloj dobi zbog povećanja kardiovaskularnog rizika. Zbog porasta prevalencije hipertenzije, prvenstveno uslijed ...epidemije pretilosti među djecom, postala je i javnozdravstveni problem. U nastojanju da se podigne svjesnost o arterijskoj hipertenziji u pedijatrijskoj populaciji i olakša njihovo zbrinjavanje u svakodnevnoj praksi, 2019. godine objavljene su prve Praktične smjernice za dijagnostiku i liječenje arterijske hipertenzije u djece i adolescenata. U ovom preglednom članku obrađen je samo dio sadržaja Smjernica uključujući definiciju i klasifikaciju hipertenzije, metode mjerenja arterijskoga tlaka te indikacije i osnovne principe liječenja arterijske hipertenzije u djece.
Sve je više dokaza da je narušen sustav ljudske mikrobiote, kompleksnog eko sistema, povezan s patogenezom
brojnih bolesti, među ostalim i arterijske hipertenzije (AH). Ova kompleksna ...kardiovaskularna bolest rezultat je još
uvijek nepotpuno jasne uloge genetskih i okolišnih čimbenika. Liječenje AH pored medikamentnog liječenja obuhvaća i
višestruke nefarmakološke mjere čiji temelj predstavljaju dijetalne intervencije. Najčešće korištene tvari kojima se nastoji
održati zdrav mikrobiom ili uspostaviti ravnoteža pri poremećenoj bakterijskoj homeostazi u bolesti su, osim prehrane,
probiotici i prebiotici. Iako mnoga istraživanja u zadnjem desetljeću potvrđuju učinak disbalansa crijevne mikrobiote (tzv.
disbioze), za definitivnu potvrdu dobrobiti dijetalne intervencije probioticima kod osoba s AH, potrebni su snažniji dokazi
te daljnja klinička istraživanja.
Primarna hipertenzija je među najčešćim kroničnim bolestima adolescencije, što se povezuje s epidemijom debljine u dječjoj dobi. Čimbenik je rizika za kasniji razvoj kardiovaskularnih bolesti, a ...subklinička oštećenja ciljnih organa mogu biti prisutna već u djetinjstvu. Na razvoj kardiovaskularnih bolesti debljina utječe i posredstvom metaboličkih promjena u obliku dislipidemije, inzulinske rezistencije, intolerancije glukoze, šećerne bolesti tip 2 te kronične upale. Majčina debljina, dijabetes i hipertenzija tijekom trudnoće imaju ulogu u fetalnom programiranju kardiovaskularnih bolesti. Neinvazivne metode kojima najčešće procjenjujemo funkcionalne i strukturne promjene na krvnim žilama su mjerenje debljine intimemedije karotidnih arterija (cIMT) i mjerenje krutosti arterija. U otkrivanju hipertenzije bijele kute i skrivene hipertenzije ključnu ulogu ima kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka (KMAT). Kliničko praćenje te poticanje promjene životnih navika važno je i kod prehipertenzije te hipertenzije bijele kute, budući da i ta stanja nose rizik za oštećenje ciljnih organa. Važna je rana intervencija, jer su promjene u početku reverzibilne, no s vremenom mogu postati fi ksirane. Kod izolirane sistoličke hipertenzije centralni aortni tlak je često uredan. S obzirom da o povezanosti izolirane sistoličke hipertenzije s kardiovaskularnim događajima u odrasloj dobi za sada nema dovoljno podataka razumno je redovito praćenje i takvih adolescenata.
Kardiovaskularne bolesti (KVB) su značajno prevalentne u COVID-19 bolesnika. Prema svim dosad relevantnim izvješćima i radovima, KVB su povezane s lošijim kliničkim tijekom i većom smrtnošću uz ...COVID-19. Arterijska hipertenzija, kao najučestaliji kardiovaskularni entitet i čimbenik rizika prerane smrtnosti u populaciji, pod posebnim je interesom kao komorbiditet uz COVID-19 zbog nedovoljno razjašnjene povezanosti s COVID-19 ishodima, ali i zbog potencijalnoga nepovoljnog učinka nekih antihipertenzivnih lijekova – konkretno inhibitora renin-angiotenzinskog sustava koji su vrlo često lijek izbora u liječenju hipertenzije. U ovome će članku prikazani podaci biti potkrijepljeni najnovijom relevantnom literaturom i preporukama na ovu temu te će se približiti ova problematika i aktualni pristup liječenju arterijske hipertenzije u COVID-19 pandemiji.
Moždani udar i arterijska hipertenzija Bradarić Šlujo, Anteo; Matetić, Andrija
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
05/2022, Volume:
31, Issue:
1 Moždani udar
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Arterijska hipertenzija je zbog visoke prevalencije u svijetu jedan od najvažnijih globalnih uzroka pobola i smrtnosti. Ishemijski i hemoragijski moždani udar predstavljaju treći uzrok smrtnosti ...povezan s arterijskom hipertenzijom. Liječenje akutnoga moždanog udara zahtijeva opreznije ili značajnije snižavanje krvnog tlaka, ovisno radi li se o ishemijskome ili hemoragijskome cerebrovaskularnom incidentu te je li primijenjena fibrinolitička terapija. Poseban je naglasak na prevenciji moždanog udara dobrom regulacijom hipertenzije antihipertenzivnom terapijom i promjenom životnih navika, što uključuje smanjenje unosa soli u prehrani, regulaciju prehrane, izbjegavanje prekomjernog unosa alkohola, prekid pušenja i održavanje idealne tjelesne težine. Smanjenje unosa soli može rezultirati smanjenjem antihipertenzivnih lijekova potrebnih za postizanje ciljnih vrijednosti arterijskog tlaka. Uravnotežena prehrana s niskomasnim mliječnim proizvodima te nezasićenim masnim kiselinama značajno smanjuje rizik moždanog udara. Prekid pušenja značajno smanjuje rizik od moždanog udara, posebno u pacijenata s arterijskom hipertenzijom. Navodi se nepovoljan učinak konzumacije alkohola na arterijski krvni tlak jer se povisuje rizik hemoragijskoga moždanog udara koji nadmašuje potencijalnu povoljnu povezanost umjerene konzumacije alkohola s ishemijskim moždanim udarom. U prevenciji i liječenju kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti, uključujući arterijsku hipertenziju, preporučena je redovita tjelesna aktivnost. Gubitak tjelesne mase u pretilih osoba poboljšava učinkovitost antihipertenzivnih lijekova i cjelokupni profil kardiovaskularnih rizika, pa tako i rizik od moždanog udara.
Sindrom abdominalnog odjeljka u pasa Faraguna, Siniša; Kokalj, Ivo; Marinović, Marko ...
Veterinarska stanica,
04/2022, Volume:
53, Issue:
6
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Sindrom abdominalnog odjeljka predstavlja karakteristično stanje s povišenim vrijednostima intraabdominalnog tlaka višim od 12 mmHg, dilatacijom abdomena popraćeno zatajenjem unutarnjih organa: ...bubrega, pluća i krvožilnog sustava. Budući da se uz njega često javljaju i brojne komplikacije kao i zatajenje brojnih organskih sustava, razvoj sindroma abdominalnog odjeljka predstavlja vrlo opasno i hitno stanje s visokom stopom mortaliteta. U humanoj medicini, ovaj sindrom je prepoznat već godinama, a do sada je dobro istražena i opisana njegova klasifikacija, etiologija, patofiziologija, klinička slika, dijagnostički postupci kao i smjernice za uspješno liječenje. U veterinarskoj medicini pojava ovoga sindroma u kliničkoj praksi vrlo često prolazi nedijagnosticirano. Zbog širokog spektra nespecifičnih simptoma koji se kod ovog oboljenja javljaju u pasa, kao i zbog prilično rijetkog prakticiranja mjerenja vrijednosti intraabdominalnog tlaka, razvoj sindroma abdominalnog odjeljka često se na vrijeme ne prepoznaje i/ili se kao takav pripisuje drugim patološkim stanjima različitih organskih sustava. Iz istog je razloga u veterinarskoj medicini do sada provedeno premalo kliničkih ispitivanja i znanstvenih radova u pasa, koji bi pružali odgovor i detaljnije objasnili etiologiju, mehanizam nastanka, progresiju, adekvatne dijagnostičke postupke te smjernice u liječenju ovoga sindroma. S obzirom da u pasa još uvijek nisu jasno definirane granične vrijednosti intraabdominalnog tlaka, teško je govoriti u kojem se trenutku javlja abdominalna hipertenzija i ako se javi hoće li rezultirati pojavom navedenog sindroma. Postavljanje egzaktne dijagnoze sindroma abdominalnog odjeljka u pasa je otežano s obzirom da do razvoja sindroma može doći zbog različitih traumatskih stanja, ozljeda, opekotina i različitih organskim ili sistemskih bolesti. Smjernice za liječenje za sada u veterinarskoj medicini nisu specifične, nije opisan jasan protokol liječenja u pasa, već se on odvija prema smjernicama preuzetim iz humane medicine. Sigurno je da je potrebno provesti dodatna znanstvena i klinička istraživanja koja će pridonijeti boljem shvaćanju ovoga sindroma. Usvojena nova znanja pridonijet će njegovu lakšem prepoznavanju, dijagnosticiranju i adekvatnom liječenju na dobrobit svih budućih pacijenata.
Nakupljanje tekućine u abdominalnoj šupljini, srčane anomalije, uključujući povećanje srca, meko srce te desna ventrikularna hipertrofija poznati su kao sindrom ascitesa brojlera. Ascites je kao ...problem uočen najprije na komercijalnim farmama peradi koje su se nalazile na velikim nadmorskim visinama. Četiri su glavna čimbenika nakupljanja tekućine u abdominalnoj šupljini: oštećenje krvnih žila koja utječu na pojačan izlazak tekućine iz kapilara, blokada limfnog sustava što sprečava drenažu limfe, smanjen onkotski tlak u plazmi i povećan vaskularni hidraulički tlak, što može biti uzrokovano razvojem patoloških procesa, uključujući jetrenu, srčanu ili desnu atrioventrikularnu i plućnu hipertenziju. Većina slučajeva ovih metaboličkih bolesti na komercijalnim farmama peradi nastaje zbog plućne hipertenzije. Brojni su uzroci plućne hipertenzije: uzroci iz okoliša (npr. nadmorska visina, stres zbog hladnoće i uvjeta u inkubatoru), tehnopatije, (npr. vrsta hrane, sadržaj hranjivih tvari itd), razvojni uzroci (npr. stopa rasta, zahtjev za kisikom, veličine i zapremnine organa) te krvnih pokazatelja. Svi su ti čimbenici odgovorni za sindrom ascitesa uzrokujući hipoksiju u komercijalno uzgajane peradi. Genetička selekcija mogla bi znatno utjecati na rješavanje problema ascietsa. U prošlosti je genetička selekcija služila za postizanje brzog rasta, visokog prinosa mesa i dobre konverzije hrane. No, mogla je i pogoršati probleme s ascitesom, dok je danas ona najbolje rješenje za uklanjanje ovog metaboličkog poremećaja. S pojavom molekularnogenetičkih istraživanja i razvojem genskih biljega postalo je moguće odrediti genetički temelj ascitesa: genski biljezi mogu se upotrijebiti za uklanjanje sindroma ascitesa u brojlera na modrenim komercijalnim farmama.
PDF
