Na području općine Sv. Petar Orehovec 1995. godine podignut je pokusni hmeljarnik s ciljem utvrđivanja mogućnosti pokretanja proizvodnje hmelja u edafskim i klimatskim uvjetima potkalničkog kraja. U ...pokus su uvrštena četiri kultivara hmelja: Aurora, Savinjski Golding, Bobek i Hallertau Magnum. Razlike između kultivara glede uroda šišarica u sve tri godine uzgoja (1995-1997) nisu bile statistički opravdane. U trećoj godini uzgoja (1997), ujedno i godini pune rodnosti, najveći urod alfa kiselina ostvaren je s kultivarom Hallertau Magnum (233.0 kg/ha alfa kiselina u 1997), a najmanji s kultivarom Savinjski Golding (46.2 kg/ha čistih alfa kiselina). Analiza kvalitete hmelja provedena je metodom tekuće kromatografije visokog pritiska (HPLC). Najviši sadržaj alfa kiselina u suhoj tvari šišarica određen je u kultivaru Hallertau Magnum (od 12,89% u 1995. godini do 20% u 1997.godini), najmanji u kultivaru Savinjski Golding (od 2,5% u 1995. do 4.7% u 1997. godini), a intermedijaran u kultivarima Aurora (5,04% u 1995. do 10% u 1997. godini) i Bobek (4,7% u 1995. Do 6,4% u 1997.godini). Omjer između beta frakcija i alfa kiselina u kultivaru Hallertau Magnum iznosio je od 0,45 (1995.) do 0,39 (1997), u kultivaru Bobek od 1,5 (1995) do 1,0 (1997), a u kultivaru Savinjski Golding od 0,84 (1995) do 0,65 (1997) i Aurori od 0,6 (1995) do 0,45 (1997). Variranja u udjelu kohumolona u alfa kiselinama u 1996. i 1997. veg. godini iznosila su; za kultivar Savinjski Golding od 36,9% (1996) do 31,6% (1997) ,za kultivar Bobek od 27,3% (1996) do 30% (1997), u Hallertau Magnum od 26,1% (1996) do 23,2% (1997) i Aurori od 26,4% (1996) do 24,9% (1997). Ovi rezultati pokazuju da je proizvodnja hmelja u agroekološkim uvjetima Kalničkog Prigorja posve moguća.
