Poročilo z dogodka Helsinki Digital Humanities Hackathon 2023 (DHH23), ki je potekal konec maja 2023. Humanistični hackathon je poligon za praktično demonstracijo pristopa k poučevanju digitalne ...humanistike, ki ga izvaja Univerza v Helsinkih. Dogodek spodbuja sodelovanje med družboslovci in računalničarji, profiloma, ki imata razhajajoča videnja znanosti in sta plod popolnoma drugačnih tradicij. Avtor toplo priporoča udeležbo vsem, ki so na začetku svoje raziskovalne poti.
Bilješka o humanistici Šimić, Krešimir
Crkva u svijetu,
12/2022, Volume:
57, Issue:
4
Journal Article, Paper
Open access
U članku se polazi od suvremenog dijagnosticiranja stanja u humanističkim znanostima u kojima je, prema Cliffordu Geertzu, došlo do »zamućivanja žanrova«. Zatim se, da bi se pokušalo uputiti u izvore ...promjena, osvrće na osnovne dvadesetostoljetne misaone tendencije. One se nastoje egzemplificirati ponajprije filozofijom Martina Heideggera te u znatno manjoj mjeri postmodernim tendencijama (Jacques Derrida, Giles Deleuze). U konačnici donosi se jedno novo upućivanje u humanistiku, zasnovano na kršćanskoj tradiciji. Pritom se polazi od novog, kršćanskog razumijevanja tjelesnosti.
The article starts from the modern diagnosis of the situation in the humanities in which, according to Clifford Geertz, there has been a »blurring of genres«. Then, in order to try to refer to the sources of changes, the author looks back at the basic twentieth-century thought tendencies. Those tendencies are exemplified primarily by the philosophy of Martin Heidegger and to a much lesser extent by Jacques Derrida and Giles Deleuze. Finally, the article brings a new understanding of the humanities based on the Christian tradition. The starting point is a new, Christian understanding of the flesh.
Poročilo s konference Jezikovne tehnologije in digitalna humanistika (JTDH) 2022, ki je potekala septembra 2022 v prostorih Fakultete za družbene vede Univerze v Ljubljani. Konferenco je priredilo ...Slovensko društvo za jezikovne tehnologije (SDJT), v soorganizaciji s Centrom za jezikovne vire in tehnologije Univerze v Ljubljani (CJVT), Inštitutom za novejšo zgodovino (INZ) ter raziskovalnima infrastrukturama CLARIN.SI in DARIAH-SI.
U članku se tematizira odnos između sveučilišta kao ideje ozbiljenja znanstveno-tehničkih mogućnosti „napretka“ i „razvitka“ čovjeka na kraju metafizike i onog što proizlazi iz razumijevanja ...tehnosfere kao vladavine „umjetne inteligencije“ i „umjetnoga života“ analizom četiriju temeljnih pojmova kibernetike: informacije ‒ povratne sprege (feedback) ‒ kontrole ‒ komunikacije. Kritičkom analizom mjerodavnih pristupa tom problemu unutar poststrukturalističkog kruga mišljenja od Jeana-Franҫoisa Lyotarda do Jacquesa Derridae autor pokazuje da se očuvanje „biti“ onoga što nazivamo humanistikom kao mišljenjem ‒ kazivanjem „na“ egzistencijalnu otvorenost čovjeka može izvesti jedino obratom u samoj „biti“ života izvan redukcije na njegove biogenetske procese. Kada život u svojoj posljednjoj mogućnosti produhovljenja postaje autopoietički sustav koji u tehnologiziranju bitka gubi značajke jednokratnosti i neizvjesnosti, a umjesto toga biva singularnošću i proračunljivošću, znanje „o“ kibernetičkoj razlici čovjeka i svijeta iziskuje radikalnu transformaciju. Ali ne više znanosti i njihova povijesno-epohalnoga mjesta odvijanja svjetske povijesti kao što je to ideja sveučilišta od Humboldta do tzv. Bolonjske reforme. Posljednja transformacija s kojom zapadnjačka metafizika kao onto-teo-kozmo-antropologija gubi vlastitu „bit“ odnosi se na ozbiljenje mogućnosti onog što je Friedrich W. Nietzsche namijenio ideji čovjeka ‒ da bude most između „životinje“ i „nadčovjeka“. Članak ima za nakanu ekstenzivnom analizom autorova pojma tehnosfere, kako je to izvedeno u petoknjižju istoimena naziva (Tehnosfera I-V) pokušati promisliti konzekvencije nove paradigme tehnoznanstvene konstrukcije „umjetnoga života“ za budućnost ideje sveučilišta i moguće nove „misije“ humanistike u tom sklopu.
Misal kneza Novaka (1368.) najstariji je datirani misal rimske kurije pisan glagoljicom i hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom. Zbog njegove vrijednosti koja proizlazi iz sačuvanosti od 1368. do danas ...te zbog činjenice da je bio predloškom na temelju kojega je priređivan hrvatskoglagoljski Prvotisak misala predmetom je znanstvenoga istraživanja skupine hrvatskih i austrijskih znanstvenika. Ovaj rad donosi temeljna istraživanja Misala kneza Novaka koja su potrebna da bi se sadržaj misala mogao digitalno obraditi u TEI sučelju te na taj način učiniti njegov sadržaj dostupnim široj znanstvenoj i akademskoj zajednici. U obzoru je našega istraživanja struktura sadržaja misala, odnosno njezine liturgijsko-tekstološke cjeline koje će biti predmet daljnjih istraživanja. Rad je koncipiran tako da u prvom dijelu prikaže povijest i sadržaj rimskoga misala, a potom i ovoga misala. Potom se donosi istraživanje liturgičkoga nazivlja koje će biti temeljem za daljnju obradu u računalnome sučelju. Ovim se radom postavlja metodologija suvremenoga pristupa istraživanju glagoljskih misala u okružju suvremene digitalne humanistike.
The Missal of Count Novak (1368) is the oldest dated missal according to the use of the Roman Court written in Glagolitic script and the Croatian Church Slavonic language. This missal has been subjected to scientific research by a group of Croatian and Austrian scientists due to its great value, arising from the fact it has survived in excellent condition since 1368, as well as the fact it was used as the template for the first Croatian printed missal. This paper presents the ground research of the Missal of Count Novak that is necessary for the TEI processing of the content of the current Missal so it could be accessible to the broader scientific and academic community. The scope of our research is the structure of the content of the Missal, its liturgical and textological ensemble that will be the subject of the further research. The first part of the research will provide an overview of the history and content of the first Roman-rite missal, and then of the Missal of Count Novak. It will then provide an insight into liturgical terminology, which will serve as the foundation for further digital research and analysis. This research establishes methodology for a modern approach to researching Glagolitic missals in the modern, digital humanities.
The paper consists of three parts together with the introduction and conclusion. The first part considered the humanities in the perspective of humanization and explains why the interpretation of its ...crisis is not self-evident. The symptoms of the crisis are treated on the basis of self-understanding of selected actors thematizing such phenomena as is the situation in education, as well as the constellation of certain forms of knowledge that are indispensable in terms of political framing of democratization. The axis of crisis self-interpretations presents itself by the fact that it features a hegemonic form of economic rationality which “invasively” transforms the framework of the humanities. How can the humanities react to the situation? The second part seeks to answer this very question: what forms of reflexivity can be developed in order to resist the mentioned hegemony? The humanities contain idiosyncratic potentials that enable them to dissolve the ruling ideologies in terms of instrumental rationality and utilitarianism. “Economic humanities” are a form of reflection for the humanities that confronts the mentioned hegemony. The third part contextualizes the crisis-determined humanities through historical dynamics of abstraction and shows why the humanities care about reflecting on the modern finalization of abstraction on the occasion of humanization. Finally, the paper argues that, although the current expansion of abstraction affects the humanities, the crisis implies the existence of a space of possibility in which indecision exists.
Svojim raspravama u posljednjih dvadeset godina provjeravam kako upotreba većeg broja podataka utječe na književnopovijesne spoznaje. U interpretaciji pojedinih slovenskih kanonskih tekstova ...digitalni alati nemaju značajnije uloge. Proširimo li opseg interpretacije s interpretacije pojedinog teksta na interpretaciju autorskih opusa, žanrovskih korpusa, razdoblja ili nacionalne književnosti u cjelini, ispostavlja se da kvantita-tivne metode, kojima polet daju digitalizacija, organizacija u zbirkama i digitalni alati, povećavaju vjerodostojnost istraživanja. Cijena je toga odricanje od plastičnih školskih i enciklopedijski jasnih opisa te defini-cija. Razvojna se linija književnoga svijeta kroz digitalnohumanističke naočale ne vidi najjasnije jer središnje književne figure i tekstovi gube vidljivost u mnoštvu konkurentnih ili marginalnih pojava. Slovensku književnost više ne određuje diktat velike književnopovijesne priče, tj. slika rođenja nacije iz duha književnosti, nego se ona manifestira kao slučajna pojava, kao cjelokupno književno stvaralaštvo u Sloveniji, uključujući i stvaralaštvo na drugim jezicima. To je stvaralaštvo zbog posebnih okolnosti drugačije od stvaralaštva susjeda i zahtijeva novu, nacionalno specifičnu definiciju književnih pojava. Nove interpretacije slovenske književnosti nisu samo posljedica upotrebe novih digitalnih alata, već i posljedica promjena samoga književnog sustava. Književnost više nije prvenstveno predana naciji kao u svojim programskim poče-cima, već i raznolikom mnoštvu drugih legitimnih funkcija: razonodi, društvenoj emancipaciji žena i drugim društvenim emancipacijama te mobilizacijama, potrebi za izvrsnošću, eskapizmu, autorefleksiji i autoterapiji, iznalaženju alternativnih društvenih modela.
Hrvatska ima dugu tradiciju priređivanja djela u području povijesnoga jezikoslovlja i raspolaže mnogim vrijednim izdanjima te je veoma važno da se ta tradicija nastavi i prilagodi današnjemu ...digitalnom dobu. U ovome radu ponudit će se model retrodigitalizacije starih hrvatskih gramatika jer postojeći retrodigitalizirani resursi ne uključuju gramatike.
Croatian philology has a long tradition of publishing reference books in the field of historical linguistics; it is very important to continue and foster this tradition in the future, as well as to adapt it to the modern digital era. Recent large-scale digitization initiatives have focused heavily on historical texts. Many reasons have led to the increasing digitization of archival documents, library and museum material, and collections of old books and manuscripts stored in monasteries. one of the main reasons for the digitization of old texts is to protect the original document from possible damage resulting from inappropriate handling. the use of digital copies instead of original documents is necessary to protect and preserve old written texts, as they are the most reliable way to back up original documents. Another very important reason for digitizing old texts is to make them more accessible to scholars, experts, and the public. In this way, young people who prefer using digital media will become more easily acquainted with cultural heritage that would otherwise be inaccessible to them. the digitization model of old Croatian grammar books will be discussed, as the existing resources do not include grammar books from the pre-standard period of the Croatian language.
Cilj je ovoga članka predstaviti osnovne pojmove digitalne humanistike u vezi s glazbom i muzikologijom, kao i pojam digitalne muzikologije, kako bi se potaknulo korištenje novih istraživačkih ...mogućnosti koje ovo područje nudi. U pregled su uključena sljedeća područja: programi za pisanje nota, uključujući optičko prepoznavanje glazbenih zapisa; tehnički standardi MIDI i MP3; baze podataka; računalne aplikacije za istraživanje glazbe; te sustavi za pristupanje podacima o glazbi. Za svako područje ponuđeni su osnovni izvori i materijali te su predstavljene neke od aktualnih aktivnosti i projekata.
PDF
