Članek analizira vlogo slovenskih služkinj, večinoma priseljenk iz slovenskega okoliškega bazena in bližnjih avstrijskih dežel, ob popisu prebivalstva leta 1910 v Trstu. Osredotoča se na njihovo ...avtonomno ravnanje glede na odvisni položaj znotraj gospodinjstev ter pritiske javnosti oz. slovenskih in italijanskih nacionalnih elit v mestu. Raziskava ob pomoči javnega diskurza, arhivskega gradiva in kvantitativne analize vzorca popisnih pol cenzusa sintetizira zlasti pomen podatkov, kot sta občevalni jezik in kraj izvora služkinj, in jih interpretativno umešča v kontekst (nacionalne) identitete.
Rijeka je 2020. godine nosila titulu Europske prijestolnice kulture. Višegodišnju pripremu i planirana događanja u 2020. godini autorice definiraju kao okvir unutar kojega se intenzivira propitivanje ...identiteta grada kulturom vođenom urbanom regeneracijom. Pritom je važna temporalna dimenzija, činjenica da je EPK prilika da se promišlja o budućnosti grada. Stoga, rad uključuje, uz teorijsko-metodološki uvod, opsežno predstavljanje vizije Rijeke kako je zamišljena u dokumentaciji prijave i programu EPK, kao i u drugim strateškim gradskim dokumentima. Nadalje, autorice interpretiraju doživljaj i mišljenja građana Rijeke u aspektu značenja EPK za redefiniranje identiteta grada.
Članek na podlagi življenjske zgodbe Anne Urbancic, dolgoletne profesorice italijanskih študij na Univerzi Toronto, zrcali identitetne transformacije. Rekonstrukcija njene zgodbe temelji na ...intervjuju, v katerem osvetljuje svojo kompleksno priseljensko dediščino, in na njenih različnih premišljevanjih o svoji kulturni identiteti v Kanadi. Njene pripovedi iz zadnjih dveh desetletij kažejo na istovetenje kot stalno spreminjajoči se proces, ki v veliki meri nastaja iz notranje percepcije zunanjega sveta. Pri tem sta najpomembnejši njena humanistična miselnost in izostrena družbena senzibilnost.
Polazeći od mnogima iznenađujućeg slučaja medijskog promoviranja kosovarskog identiteta poslije rata 1999. godine na Kosovu, autor u ovom članku razmatra procese i mehanizme formiranja i/ili ...transformiranja socijalnih identiteta. Da bi ih podrobnije objasnio, autor predlaže pojmove identitetska situacija i funkcija identiteta. Identitetska situacija socijalnog entiteta definirana je odnosima s drugima u kojima ili kroz koje se određeni identiteti formiraju ili transformiraju. Socijalni entiteti ulaze u odnose s Drugim/a da bi postigli određene ciljeve. Svi socijalni entiteti prije svakog anticipiranog odnosa s Drugim/a i/ili tijekom odnosa s Drugim/a permanentno provode racionalno ili ekonomično (re)organiziranje svih svojih simboličkih resursa ili momenata identificiranja, da bi što bolje realizirali svoje projekcije u tim odnosima. Optimalna rezultanta tog racionalnog i ekonomičnog samoorganiziranja društvenog entiteta jest njegovo samoidentificiranje radi realiziranja svojih ciljeva u odnosu s Drugim/a. Dakle, ovdje se uvjetno može govoriti i o ekonomiji identiteta. Umjesto široko uporabljenog pojmovnog binoma »istiniti« i »lažni« identiteti, koji zapravo promašuje adekvatno artikuliranje i razmatranje ove problematike, autor koristi pojam performativni identitet. Kao takav je u stalnom dinamičkom odnosu suodređivanja s takozvanim »intimnim« ili »realnim« identitetom.
Mora li identitet biti nužan? Jurjako, Marko; Brzović, Zdenka
Metodički ogledi,
01/2022, Volume:
28, Issue:
2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
U radu se nudi opis konteksta unutar kojeg je formuliran poznati dokaz za nužnost identiteta. Iznosi se formalni prikaz ovog dokaza kako ga je formulirao poznati filozof i logičar Saul Kripke. ...Također se razmatra gledište filozofa Allana Gibbarda koji nasuprot Kripkeu brani tvrdnju da
neki iskazi identiteta mogu biti kontingentni. Osnovni cilj rada je upoznati domaćeg čitatelja s formalnim aspektom rasprave o nužnosti identiteta te dati kratki pregled konteksta unutar kojeg su formulirani argumenti za (ne)nužnost identiteta.
In the paper, we offer an overview of the context within which the well-known proof of the necessity of identity is formulated. A formal account of this proof is presented as formulated by the renowned philosopher and logician Saul Kripke. Furthermore, we discuss the account of the philosopher Allan Gibbard, who defends the claim that some statements of identity can be contingent. The main goal of the paper is to acquaint the readers who understand the Croatian language with the formal aspect of the discussion on the necessity of identity and to give a brief overview of the context within which the arguments for the necessity of identity are formulated.
Ženske in migracije Rosulnik, Klara Kožar
AS. Andragoška spoznanja,
10/2015, Volume:
21, Issue:
3
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Skozi zgodovino so raziskovalci migracij svojo pozornost namenjali predvsem moškim med migranti, danes opažamo povečano raziskovalno zanimanje za migrantke. Ta neuravnoteženi pristop ogroža pogled na ...migracije kot spolno zaznamovan proces. Migracija namreč prinaša velike življenjske spremembe in izkušnje, ki jih ne glede na časovno obdobje moški in ženske doživljajo različno. V članku poskušam odgovoriti na vprašanje, zakaj so bile migracijske izkušnje žensk v zgodovini prezrte ali stereotipno obravnavane ter zakaj v sodobnosti govorimo o feminizaciji migracij. Žensko predstavim kot aktiven subjekt v migracijskem procesu, ki z zavestno odločitvijo za spremembo v življenju prevzame odgovornost za svoje življenje in nadzor nad njim.
Vrijeme adolescencije i mladosti posebno je životno razdoblje, kad svaki pojedinac prelazi iz faze djetinjstva u jedno novo razdoblje skrbi za sebe, u kojem dolazi do formacije identiteta. U tom ...razdoblju svaka osoba zbog novih iskustava nanovo formira osobnu ljestvicu vrednota, u koju se uključuje i područje religioznosti, s vlastitim vrednotama i normama ponašanja. Autori u prvom dijelu rada opisuju nekoliko vidova skrbi o sebi te religiozni život adolescenata i mladih. Drugi dio rada posvećen je formaciji (religioznog) identiteta pod genetsko-biološkim i socio-kulturnim uvjetovanostima. Treći dio rada govori o zadovoljstvu životom adolescenata i mladih prema istraživanima Heinera Keuppa i Viere Pirker. Zaključuje se kako adolescenti i mladi preko različitih dimenzija religioznosti postižu osjećaj zajedništva i pripadnosti, te kako im povezivanje vlastitog životnog iskustva sa sadržajima vjere donosi zadovoljstvo životom.
The time of adolescence and youth is a special period of life in which each individual passes from the phase of childhood to a new period of self-care in which identity formation occurs. During this period, because of new experiences, each person re-forms the personal scale of values, which includes the area of religiosity with its own values and norms of behavior. In the first part of the paper, the authors describe several aspects of self-care and the religious life of adolescents and young people. The second part of the paper is dedicated to the formation of (religious) identity under genetic-biological and socio-cultural conditions. The third part of the paper talks about the life satisfaction of adolescents and young people according to the research of Heiner Keupp and Viera Pirker. It is concluded that adolescents and young people through different dimensions of religiosity achieve a sense of community and belonging, and that connecting their own life experience with the contents of faith brings them life satisfaction.
Ciljevi ovog istraživanja bili su ispitati razlike između skupina po-jedinaca različitog studentskog statusa u karakteristikama odra-slosti u nastajanju i statusu identiteta, te provjeriti povezanost ...ro-diteljske kontrole s dimenzijama identiteta odraslih u nastajanju. Istraživanje je provedeno na uzorku od 363 sudionika u dobi od 18 do 25 godina. U istraživanju su korišteni sljedeći instrumenti: Inventar dimenzija odraslosti u nastajanju, Upitnik procesa razvo-ja identiteta, skale psihološke i bihejvioralne kontrole te helikopter ponašanja, kao i čestica koja mjeri subjektivan osjećaj odraslosti. Rezultati pokazuju kako se pojedinci različitog studentskog statu-sa razlikuju na tri dimenzije odraslosti u nastajanju: doba moguć-nosti, doba nestabilnosti i doba osjećaja razmeđe, te dopunskoj skali doba fokusiranja na druge. Studenti u većoj mjeri nego di-plomirani smatraju da je odraslost u nastajanju za njih doba ne-stabilnosti i doba osjećaja razmeđe, dok nestudenti u većoj mjeri nego studenti smatraju kako je odraslost u nastajanju za njih doba fokusiranja na druge. Većina pojedinaca koji su diplomirali se smatra odraslima, dok nestudenti i studenti većinom izjavljuju kako se smatraju odraslima samo u određenim aspektima. Nisu pronađene razlike u statusu identiteta između skupina različitog studentskog statusa. Na dimenziji obvezivanja pronađena je sta-tistički značajna negativna povezanost s bihejvioralnom i psiho-loškom kontrolom majke, te s psihološkom kontrolom oca, dok je na dimenziji istraživanja pronađena samo statistički značajna negativna povezanost s helikopter ponašanjima majke.
Avtor v članku najprej opiše različne pojavne oblike in značilnosti etničnih ekonomij, nato pa se osredotoči na slovenske skupnosti v zamejstvu in po svetu. Ugotavlja, da so posamezne etnične ...ekonomije odvisne od socialne in izobrazbene strukture pripadnikov etničnih skupnosti in od zgodovinskega in političnogeografskega konteksta njihovega nastanka. Na podlagi izkušenj sklene, da slovensko ekonomijo in politiko čakajo še številni koraki v smeri spodbujanja razvoja in »implementacije« slovenskega modela etnične ekonomije. Opaža spremembe pojma »slovenski izseljenec«, saj ta danes pomeni nekaj drugega kot v preteklosti, to so namreč lahko študent, ki v tujini pridobiva izkušnje, strokovnjak ali pogumni podjetnik.
PDF
