Vrijeme adolescencije i mladosti posebno je životno razdoblje, kad svaki pojedinac prelazi iz faze djetinjstva u jedno novo razdoblje skrbi za sebe, u kojem dolazi do formacije identiteta. U tom ...razdoblju svaka osoba zbog novih iskustava nanovo formira osobnu ljestvicu vrednota, u koju se uključuje i područje religioznosti, s vlastitim vrednotama i normama ponašanja. Autori u prvom dijelu rada opisuju nekoliko vidova skrbi o sebi te religiozni život adolescenata i mladih. Drugi dio rada posvećen je formaciji (religioznog) identiteta pod genetsko-biološkim i socio-kulturnim uvjetovanostima. Treći dio rada govori o zadovoljstvu životom adolescenata i mladih prema istraživanima Heinera Keuppa i Viere Pirker. Zaključuje se kako adolescenti i mladi preko različitih dimenzija religioznosti postižu osjećaj zajedništva i pripadnosti, te kako im povezivanje vlastitog životnog iskustva sa sadržajima vjere donosi zadovoljstvo životom.
The time of adolescence and youth is a special period of life in which each individual passes from the phase of childhood to a new period of self-care in which identity formation occurs. During this period, because of new experiences, each person re-forms the personal scale of values, which includes the area of religiosity with its own values and norms of behavior. In the first part of the paper, the authors describe several aspects of self-care and the religious life of adolescents and young people. The second part of the paper is dedicated to the formation of (religious) identity under genetic-biological and socio-cultural conditions. The third part of the paper talks about the life satisfaction of adolescents and young people according to the research of Heiner Keupp and Viera Pirker. It is concluded that adolescents and young people through different dimensions of religiosity achieve a sense of community and belonging, and that connecting their own life experience with the contents of faith brings them life satisfaction.
Avtor v članku najprej opiše različne pojavne oblike in značilnosti etničnih ekonomij, nato pa se osredotoči na slovenske skupnosti v zamejstvu in po svetu. Ugotavlja, da so posamezne etnične ...ekonomije odvisne od socialne in izobrazbene strukture pripadnikov etničnih skupnosti in od zgodovinskega in političnogeografskega konteksta njihovega nastanka. Na podlagi izkušenj sklene, da slovensko ekonomijo in politiko čakajo še številni koraki v smeri spodbujanja razvoja in »implementacije« slovenskega modela etnične ekonomije. Opaža spremembe pojma »slovenski izseljenec«, saj ta danes pomeni nekaj drugega kot v preteklosti, to so namreč lahko študent, ki v tujini pridobiva izkušnje, strokovnjak ali pogumni podjetnik.
Besedilo se ukvarja z analizo različnih konceptov hibridne identitete, ki jih v Andrićevem opusu reprezentirata literarni osebi zdravnik Cologna (Travniška hronika, Travniška kronika) in Omerpaša ...Latas (Omerpaša Latas). Analiza teh literarnih oseb kaže, da koncept hibridne identitete ni monoliten in enopomenski zaradi različnega odnosa teh literarnih oseb do ideje humanizma, institucije moči2 in figure konvertita.
Jezik in transspolne identitete Kern, Boris; Vičar, Branislava
Slavistična revija,
07/2019, Volume:
67, Issue:
2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Prispevek v skladu z razumevanjem identitete kot dialoškega konstrukta přeučuje vlogo jezika pri konstruiranju transspolnih identitet v diskurzivni interakciji. Posebno pozornost namenja ...alternativnim jezikovnim praksam, ki jih razvijajo nebinarne transspolne osebe, da konstruirajo svoje identitete zunaj normativnega binarnega spolnega sistema.
Glavna je svrha rada kroz prizmu teorije kontrole identiteta istražiti pozitivne (afilijativni i samopomažući) i negativne (agresivni i samoporažavajući) stilove humora te odrednice identiteta ...(demografske karakteristike, konformizam, inovativnost, jedinstvenost) kao prediktore i namjeru kupovine kao ishod stilova humora. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 253 ispitanika, pri čemu se podaci analiziraju s pomoću regresijske analize. Rezultati pokazuju da je spol povezan s agresivnim stilom humora, a dob uglavnom s agresivnim i samoporažavajućim stilovima humora. Nadalje, konformizam potrošača negativno je povezan s afilijativnim, a pozitivno s agresivnim i samoporažavajućim stilovima humora. Inovativnost potrošača pozitivno utječe samo na agresivni stil, dok je jedinstvenost potrošača pozitivno povezana sa samopomažućim i samoporažavajućim stilovima humora. Za namjeru kupovine od pozitivnog su značenja i pozitivni i negativni stilovi humora, i to jedino samopomažući i agresivni stil humora. Razmatrani konstrukti i veze predstavljaju nove spoznaje općenito te posebice u okviru teorije kontrole identiteta, i kao takvi imaju vrijedne znanstvene i praktične implikacije.
Radom je obuhvaćena analiza različitih narativnih formi sjećanja u čijim se okvirima Domovinski rat razumije i kolektivno pamti u hrvatskom društvu. Da bi se pružio koherentan okvir o kolektivnim ...sjećanjima na Domovinski rat, analizom su obuhvaćena ogledna osobna (komunikacijska) i institucionalna (službena) sjećanja, među kojima je napravljena distinkcija potrebna za razumijevanje društvenih reprezentacija i percepcija o Domovinskom ratu. Želi se pokazati kako su narativi o Domovinskom ratu interpretirani, reprezentirani i kolektivno zapamćeni, a odmičući se od dosadašnjih povijesnih sjećanja na Domovinski rat. Dok se u radu diskutiraju ogledna osobna i institucionalna sjećanja, istraživački je fokus bitno postavljen na jednu narativnu formu sjećanja – usmenu povijest neposrednih sudionika i sudionica koja se iznosi s ciljem analize i prikaza značenja koja Domovinskom ratu pripisuju ljudi koji nisu bili kreatori povijesnih događaja i nositelji političke moći. U sferi institucionalnih sjećanja naglasak je na političkim gestama i govorima na komemoracijama tijekom 2020. godine, čijom se analizom ukazuje na mogući pomak prema priznavanju humanosti i patnje druge strane kao najvažnijim koracima na putu prema suživotu i dijeljenim sjećanjima na rat. Rad naposljetku, postavljajući pitanje kako ćemo se u budućnosti sjećati Domovinskog rata, diskutira porozne granice i tanke linije prijelaza iz komunikacijskog u kulturno sjećanje.
Prispevek obravnava pojav, imenovan ‘regionalna identiteta’. Na njen velik pomen kaže uporabnost tega orodja pri oblikovanju regionalnih strategij ali pri oblikovanju posameznikovega položaja v ...prostoru in času. Pojem se je v zahodni geografiji pojavil približno v 70. letih prejšnjega stoletja, a se doslej v češki družbeni geografiji še ni dovolj uveljavil. Glavni namen članka je ovrednotenje dosedanjega razvoja preučevanja regionalne identitete v češki družbeni geografiji.
Presented are the perceptions of different foreigners who came to Slovene lands in the past or in the present time, as shown in Slovene folk narratives. Despite often stereotyped picture of the ...Others, the research demonstrates an immense complexity of these narratives and the fact that they tell more about Us than about Them. The book ('The Mysteriou Stranger and the Demonic Enemy. “The Other” and Otherness in Slovene Folk Narratives') brings a theoretical overview of the current research on otherness in folklore studies and contextualizes the examples into a wider international folkloristic, anthropological and historical frames. Stories about the Turks, the Napoleon’s French and the Huns reflect an interweaving of historical facts, archetypical imageries of the dangerous Foreigner and ideological influences. These narratives are strongly embedded into the landscape and reinforce the sense of a common identity of its members. The imagery of historic aggressors is understandably quite different from the imagery of Jews and the Roma, with whom the people of the Slovene lands have had a completely different kind of contact.The same goes for contemporary foreigners from other countries. Nevertheless, they all display a high level of stereotypization, generalization and projection of fears upon “the Other”.
U radu su definisani osnovni pojavni oblici kompjuterskog kriminala sa akcen- tom na krađu identiteta kao posebnom obliku koji bi de lege ferenda okarakte- risali i adekvatno propisali kao krivično ...delo u Krivičnom zakponiku Republike Srbije. Cilj ovog rada je da se pokaže mesto krađe identiteta u spektru raznih kriminalnih radnji koje se svrstavaju u visokotehnološki kriminal. Rad je po- deljen na tri celine. Prva predstavlja uvodno izlaganje u kome je opisan način na koji utiče veoma brz razvoj informacionih i komunikacionih tehnologija na razvijanje novih metoda za njihovu zloupotrebu, nakon čega su opisane defini- cije krađe identiteta i njene karakteristike. Drugi deo rada je posvećen načini- ma, obeležjima i modalitetima krađe identiteta, dok je u trećem delu značaj dat načinima zaštite i prevencije krađe identiteta te argumentovan predlog za njeno definisanje u Krivičnom zakoniku Republike Srbije. Na kraju rada dat je kratak sažetak u vidu zaključka.