The book describes the role of singing and (folk) songs in the Gorizia Hills (Goriška brda) within the processes of shaping the political nation and facilitating national identification in the second ...half of the nineteenth century. In addition to the use of the Slovene language at school and church and defining Slovene as the language of common use in censuses, national activists encouraged inhabitants to express identification with the singing of Slovene “folk” songs. Therefore they promoted the performances of choirs and tried to sweep-out the singing of non-Slovene songs - especially Friulian and Italian. The singing outside the reading and singing societies was influenced by the way of life, which was strongly marked by the system of tenant farming. The book also presents the research of folk songs in the Gorizia Hills, with special emphasis on short songs with strong dialect features, which in everyday life of the inhabitants complemented the repertoire of folk and religious songs known in the wider Slovenian territory.
Bo-Kaap je stara delavska soseska v središču Cape Towna v Južnoafriški republiki. Leta 1930 je bila to prenaseljena in zanemarjena soseska s propadajočimi hišami. Leta 1941 so lokalne oblasti tam ...razlastile že približno 150 stanovanj zaradi programa celostne prenove tega območja, vendar je proces ustavila skupina za ohranitev malajske četrti, ki se je borila proti rušenju hiš v tej soseski. Danes je območje s slikovitimi hišami in z enajstimi mošejami del kulturne dediščine Cape Towna in pomembna turistična znamenitost. Kot v sosednji gentrificirani soseski De Waterkant je bilo tudi tukaj veliko stanovanj prenovljeno in izboljšano. Cene nepremičnin so skokovito narastle, čeprav so še vedno razmeroma nizke. Število prodanih nepremičnin tako močno narašča, da se lokalne oblasti in predvsem muslimanski prebivalci nenehno borijo za ohranitev kulturne identitete soseske.
Prispevek predstavi primerjalno analizo literarnega opusa Brine Švigelj Merat (Brine Svit) in romana Eve Hoffman Lost in Translation: Življenje v drugem jeziku s temeljnim poudarkom na jezikovni ...identiteti, ki se v delih obeh literarnih ustvarjalk zelo izrazito pojavlja in je ključno povezana tudi z njuno avtobiografsko izkušnjo migracije ter z jezikovnim, s kulturnim in z družbenim vživljanjem v novo okolje. Literarni ustvarjalki se v svojih delih ob vprašanjih jezikovne identitete dotikata tudi osebnostne gradnje literarnih protagonistov in protagonistk v novem življenjskem okolju po izkušnji migracije.
Der Schutzgegenstand personenbezogener Daten gemäß Art. 4 Nr. 1 DS-GVO wird auf den Schutz der kontext-spezifischen personalen Identitäten erweitert. In Anbetracht der gleichzeitigen Realisierung ...etwa der kulturellen, wirtschaftlichen und sozialen Identität bedarf es eines spiegelbildlichen Identitätsschutzes aus dem offline-Kontext für den online-Kontext. Dies verlangt die spieltheoretisch begründete Verhandlungsfähigkeit der Bilder personaler Identitäten, damit sich der Selbstdatenschutz mit einem Mediationsagenten wirksam ausüben lässt. Demnach sollte ein iteratives „identity management by design“ zur technischen Gestaltungsanforderung werden, um dem Prinzip einer verhandlungsfähigen personalen Identität im Online-Kontext gerecht zu werden.
Duhovnost se može shvatiti kao ljudsku potrebu za pronalaženjem krajnjeg smisla i svrhe u životu te želju da se živi integriranim životom. Istraživanja su pokazala da religiozne obitelji, u odnosu na ...one koje to nisu, za vrijeme trajanja nesigurnosti, neizvjesnosti i stresa imaju veću razinu vjere i nade u dobar ishod, njihovi članovi rjeđe izražavaju određene sociopatološke pojave. Cilj je rada dobiti uvid kako sudionici doživljavaju duhovnost u suočavanju s rizičnim okolnostima u obitelji, a istraživačko pitanje je: Kakvo je iskustvo sudionika koji prakticiraju duhovni život o ulozi duhovnosti u suočavanju s rizicima u obitelji? Sudionici su osobe kojima je duhovnost važna u životu i iz nje crpe snagu za životne izazove. Sudjelovalo je 12 osoba, oba spola, u dobi od 33 do 57 godina te su svi imali visoku stručnu spremu. U prikupljanju podataka koristio se kvalitativni pristup i metoda polustrukturiranog intervjua. Za analizu podataka korištena je tematska analiza. Dobiveni su sljedeći rezultati: duhovnost je mogući resurs osnaživanja članova obitelji u svim obiteljskim rizicima; duhovnost kao izvor snage moguća kod spoznaje vjere, nade i ljubavi kao istinskih životnih vrijednost; duhovne prakse – kao što su molitva, Božja riječ i sakramenti – osobiti su resursi u nošenju s teškim obiteljskim situacijama; zajedništvo, permanentna edukacija u duhovnosti i trajno obnavljanje u duhovnosti; važnost autentičnog življenja duhovnosti koja se očituje u konkretnim djelima u obitelji i okolini. Krize koje nastaju u duhovnom životu povezane su s krizama vjere i identiteta te postaju sredstva jačanja i transformacije same osobe i članova obitelji. Za korištenje duhovnosti kao resursa otpornosti su važne predispozicije odgoja u vjeri i njegovanja duhovnosti članova od najranije dobi, ali se također spoznalo da duhovnost može biti otkrivena kao resurs upravo kroz krizu i da ona može biti sredstvo transformacije života obitelji.
Spirituality is defined as the need to find the end of meaning and purpose in life and a desire to live an integrated life. Studies have shown that religious families, in relation to those who are not, have a higher level of faith and hope of a good outcome during periods of insecurity, uncertainty and stress. Also, their members are less likely to express certain social pathologies. The aim of this Paper is to get an insight into participants’ perception of spirituality as a means of dealing with high-risk conditions in the family, so the research question was about the experience of participants who practice spiritual life on the role of spirituality in facing risks in the family. Participants were persons who find spirituality important in their life and draw strength from it for life’s challenges. There were 12 participants, both sexes, aged 33-57, all highly educated. For data collection, a qualitative approach was used and a method of semi-structured interviews. For data analysis, thematic analysis was used. The following results were obtained: Spirituality is a possible resource of empowerment of family members’ at all family risks. Spirituality as a source of power is possible when faith, hope and love are recognized as true life values and accompanied by spiritual practices such as prayer, reading the Word of God and the sacraments as special resources to cope with difficult family situations, as well as fostering unity, permanent education in spirituality and sustained growth in spirituality. The importance of authentic spirituality of life that is manifested in concrete actions in the family and the environment. The crises that occur in the spiritual life are associated with crises of faith and identity and serve as a means of strengthening and transformation of the very person and family members. To use spirituality as a resource of resilience, it is important to have predispositions in terms of religious education of family members, nurturing spirituality from an early age, but it was also recognized that spirituality can be detected as an empowering resource not before a crisis and can serve as a means of transformation of family life.
Sodobni svet je priča hitri urbanizaciji, povečevanju števila mestnega prebivalstva, stalni rasti mest in gradnji novih sosesk. Slednjim pogosto primanjkuje prvin lastne identitete z vidika kraja in ...ljudi, ki tam živijo, zato jih je treba ustvariti skupaj s fizično in naravno strukturo kraja ter kulturno identiteto ljudi. Konstrukcija prostorske identitete je v članku z metodo kvalitativne analize obravnavana na podlagi primera dveh »novih« mestnih sosesk: soseske Mađir v bosanski Banjaluki in soseske Ilsvika v norveškem Trondheimu. Avtorja ju primerjata na podlagi modela trikotnika, ki vključuje tri prvine konstrukcije identitete kot tri točke analize: a) prostorski kontekst, b) sodelovanje pri načrtovanju in gradnji ter c) dogajanje v kraju. Med obema kulturnima kontekstoma in načinoma konstrukcije prostorske identitete so podobnosti in razlike. Raziskava je pokazala vsesplošen pomen obravnavanega pojava, pri čemer proces lahko izboljšamo z uporabo pozitivnih izkušenj drugih, ki jih prilagodimo posameznemu okolju. Zaradi pomembnosti in medsebojne povezave treh prvin, vključenih v konstrukcijo prostorske identitete, bi jih bilo treba uskladiti na vseh stopnjah razvoja.
Članek se osredotoča na geografsko izobraževanje v Sloveniji skozi prizmo evropske dimenzije in evropske identitete. Avtorica ugotavlja, koliko in kako so učne vsebine o evropski dimenziji in ...evropski identiteti prisotne v geografskih učnih načrtih. Tri raziskave, predstavljene v članku, pokrivajo obdobje 15 let in izhajajo iz treh najpomembnejših strukturnih elementov (geografskega) izobraževanja: učiteljev, učnih vsebin in učencev. Na osnovi rezultatov raziskav so predlagane možnosti za nadaljnji razvoj geografskega izobraževanja z vidika učnih vsebin, povezanih z evropsko identiteto znotraj okvirjev evropske dimenzije.
V prispevku je predstavljen pomen prometa za oblikovanje prostora in regije kot ene najbolj značilnih prostorskih struktur na zemeljskem površju. Medtem ko smo po teoretičnem konceptualiziranju ...prometa kot dejavnika oblikovanja prostora preverili njegov pomen za oblikovanje prostorskega razvoja Slovenije, smo s teoretičnega vidika enako naredili tudi za regijo in s praktičnega vidika za osrednjeslovensko regijo.
U radu se prikazuje šira slika polarizacije ukrajinskog društva i uloge regionalnog identiteta
na formiranje stavova raseljenih osoba iz Ukrajine u Republici Hrvatskoj o proruskim
i prozapadnim ...narativnim linijama. Naime, rat u Ukrajini ubrzao je proces reartikulacije
ukrajinskog nacionalnog identiteta koji je započeo početkom stoljeća uslijed pogoršanja
odnosa između Zapada i Rusije. U radu se upotrebljavaju metode deskriptivne statistike,
dok se u obradi hipoteza upotrebljava Mann-Whitney U test. Statističkom analizom rezultata
ankete provedene među raseljenim osobama iz Ukrajine u Republici Hrvatskoj uočena
je razlika u stavovima ispitanika iz istočnog i zapadnog dijela Ukrajine, ali i općenito veće
slaganje s prozapadnim narativnim linijama.
PDF
