U radu se, na temelju podataka prikupljenih u istraživanjima koja je u osam vremenskih točaka u proteklih dvadeset godina na reprezentativnom uzorku hrvatskih građana proveo Fakultet političkih ...znanosti, analizira stanje institucionalnog povjerenja u Hrvatskoj. Oslanjajući se na teorijske koncepte Davida Eastona i Pippe Norris te uvažavajući prethodne studije o institucionalnom povjerenju u Hrvatskoj, rad donosi i neke nove elemente. Dok većina prethodnih radova obuhvaća najviše tri točke mjerenja u kratkom vremenskom rasponu i analizi latentne strukture institucionalnog povjerenja pristupa kroz eksploratorni pristup, ovaj se rad temelji na analizi osam vremenskih točaka i analizira prikladnost postojećih teorijskih modela. Usto, analiza fluktuacija u razinama institucionalnog povjerenja temelji se na utvrđivanju invarijantnosti mjerenja, što je važan metodološki doprinos rada. Osnovni rezultati studije mogu se podijeliti u tri grupe. Prvo, na deskriptivnoj razini utvrdili smo da je povjerenje građana u pojedine institucije najčešće ispod srednje vrijednosti na ljestvici od 1 do 5, osim u slučajevima vojske i policije. Drugo, analiza pokazuje da hrvatski građani razlikuju dva tipa institucionalnog povjerenja – povjerenje u predstavničke institucije i povjerenje u institucije sigurnosti. Treće, analiza je pokazala kako se u razdoblju od 1999. do 2020. povjerenje građana u predstavničke institucije smanjilo, dok je povjerenje u institucije sigurnosti ostalo izrazito stabilno. Na temelju toga moguće je izvesti dva važna zaključka. Ponajprije, korištenje invarijantnosti mjerenja trebalo bi postati standardom za buduća istraživanja povjerenja u kojima se uspoređuju različite vremenske točke. Potom, niska razina povjerenja u predstavničke institucije sugerira otuđenost građana od tih institucija i predstavlja problem funkcioniranju predstavničke demokracije u Hrvatskoj.
This paper analyses the state of institutional trust (IT) in Croatia based on data collected by the Faculty of Political Science on a representative sample of Croatian citizens in eight time points over the past 20 years. Based on Easton's and Norris' concepts and considering previous studies on IT in Croatia, this paper brings some new elements. While most of the previous studies cover a maximum of three measurement points in a relatively short time span and analyse the latent structure of IT through an exploratory approach, this paper is based on an analysis spanning eight time points and analyses the appropriateness of existing theoretical models. In addition, the analysis of fluctuations in the levels of IT is based on determining measurement invariance as the most important methodological contribution of this paper. The main results of the study show that the level of citizens' trust in individual institutions is usually below the midpoint of the scale of 1 to 5, except for the military and police. Second, Croatian citizens distinguish between two types of IT – trust in representative and security institutions. Third, in the 1999–2020 period, IT in representative institutions decreased, while trust in security institutions remained pronouncedly stable. These insights lead to two main conclusions. First, the measurement invariance should become the standard for future IT studies comparing different time points. Second, the low level of trust regarding representative institutions of the Republic of Croatia suggests the alienation of citizens from these institutions and indicates a problem for the functioning of representative democracy.
Domoljublje je pojam koji ne karakterizira terminološko već živopisno određenje. To znači da se u razmatranju pojma domoljublje ne valja zadovoljiti definicijom već načinima na koje ljudi percipiraju ...domoljublje u okvirima svakodnevnog života. U hrvatskom je društvu domoljublje česta tema u javnom prostoru i stoga ovaj rad analizira veze između povjerenja u različite skupine institucija i percepcije domoljublja. Razlog proučavanja odnosa opisane veze može se pronaći u teorijskom razmatranju domoljublja kao specifičnog za interakcijsku sferu, a koja je pod utjecajem strukturalnih silnica društva pa se i sama percepcija domoljublja reflektira kroz odnos pojedinaca prema pojedinim institucijama. Podaci su dobiveni pomoću metode anketnog istraživanja na neprobabilističkom uzorku, a sama analiza je napravljena faktorskom analizom i strukturalnim modeliranjem. Pomoću faktorske analize su dobivene dvije dimenzije za percepciju domoljublja, a koje su nazvane »pozitivna percepcija« i »negativna percepcija domoljublja«; te dvije dimenzije za povjerenje u institucije, a koje su na temelju vrsta institucija nazvane »institucije visokog povjerenja« i »institucije niskog povjerenja«. Zadnje dvije dimenzije su se u strukturalnom modeliranju promatrale kao egzogeni konstrukti, te se pokazalo da dimenzija »institucije visokog povjerenja« može poslužiti kao dobar prediktor za dimenziju »pozitivna percepcija« domoljublja (standardizirani koeficijent = 0,75), dok je za ostale promatrane odnose između dimenzija pronađena relativno slabija mogućnost predikcije (između -0,27 i -0,06). Također, pokazalo se da su prethodno opisani odnosi ostali konzistentni i nakon uvođenja u model kontrolnih varijabli spol, dob i obrazovanje.
Patriotism is a concept that is not characterized by a terminological but through the lived experience of it. This means that in considering the concept of patriotism, one should not be satisfied with the definition, but with how people perceive patriotism in the context of everyday life. In Croatian society, patriotism is a frequent topic in public space, and accordingly, this paper analyses the connection between trust in a set of institutions and perceptions (positive and negative) of patriotism. The reason for studying this relation comes from the theoretical construct in which patriotism can be perceived because of the interactional process, which is influenced by the structural aspects of social life, so the very perception of patriotism is reflected through the relationship of individuals to certain institutions. The survey was conducted on the non-probability sample and the analysis included factor analysis and Structural equation modelling. In factor analysis, we got two dimensions of patriotism – positive and negative patriotism, and trust in institutions was grouped into high trust institutions and low trust institutions. The last-mentioned institutions have been treated as exogenic constructs. Research has shown that a dimension of trust in formative institutions is a good predictor of positive perceptions of patriotism. The rest of the relationships have a relatively weak possibility of prediction. The mediation effects of sex, age, and education also had a low effect on the model.
U radu se istražuju i analiziraju pokazatelji organizacije subnacionalne razine Hrvatske i Europske unije. Cilj rada je temeljem provedene komparativne analize utvrditi aktualne trendove EU-a u ...organizaciji subnacionalne razine te sukladno rezultatima dati preporuke kao smjernice za institucionalne reforme na nacionalnoj razini. Naglasak u istraživanju i analizi stavljen je na fragmentaciju regionalne razine država članica EU-a u usporedbi s Hrvatskom te trendove u optimizaciji i regionalnoj kompetitivnosti subnacionalne razine na području EU-a. U radu se naglašava i važnost institucija u provođenju aktivnosti na unaprjeđenju i razvoju regionalne i lokalne razine, kao važne osnovice za društveni i ekonomski razvoj svakog nacionalnog sustava. Istraživanje je smješteno unutar teorijskog okvira regionalne ekonomike. Metodološki, temeljem cilja istraživanja najprije su istraženi makro pokazatelji Hrvatske i EU-a u dijelu fragmentacije regionalne razine, nakon čega je izvedena usporedna analiza organizacije Hrvatske i sličnih država EU-a prema kriteriju broja stanovnika, a u zadnjem dijelu dan je naglasak na važnost institucija u upravljanju i ekonomskim politikama rasta i razvoja te kompetitivnosti regionalne i lokalne razine. Koriste se zadnji javno dostupni podaci vezani uz odabrane pokazatelje regionalne ekonomike Hrvatske i EU-a te odgovarajući podaci OECD-a. Usporedbom s državama članicama EU-27 te posebno s odabranim državama koje imaju sličnosti s Hrvatskom (po kriteriju broja stanovnika), rezultati istraživanja ukazuju da je fragmentacija organizacije u Hrvatskoj značajnija nego u usporednim državama. Isto tako, pokazuje se i da je kompetitivnost na razini NUTS 2 regija oko 20% niža od usporedivih regija EU-27, pri čemu je osobito izraženo da je institucionalni okvir jedan od temeljnih problema u izraženom zaostajanju u kompetitivnosti subnacionalne razine Hrvatske. Rezultati istraživanja i izvedene preporuke dovode do zaključnih razmatranja, koja utvrđuju moguće smjernice za institucionalne reforme i odgovarajuće politike regionalne ekonomike Republike Hrvatske, što je ujedno i glavni doprinos ovog rada.
This paper explores and analyzes the indicators of subnational level organization of Croatia and the European Union. Based on the conducted comparative analysis, the aim of the paper is to identify current EU trends in subnational level organization and, in accordance with the results, to make recommendations, or in other words, guidelines for institutional reforms at the national level. The emphasis in both the research and analysis is placed on the fragmentation of the regional level of EU Member States compared to Croatia, but also on trends in the optimization and regional competitiveness of the subnational level in the EU. The paper also emphasizes the importance of institutions, since they are the ones carrying out the activities the aim of which is improvement and development of regional and local level, which is a basis for social and economic development of each national system. The research is based within the theoretical framework of regional economics. Methodologically, first were explored the macro indicators of Croatia and the EU in the regional level segmentation, on the grounds of research objective, after which a comparative analysis of the organization of Croatia and similar EU countries (according to the population criterion) was performed. In the last part of the paper, an emphasis was given on the importance of institutions in management and economic growth and development policies, and regional and local level competitiveness. We have used the latest publicly available data related to selected indicators of regional economics of Croatia and the EU and relevant OECD data. Compared to the EU-27 Member States and especially to selected countries that have similarities with Croatia (by population criterion), the research results indicate that the organization fragmentation in Croatia is more significant than in compared countries. It also shows that competitiveness of NUTS 2 regions is about 20% lower than comparable regions of the EU27, with particular emphasis on the fact that the institutional framework is one of the fundamental problems because subnational level competitiveness of Croatia is running behind. The research results and the recommendations made lead to concluding considerations, which determine potential guidelines for institutional reforms and appropriate policies of regional economics of the Republic of Croatia, which is also the main contribution of this paper.
Prispevek obravnava izobraževanje odraslih na Slovenskem od konca 18. do 21. stoletja. Raziskava je zgodovinska analiza. Namen kvalitativne raziskave je prikazati, kako se je razvijalo ...institucionalno in množično izobraževanje odraslih po posameznih obdobjih, kakšen je bil vpliv družbe na izobraževanje odraslih ter na razvoj andragoških idej in andragogike. Predstavljeni so najpomembnejše institucije, njihov namen, množično izobraževanje odraslih, nekateri posamezniki z andragoškimi idejami in prizadevanji za razvoj andragogike. Ugotovili smo, da je bil razvoj izobraževanja odraslih po obdobjih različen, odvisen od razvoja družbe, gospodarstva in politike. Andragoške ideje zasledimo konec 18. stoletja in v 19. stoletju. V začetku 20. stoletja nastanejo prvi zametki teorije izobraževanja odraslih. V drugi polovici 20. stoletja pa se iz družbenih potreb po novih znanjih, strokovnjakih ter iz raziskovanja prakse izobraževanja odraslih razvije nova znanstvena disciplina – andragogika. Prvi študij andragogike je bil na Filozofski fakulteti Univerze v Ljubljani.
Ovaj rad istražuje utjecaj institucija na prihvaćenost kriptovaluta u zemlji s obzirom na razinu financijske pismenosti stanovništva zemlje. Rezultati istraživanja su pokazali da u zemljama s manjom ...financijskom pismenošću institucije imaju veći utjecaj na trgovinu s kriptovalutama. Kontrola korupcije, stabilnost vlade, socioekonomski uvjeti, demokracija i kvaliteta birokracije imaju negativan utjecaj, dok zakon i red, involviranost vojske u politiku i sukobi imaju pozitivan utjecaj. S druge strane, kod zemalja s većom financijskom pismenošću utjecaj institucija je manje izražen i uglavnom je negativan. Rast cijene Bitcoina motivira stanovništvo da se uključi u trgovinu kriptovalutama bez obzira na financijsku pismenost. Nadalje, kod država s većom financijskom pismenošću rast prometa na tržištu kapitala potiče dionike da uključe i kriptovalute u svoj portfelj, dok je kod zemalja s manjom financijskom pismenošću ta veza negativna. Ovi rezultati su dodatno potvrđeni i analizom zemalja s obzirom na financijsku inkluziju, koja se u literaturi često povezuje s financijskom pismenošću.
Na području Zagrebačke nadbiskupije uz katedralu postoje i druge crkveno-kulturne institucije koje u svojim inventarima posjeduju vrhunska kulturno-umjetnička ostvarenja ne samo u okvirima hrvatske ...povijesti umjetnosti nego i u svjetskim okvirima. U Riznici zagrebačke katedrale čuva se vezeni pokrov iz 17. stoljeća, koji je kao takav po sebi unikat u svjetskoj umjetnosti. Metropolitanska knjižnica, koja je nastala u okvirima Riznice, sadrži ogroman broj rijetkih crkvenih knjiga i inkunabula od koje najstarije datiraju u 11. stoljeće. Dijecezanski muzej Zagrebačke nadbiskupije također sadrži značajnu zbirku baroknog slikarstva u kojoj prednjači velik broj slika Isusa, Madone i drugih svetaca. Povijest grada Zagreba ne može se istraživati a da se pritom ne posjeti i Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu te Muzej bl. Alojzija Stepinca u kojem pobliže upoznajemo značenje blaženika za Crkvu, ali i za Hrvatsku. Uz navedene institucije ne možemo a da ne spomenemo i kapelu sv. Dizme, u narodu popularnog pod imenom Dizmuš. S obzirom na važnost navedenih institucija, autor u radu donosi pregled osnovnih informacija o njima.
In the district of the Zagreb Archdiocese, besides the cathedral, there are also other ecclesiastical- cultural institutions, which in their inventories possess first class cultural and artistic works not only within the framework of Croatian art history, but also within the framework of the World. For example, the Treasury of the Zagreb Cathedral keeps an embroidered cover from the 17th century, which is, as such, unique in world art. Furthermore, the Metropolitan Library, which was founded as a part of the Treasury, contains a huge number of rare church books and incunabula, the oldest of which dates back to the eleventh century. The Diocesan Museum of the Zagreb Archdiocese also contains a significant collection of Baroque paintings, among which there are many paintings of Jesus, the Madonna and other saints. Thus, the history of the city of Zagreb cannot be investigated without consulting the Archdiocese Archives in Zagreb. There is also Museum of Blessed Alojzije Stepinac, where one can learn more about the significance of the blessed one for the Church, but also for Croatia. In addition to the mentioned institutions, one cannot omit the chapel of St. Demas (Penitent Thief), popularly known as “Dizmuš”. Considering the importance of the mentioned institutions, the author provides an overview of basic information about them.
U radu se detaljnijim čitanjem novinskih članaka o glazbi u »dugom« devetnaestom stoljeću nadopunjuju postojeće spoznaje o glazbenom životu Karlovca. Važnost lokalnog tiska, koji je u Karlovcu bio ...vrlo bogat, posebno dolazi do izražaja u vijestima o glazbenom životu i glazbenim prilikama. U okviru ovog istraživanja uzele su se u obzir sljedeće novine na hrvatskom jeziku: Karlovački viestnik (1861), Glasonoša (1861-1865), Karlovački viestnik (1866), Svjetlo (1884-1905), Sloga (1886-1888), Karlovački glasnik (1899-1903), Glasonoša (1905-1909) i Sloga (1910-1919). Postavljena su pitanja: Koliko je glazba bila važna kao kulturni i društveni faktor u gradu? O kojim se pojedincima, institucijama i društvima vezanim za glazbu pisalo? Tko je inicirao i poticao glazbeni život grada i rasprave o njemu? Posebna pozornost posvetila se raspravama o karlovačkim glazbenim ustanovama i društvima koje su se u okviru ovoga rada podijelile u nekoliko tematskih skupina: 1) Prvo hrvatsko pjevačko društvo »Zora« i Trgovačko tamburaško društvo »Hrvatska«; 2) Glazbena škola u Karlovcu; 3) Pitanje gradske glazbe i odnos prema vojnoj glazbi.
Institucionalno povjerenje česta je tema empirijski usmjerene politologije, premda se rijetko dovodi u vezu sa stavovima o ekonomiji. Imajući na umu teorijsku pozadinu koncepta povjerenja u ...institucije koja ponajprije upućuje na njegovu povezanost s protekcionističkim ekonomskim stavovima, ova studija prepoznaje potrebu za detaljnijom analizom pretpostavljenog odnosa. U studiji se polazi od perspektive po kojoj se protekcionizam može tumačiti kao normativno očekivanje zaštite na difuznoj razini što se, suprotno dosadašnjoj teoriji, može povezati s niskim razinama institucionalnog povjerenja. Ova je postavka testirana na temelju anketnih podataka iz 2015. i 2016. godine u Hrvatskoj. Pokazuje se kako su protekcionizam i institucionalno povjerenje negativno korelirani. Uz to su očiti i efekti autoritarnosti, socijalnog povjerenja, sociotropskih evaluacija ekonomije i stranačke pristranosti na povjerenje u institucije. Ova studija stoga svjedoči kako je u analizi odnosa između institucionalnog povjerenja i protekcionizma potrebno diferencirati različite razine potpore što pruža novi smjer za ovu rastuću istraživačku nišu.
Institutional trust is a frequent topic of empirically oriented political science, although it is rarely linked to views on economics. Bearing in mind the theoretical background of the concept of trust in institutions, which points to its connection primarily with protectionist economic attitudes, this study recognizes the need for a more detailed analysis of the assumed relationship. The study starts from the perspective from which protectionism can be interpreted as a normative expectation of protection on a diffuse level, which, contrary to the current theory, can be associated with low levels of institutional trust. This supposition was tested on the basis of survey data from 2015 and 2016 in Croatia. It is shown that protectionism and institutional trust are negatively correlated. The effects of authoritarianism, social trust, sociotropic evaluations of the economy and partisanship on trust in institutions are also evident. Therefore, this study testifies to the need to differentiate between different levels of support in analyzing the relationship between institutional trust and protectionism, providing a new direction for this growing research niche.
