Cilj. Cilj ovoga rada jest potaknuti raspravu oko problematike knjižnične izložbene djelatnosti te ukazati na brojne izazove postavljanja izložbi u knjižnici. Namjera je primjerom iz prakse u ...Narodnoj knjižnici „Petar Preradović“ Bjelovar olakšati proces organizacije, provedbe, katalogizacije i vrednovanja izložbene djelatnosti u drugim knjižnicama. Pristup/metodologija. Rad se temelji na istraživanju relevantne literature koja se odnosi na knjižničnu izložbenu djelatnost te pregledu praktične provedbe izložbene djelatnosti od strane zaposlenika Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar od 2020. do 2023. godine temeljeno na službenim izvješćima. Rezultati. Rad donosi sažetu teorijsku podlogu o temi izložbi u knjižnicama i organizaciji izložbene djelatnosti. Isto tako, informativno opisuje proces izrade izložbe, od idejnog osmišljavanja, organizacije izložbenog prostora, prikupljanja izložbenog materijala, pa do postavljanja, pohrane i katalogizacije izložbi. Kroz prikaz primjera iz prakse knjižničarima su ponuđene potrebne informacije za što uspješniju provedbu izložbi u vlastitoj ustanovi. Originalnost/vrijednost. Prepoznata je potreba publiciranja stručne literature koja se odnosi na knjižničnu izložbenu djelatnost i njezinu praktičnu primjenu.
U ovom radu analizirat će se tri studije hrvatskog povjesničara umjetnosti Božidara Gagre objavljene u katalozima „decenijskih izložaba” Muzeja savremene umetnosti u Beogradu. Prva (1972.) ...predstavlja početke hrvatskog modernog slikarstva kao niz spram neposrednoj prošlosti kritički usmjerenih iskaza, obilježenih individualizmom i u uskoj vezi s društvenom situacijom. Druga (1975.) pak obrađuje hrvatsku skulpturu u dugačkom razdoblju od osam desetljeća (1870. – 1950.): analizira se njezina uloga u modernom građanskom društvu te se detektiraju kiparski naraštaji i njihovi nositelji. U trećoj studiji (1977.) Gagro pruža sintezni pregled hrvatske grafike u prvoj polovini 20. stoljeća, raspravljajući prije svega o njezinu društvenom položaju. U autorovu pristupu prepoznat će se tako utjecaji one metodološke struje povijesti umjetnosti koja je umjetničku produkciju promatrala kao jasan odraz društvenih okolnosti. Ocijenit će se zatim povijesnoumjetnički prinosi tih studija, a zaključno istaknuti i obilježja Gagrine valorizacijske paradigme koja je europskim kanonskim vrijednostima pridavala značenje važne orijentacijske točke, a ne nedostižnog cilja.
U ovome radu promatrat će se diskurs recepcije tri vala skupnih izložbi hrvatskih umjetnica tijekom XX. stoljeća s fokusom na feminističke strategije zagovaranja i osnaživanja ženske umjetnosti. ...Razmatrani korpus tekstova obuhvaća likovne kritike koje su pratile prvu skupnu – Intimnu izložbu održanu u okviru Proljetnoga salona 1916., potom izložbe Kluba likovnih umjetnica (1928. –1940.), sve do izložbi u čast Osmoga marta (1960. –1991.). Te su izložbe, iako su se odvijale u različitim uvjetima i društveno-političkim kontekstima, bile generator javne rasprave o umjetničkom stvaralaštvu žena, pa iako su provocirale mizogine i antifeminističke iskaze, kao reakcija na njih javljaju se i otvoreno feministički glasovi. Upravo ti feministički iskazi utjecali su na stvaralačku samosvijest u žena, ali i polako pripitomljavali društvo privikavanjem na prisutnost ženskih umjetnica, čime su sudjelovali u postupnom suzbijanju stereotipa i predrasuda te polaganom rastakanju dominantne patrijarhalne matrice na području hrvatske likovne umjetnosti XX. stoljeća.
U radu se analiziraju paralelne kulturne politike Jugoslavenskog odbora, odnosno Ivana Meštrovića u Velikoj Britaniji (1915. – 1918.), i pokušaji da se u Hrvatskoj tijekom trajanja Velikog rata ...mobilizira osobito civilno stanovništvo pomoću propagandnih ratnih izložbi. Pritom se objašnjava geneza raskola među umjetničkim krugovima i ideološka matrica onih koji su pristajali uz kulturno jugoslavenstvo, odnosno onih koji su pokušavali djelovati u sklopu Glavnog stana ratne štampe kao središnjeg mjesta okupljanja intelektualaca i umjetnika iz čitave Habsburške Monarhije.
Analizom utjecajne američke fotografske izložbe The Family of Man, održane 1955. godine, pokušat će se odrediti koliki je značaj imala na razvoj međunarodnih fotografskih izložbi u Hrvatskoj. Izložba ...je doživjela veliku posjećenost za vrijeme gostovanja u Zagrebu 1958. na Velesajmu. Radovi izloženi na The Family of Man utjecali su i na razvoj fotografije koja se u najvećoj mjeri promovirala na skupnim izložbama, takozvanim salonima, koji su kako u Hrvatskoj tako i na međunarodnoj sceni popularizirali profesionalnu fotografsku scenu. Usporedbom The Family of Man i nekoliko skupnih međunarodnih izložbi o kojima će biti riječi u članku, naišlo se na mnoge sličnosti među prizorima. Zbog potrebe za dubljim uvidom analizirao se kontekst nastanka navedene izložbe u čemu su pomogli i pregledi tekstova u stručnim fotografskim publikacijama. Zahvaljujući tim publikacijama, mogao se pratiti odjek izložbe na našim prostorima, koja je osim u Zagrebu, godinu ranije gostovala i u Beogradu. Navedeni podatci potrebni su kako bi se probalo utvrditi do koje je mjere američka izložba u poslijeratnom periodu postala simbol humanosti, ljubavi i mira u svijetu oslobođenog od mržnje, rasizma i svega što ih prati, a kako su je u međunarodnoj javnosti predstavljali njezini organizatori, ili je poslana na svjetsku turneju prvenstveno s ciljem širenja američke propagande.
Digitalno, virtualno, online – u fokusu Semenski, Vikica; Ille, Jagoda; Cej, Višnja
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
2021, Volume:
64, Issue:
1
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Cilj. Knjižnice grada Zagreba korisnicima nude raznovrsne mrežne usluge i sadr- žaje, a njihova važnost dodatno je istaknuta tijekom fizičkog zatvaranja zbog pandemi- je bolesti COVID-19 i dodatnih ...poteškoća izazvanih potresom. Cilj je rada analizom usluga i sadržaja dostupnih korisnicima Knjižnica grada Zagreba tijekom zatvorenosti knjižnica te usluga i sadržaja nastalih u to vrijeme potvrditi pretpostavku o opravdanosti trajnog ulaganja u sljedeća područja: kvalitetnu mrežnu uslugu i sadržaje, nabavu elek- troničke građe, edukaciju djelatnika za vještine i znanja potrebne za rad na daljinu te u opremu koja podržava i rad na daljinu i povećan interes korisnika za mrežne usluge i sadržaje.
Metodologija. Korištenje pojedinih digitalnih usluga i sadržaja analizirano je kroz statističke podatke prikupljene mrežnim alatom Google Analytics, bilježenjem prenoše- nja i korištenja digitalnih sadržaja KGZ-a u medijima i društvu. Podaci iz 2020. godine navedeni su za razdoblja prije, tijekom i nakon završetka zatvaranja knjižnica kako bi se došlo do zaključaka o promjenama u pristupu i korištenju usluga i sadržaja u tim poseb- nim okolnostima. Kao dopuna navedenim podacima iz 2020. godine, za dio digitalnih sadržaja i usluga napravljena je usporedba s podacima za 2019. godinu.
Rezultati. Prikazana važnost ponude mrežnih usluga i sadržaja Knjižnica grada Zagreba (Digitalne zbirke, e-knjiga, katalog, Kalendar godišnjica, kanali društvenih medija, Pitajte knjižničare), koji bilježe značajne promjene korištenja tijekom fizičkog zatvaranja knjižnica, temelj su za određivanje prioriteta u planiranju daljnjeg razvoja Knjižnica grada Zagreba te poticaj za cjelovito sagledavanje posljedica izvanrednih do- gađaja kako bi se učinkovito djelovalo na daljnji rad i razvoj knjižnica.
Originalnost i vrijednost. Osim što donosi prikaz jednog dijela knjižnične ponude dostupnog korisnicima u uvjetima potpunog zatvaranja velike knjižnične mreže, članak podupire pretpostavke o važnosti razvoja knjižničnih usluga i sadržaja temeljenih na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama te važnosti trajnog ulaganja u digitalni segment knjižničnog poslovanja.
Članak se bavi počecima osnutka Moderne galerije u Zagrebu i stvaranja njenog fundusa. Preispituju se uvriježeni podaci o prva tri djela za zbirku, slici Pred vratima smrti Mirka Račkoga, skulpturi ...Timor Dei Ivana Meštrovića i reljefu Isus i Marija Magdalena Františeka Bíleka, te se na osnovi arhivskoga gradiva i kataloga izložaba Društva umjetnosti predlaže preciznija kronologija i slijed okolnosti njihove nabave. Djela Meštrovića i Račkoga danas su u stalnom postavu Gliptoteke HAZU, odnosno Moderne galerije, dok je Bílekov drveni reljef u vlasništvu Moderne galerije, na temelju Ugovora između dviju ustanova, pohranjen u depou Gliptoteke HAZU.
Polje suvremene umjetnosti sve je učestalije predmetom udaljenog čitanja, osobito kada se analizira globalizacija iznimno proširenog polja i složenost odnosa koji ga oblikuju. Unatoč povećanoj ...dostupnosti strukturiranih podataka koje takva praksa podrazumijeva, i dalje postoje praznine koje odražavaju globalne nejednakosti. Ističući to pitanje za Hrvatsku, ovaj rad istražuje utjecaj globalizacijskih procesa na suvremene umjetnike iz Hrvatske. Biografije umjetnika upotrebljavaju se kao izvor za mapiranje kretanja umjetnika te kao izvor podataka za mrežnu analizu. Analiza izložbene aktivnosti šezdeset i jednog umjetnika za razdoblje od dvadeset godina pruža uvid u geografsku i institucionalnu distribuciju izložbi, kao i u konstrukciju međunarodnih „karijera” umjetnika. Analizom mreža umjetnika i institucija razjašnjavaju se uvjeti njihovih međunarodnih sjecišta. Naposljetku, naznačuje se tijek budućeg istraživanja usmjerenog na ispitivanje čimbenika koji bi se, uz prepoznate teritorijalne i statusne, mogli ogledati u mrežnim podsustavima.
By analysing and comparing unpublished archival sources, contemporaneous printed matter, and relevant scientific literature, this paper aims to depict a specific segment of war propaganda: ...exhibitions of war trophies and war-themed art exhibitions held in Zagreb from 1915 to 1918. Already in autumn 1914, certain Zagreb traders displayed captured enemy weapons and equipment in their shop windows, which can be interpreted as an indirect introduction to the wartime exhibitions. The actions of Zagreb traders were soon followed by the armed forces of the Austro-Hungarian Monarchy, which also ceremoniously displayed captured enemy weapons. Already in early 1915, the civilian and military authorities prohibited citizens from displaying and owning trophies. That autumn, the Croatian Zita’s Hall association, supported by the land government and military authorities, organised an Exhibition of Firing Trenches, most likely inspired by an exhibition bearing the same name that had been opened in the Prater in Vienna in the summer. A simulation of the front lines of the battlefield was created, accompanied by additional content, the digging of trenches, and displaying of trophies. In 1916, the Croatian Zita’s Hall association, the Ladies’ Wartime Assistance Committee, and the Croatian Arts Society, working together with the propaganda department of the Ministry of War (the Kriegspressequartier, KPQ) launched a War Paintings Exhibition, at which they presented the works of ‘war artists’ to the public. For the last two years of the war, the organisation of exhibitions of war-themed works was taken over by a private gallery, The Ullrich Salon. After the end of World War I in October 1918, the war-themed artworks created during the war were forgotten, along with the exhibitions at which they had been presented to the public.
Tema teksta je uloga izložbi posvećenih stanovanju u Zadru 1950-ih godina u kontekstu poslijeratne obnove i afirmacije moderne urbane kulture. Elaboriraju se specifičnosti ovih izložbi, s težištem na ...analizi propagandnih i edukativnih aspekata na primjeru izložbe Stambena zajednica organizirane 1960. u Zadru okviru manifestacije Porodica i domaćinstvo. Argumentira se polazište o kompleksnosti značenja izložbe kao medija u procesu modernizacije društva i značenje kvalitete stanovanja. Cilj je analizirati značenjski okvir koji određuje stambeni prostor i kvalitetu stanovanja kao jednu od središnjih tema ideologije, svakodnevnog iskustva i kolektivne memorije u navedenom razdoblju, te locirati temeljne razlike i promjene njihovog značenja danas.
PDF
