Cilj. Cilj je rada prikazati mrežne informacijsko-referalne usluge koje školske knjižnice pružaju učenicima, učiteljima i roditeljima tijekom redovne nastave i nastave na daljinu, s posebnim ...naglaskom na usluge školske knjižnice OŠ Jagode Truhelke iz Osijeka. Osim toga predstavit će se rezultati istraživanja analize sadržaja mrežnih stranica 257 školskih knjižnica Slavonije i Baranje koji se odnose na informacijsko-referalne usluge. Pristup/metodologija. Rad se fokusira na prikaz informacijskih usluga školskih knjižnica primjenom metode analize sadržaja mrežnih stranica, istraživanja virtualnih školskih knjižnica i utvrđivanje informacijskih vještina knjižničara. Metodologija uključuje proučavanje sadržaja, analizu mrežnih mjesta, digitalnih zbirki, pretplatničkih baza podataka, e-knjiga i drugih mrežnih izvora. Rezultati. Prikazane su raznovrsne mrežne informacijsko-referalne usluge koje školske knjižnice nude, uključujući mrežni pristup građi, videosnimke događanja, digitalne zbirke, pretplatničke baze podataka i e-knjige. Također se analizira uloga informacijskih vještina knjižničara u stvaranju virtualnih školskih knjižnica i usmjeravanju korisnika na digitalne knjižnične izvore i usluge. Ograničenja. Ograničenja ovog rada mogu uključivati aspekte poput ograničenog opsega proučavanja (školske knjižnice određenog geografskog područja Slavonije i Baranje) te vremenskog ograničenja (2019. – 2022.), što može utjecati na praćenje dugoročnih promjena ili sezonskih varijacija u korištenju informacijsko-referalnih usluga. Nadalje zbog dinamičnosti informacijskih tehnologija brze promjene u tom području mogu značiti da neki rezultati istraživanja brzo zastarijevaju, a održavanje aktualnosti zahtijeva stalno praćenje novih trendova. Praktična primjena. Praktična primjena ovog rada leži u razumijevanju kako školske knjižnice koriste informacijsko-referalne usluge da bi podržale učenje i nastavu, osobito u virtualnom okruženju. Ovaj rad nastoji ponuditi smjernice za unaprjeđenje virtualnih školskih knjižnica i pružanje učinkovitijih informacijsko-referalnih usluga. Društveni značaj. Društveni značaj ovog rada ogleda se u naglašavanju uloge mrežnih stranica školskih knjižnica kao ključnih obrazovnih, informacijskih i kulturnih mrežnih središta, posebno u uvjetima nastave na daljinu nastave i zatvaranja škola i knjižnica tijekom pandemije bolesti COVID-19. Povećanje dostupnosti informacijsko-referalnih usluga doprinosi boljem obrazovanju učenika i kvalitetnijoj podršci nastavnicima. Originalnost/vrijednost. Vrijednost rada ogleda se u pružanju uvida u prakse školskih knjižnica te naglašavanju važnosti informacijskih vještina knjižničara u digitalnom dobu.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati fizikalno-kemijska i senzorska svojstva plodova više sorti kupina, jagoda, malina i borovnica uzgojenih u neposrednoj okolici Zagreba tijekom 7 dana ...skladištenja pri 4 °C u svrhu boljeg poznavanja svojstava sorti uzgojenih u Hrvatskoj. Shodno tome, 1., 4. i 7. dan skladištenja provedeno je određivanje topljive suhe tvari, pH vrijednosti, ukupne kiselosti, parametara boje (CIELab), tvrdoće pomoću teksturometra i senzorski je ocijenjena opća prihvatljivost, a mikrobiološka analiza provedena je samo 1. dan. Temeljem dobivenih rezultata pokazalo se da su se od svih ispitivanih vrsta voća borovnice pokazale najstabilnijima tijekom skladištenja te su senzorski dobro ocijenjene i to posebno sorta 'Duke' iz ekološkog uzgoja. Za druge sorte i općenito druge vrste, pozitivan utjecaj ekološkog uzgoja nije uočen. Među ispitivanim sortama kupina sorta 'Thornfree' se pokazala najstabilnijom, a sorta 'Tulameen' je bila najstabilnija i najbolje senzorski ocijenjena sorta malina. Jagode nisu pokazale zadovoljavajuću stabilnost tijekom 7 dana skladištenja, pri čemu se sorta 'Joly' pokazala najboljom do 4. dana skladištenja. Općenito, uspoređujući sorte koje su se u pojedinim vrstama istaknule kao najbolje primjećuje se da su imale visok udio topljive suhe tvari i nižu ukupnu kiselost te da se za jagodu i malinu preferirala svjetlija boja i srednja tvrdoća plodova, a za kupinu i borovnicu tamnija boja te tvrđi plodovi. Rezultati mikrobiološke analize upućuju na potrebu za primjenom strožih higijenskih mjera tijekom berbe i rukovanja voćem.
S kombinirano metodo protonsko vzbujenih rentgenskih žarkov in žarkov gama (PIXE, PIGE) smo analizirali steklene jagode in nekaj drugih kosov stekla z zgodnjesrednjeveških najdišč v Sloveniji. Z ...analizo, ki je zajela 179 vzorcev s 25 najdišč, smo dokazali dve vrsti stekla, natronsko in halofitsko. Razlikujeta se po uporabljenem talilu, ki je bilo ali natron, zmes natrijevega karbonata in bikarbonata, ali pepel halofitov, obmorskih slanoljubnih rastlin. Natronsko steklo je bilo narejeno skladno z rimskim izročilom, halofitsko steklo je vzhodnega izvora in se je pojavilo na zgodnjesrednjeveških najdiščih v Evropi v drugi polovici 8. st. V Sloveniji je bilo halofitsko steklo ugotovljeno na 18 najdiščih, iz njega so narejene mozaične, členaste in enojne jagode. Njihov pojav je pomembno dejstvo za datacijo arheoloških najdb, predvsem nakita iz starejšega zgodnjesrednjeveškega obdobja. Predlagana zgodnja datacija za nekatere grobove s takšnim nakitom se tako premika v drugo polovico 8. in v 9. st. Jagode iz halofitskega stekla so pogoste tudi v grobovih s pridanimi keramičnimi lonci, posamezne pa so znane tudi z višinskih najdišč in iz nižinskih naselbin. Najmlajše jagode iz halofitskega stekla so našli skupaj z nakitom t. i. belobrdske kulture (druga polovica 10. in prva polovica 11. st.).
Istraživanje je provedeno u poljskim uvjetima, uz navodnjavanje, sa sortom jagode Clery. Cilj istraživanja bio je ispitati utjecaj folijarne primjene biostimulatora na bazi ekstrakta bobica i morskih ...algi na prinos i kvalitetu ploda jagode (sadržaj šećera, kiselina i antocijana). Pokus je postavljen po slučajnom blok sustavu u 4 ponavljanja. Na usjevu jagoda primijenjeni su tretmani: 1. kontrola, 2. konvencionalna gnojidba NPK (10-52-10), 3. 30% reducirana konvencionalna gnojidba NPK, 4. 30% reducirana konvencionalna gnojidba + biostimulator. Zbog sušnih uvjeta uzgoja NPK gnojivo primijenjeno je folijarno. Statističkom analizom podataka dobivene su značajne razlike između tretmana u prinosu ploda jagode i sadržaju ukupnih antocijanina. U usporedbi s kontrolom biostimulator imao je utjecaj na prinos jagode i sadržaj ukupnih antocijanina, ali ne na sadržaj šećera i kiselina u plodu jagode.
Bakteriocini obuhvaćaju veliku grupu antimikrobnih spojeva što ih sintetiziraju bakterije roda Bacillus i one mliječno-kiselog vrenja, a imaju vrlo široku primjenu kao biološki konzervansi u ...prehrambenoj industriji. Uklopljeni u jestivu prevlaku, bakteriocini mogu usporiti rast mikroorganizama i truljenje lako pokvarljivog voća, čime se produljuje trajnost i povećava komercijalna vrijednost plodova. Svrha je ovoga rada bila ispitati učinak jestive prevlake s 0,5 % karboksimetil-celuloze obogaćene pročišćenim bakteriocinom iz soja bakterije Bacillus methylotrophicus BM47 na produljenje trajnosti svježih jagoda. Tijekom skladištenja pri 4 °C i relativnoj vlažnosti od 75 % tijekom 16 dana, praćeni su sljedeći parametri: gubitak mase plodova, postotak trulih plodova, ukupni udjel topljive suhe tvari, titracijska kiselost, pH-vrijednost, udjeli organskih kiselina, fenolnih spojeva i antocijanina te antioksidacijska aktivnost. Rezultati pokazuju da se primjenom jestivih prevlaka s 0,5 % karboksimetil-celuloze i smjese 0,5 % karboksimetil-celuloze i bakteriocina bitno smanjio gubitak mase tretiranih jagoda, u usporedbi s netretiranim plodovima. Nakon osmog dana skladištenja primijećen je bitno manji postotak trulih plodova uz izostanak pojave plijesni na voću tretiranom smjesom 0,5 % karboksimetil-celuloze i bakteriocina, u usporedbi s kontrolnim uzorkom i onim tretiranim samo karboksimetil-celulozom. Daljnjim skladištenjem se u uzorcima tretiranim karboksimetil-celulozom i smjesom karboksimetil-celuloze i bakteriocina smanjio ukupni udjel topljive suhe tvari, u usporedbi s kontrolnim uzorkom, ali nije opažen nikakav utjecaj na povećanu titracijsku kiselost i smanjenu pH-vrijednost do kojih dolazi nakon berbe. Obje jestive prevlake nisu uspjele spriječiti smanjenje udjela askorbinske kiseline, ukupnih fenola i antocijanina, no u velikoj su mjeri spriječile gubitak antioksidacijske aktivnosti tijekom hladnog skladištenja, pa su tretirane jagode zadržale antioksidacijsku aktivnost blizu početne vrijednosti od 76,8 mmol Trolox ekvivalenata u 100 g svježe mase.
Uglata pjegavost lista jagode koju uzrokuje bakterija Xanthomonas fragariae može izazvati znatne gubitke u proizvodnji jagode. Nakon što je prvi put opisana u SAD-u 1960-ih, u idućih 15 godina ...pojavila se na svim kontinentima u zemljama gdje se uzgaja jagoda. Uz tu bolest, jagode mogu biti zaražene i fitoplazmama iz više od deset ribosomskih skupina i podskupina. Iako fitoplazmoze i bakterioze najčešće nisu razorne bolesti, uzrokuju znatne gubitke ponajprije zbog lošeg izgleda i kakvoće ploda koji nije prihvatljiv za tržište.
Suzbijanje korova jedna je od najvažnijih mjera u uzgoju jagoda. Budući su relativno plitkog korijena i slabog habitusa, biljke jagode slab su kompetitor pa ih korovi redovito nadvladaju ako se ...pravovremeno ne provode mjere njihova suzbijanja. Osim što mogu prinos jagoda umanjiti za više od 40 %, korovi su domaćini bolestima, sklonište štetnicima, otežavaju berbu, priječe kvalitetnu primjenu zaštitnih sredstava i gnojiva, mijenjaju mikroklimat pa su jagode jače izložene napadu bolesti. Nasad jagoda eksploatira se tri i više godina pa je za postizanje dobrih rezultata potrebno razviti dobru strategiju suzbijanja korova tijekom cijelog razdoblja uzgoja. Uz dobro poznavanje korovne flore, strategija integriranog suzbijanja, koja obuhvaća preventivne, kulturalne (plodored, izbor položaja za sadnju, izbor kultivara, sklop, gnojidbu, malčiranje), mehaničke (obrada, kultivacija, okopavanje, plijevljenje) i kemijske mjere, najbolje je i najpotpunije ekološko i ekonomsko rješenje.
Jagode imaju vrlo kratak vijek trajanja zbog relativno velikog udjela vlage, pojačane metaboličke aktivnosti i podložnosti truljenju. Antimikrobni nanokompozitni filmovi pripremljeni su umješavanjem ...različitih masenih udjela nanočestica cinkovog oksida u polietilen niske gustoće te izravnim prešanjem u kalupu. Svježe su jagode pakirane u nanokompozitne filmove i uskladištene na 4 °C. Mikrobiološka stabilnost, udjel askorbinske kiseline i titracijska kiselost jagoda mjereni su na početku skladištenja te nakon 4, 8, 12 i 16 dana. U pakovinama od nanokompozitnog filma s česticama cinkovog oksida bitno je usporen rast mikroorganizama tijekom perioda skladištenja do 16 dana. Povećanjem masenog udjela nanočestica cinkovog oksida na 5 % povećao se i antimikrobni učinak filma. U svim pakovinama s nanočesticama cinkovog oksida broj je stanica mikroorganizama bio dovoljno malen (5 log CFU/g) da ne utječe na održivost jagoda tijekom 16 dana skladištenja. U pakovinama s 3 % nanočestica cinkovog oksida i 10 % polietilena modificiranog s maleinskim anhidridom najmanje se smanjio udjel askorbinske kiseline (za 6,55 mg u 100 g) te titracijska kiselost (za 0,68 %).
Virusne bolesti jagode Vončina, Darko
Glasilo biljne zaštite,
09/2015, Volume:
15, Issue:
5
Paper
Open access
U članku se daje kratki opis virusnih bolesti jagode, napose se će osvruti sa posebnim osvrtom na ekonomski važnije viroze, simptome koje uzrokuju, njihovu epidemiologiju i mogućnost kontrole.
Sustavna arheološka istraživanja katedralnog sklopa u Udbini, uz manje prekide, traju od 2000. godine do danas. U stolnici sv. Jakova Starijeg i njezinim dogradnjama istraženo je 405 grobova. iz ...kasnog srednjeg i ranog novog vijeka. Pokojnici su bili polagani u zidane grobnice, drvene ljesove, grobove s arhitekturom i izravno u zemlju.
Pronađena je veoma vrijedna, sitna, arheološka građa među kojom prevladava nakit (naušnice i prstenje). Među brojnim grobovima izdvaja se grob 195 u kojem je bila pokopana odrasla ženska osoba. U grobu su pronađene dvije luksuzne srebrne naušnice s tri jednako velike jagode, među kojima se nalazi po jedan kotačić, zatim pozlaćeni srebreni prsten sa osmostraničnom krunom i željezna pređica s dva trna, Temeljem provedene analize nalazi u grobu 195 datirani su u drugu polovicu 14. i početak. 15. st.
PDF
