Terapijsko jahanje i socijalni razvoj djece s teškoćama u razvoju rezultat je studentskih aktivnosti i istraživačkih projekata koje su ostvarili u udrugama za terapijsko jahanje „Mogu“ i „Idem“. Za ...potrebe ovog rada izdvojeni su, obrađeni i prikazani samo oni rezultati istraživanja koji se odnose na učinke terapijskog jahanja na socijalni razvoj djece. Cilj je ovog rada ispitati utjecaj terapijskog jahanja na socijalni razvoj djece, usporenog kognitivnog razvoja, u dobi od 7 do 8 godina (N=6), integriranih u redovne škole po prilagođenom programu, uzimajući u obzir prosudbe i mišljenja roditelja (N=40) i volontera (N=26). U tu svrhu, kroz igru s djetetom, inicijalno (prije uključivanja u terapijsko jahanje) i finalno (nakon završetka tromjesečnog ciklusa terapijskog jahanja) proveden je Test nedovršenih rečenica. Odgovori djeteta su bodovani, a obuhvatili su odnos djeteta prema sebi i svom okružju, roditeljima, učiteljima, školi i vršnjacima. Primjenom neparametrijske statistike (test predznaka) mjerio se trend socijalnog razvoja uključene djece na svim varijablama istraživanja (pozitivan, negativan, neutralan) te hi-kvadrat testom ispitala značajnost razlika u prosudbama roditelja i volontera o učincima terapijskog jahanja na socijalni razvoj djece i kvalitetu prilagodbe. Rezultati istraživanja na individualnoj i grupnoj razini su pokazali da uključena djece nakon terapijskog jahanja pokazuju znatan napredak u ispitanim odrednicama socijalnog razvoja ,što potvrđuju i rezultati provedenog upitnika među roditeljima i volonterima.
Cilj je bio ispitati mogućnosti doprinosa terapijskog jahanja socijalnom razvoju djece s teškoćama u razvoju. Istraživanje je provedeno na uzorku od jednog ispitanika s teškoćama u razvoju – dječaka ...koji je član terapijskog jahanja udruge „Mogu“. Rad se sastoji od dva dijela, teorijskog i empirijskog. U teorijskom dijelu navedene su osnovne teorijske spoznaje o pojmu socijalizacije i socijalnih kompetencija, zatim
o tome tko su djeca s teškoćama u razvoju i koji čimbenici utječu na njihovu socijalizaciju te teorijske osnove o terapijskom jahanju. Posebna pozornost daje se pedagoškim, terapijskim i odgojno-obrazovnim učincima terapijskog jahanja i inkluzivne kulture na osobni
i socijalni razvoj djece s teškoćama u razvoju. U empirijskom dijelu, nakon definiranja metodologije istraživanja i operacionalizacije ciljeva istraživanja, navedena je analiza dobivenih podataka. I na kraju su u zaključku izneseni najvažniji rezultati istraživanja te prijedlog njihove praktičke primjene u odgojno-obrazovnoj praksi. Rezultati su potvrdili da i terapijsko jahanje pozitivno utječe na osobni i socijalni razvoj ispitanika te se mogu primijeniti u odgojnoobrazovne svrhe.
Daljinsko jahanje (engl. endurance riding) jest konjička sportska disciplina u kojoj se procjenjuje sposobnost jahača i spremnost konja da u što kraćem vremenu prijeđu određenu udaljenost na zadanoj ...stazi. Ovisno o kategoriji natjecanja, konji prelaze od 40 do 160 kilometara u jednom danu natjecanja. Sama je disciplina iznimno zahtjevna i iscrpljujuća te traži dobru pripremu i odličnu fizičku spremu životinje. Iako samo zdravi konji mogu sudjelovati u daljinskom jahanju, prije, tijekom i nakon natjecanja obvezno se provodi rigorozan veterinarski pregled. Povećanjem broja konja koji sudjeluju u natjecanjima daljinskog jahanja raste potreba za edukacijom veterinara o ovoj disciplini s ciljem što uspješnijeg liječenja specifičnih ozljeda lokomotornog sustava i metaboličkih bolesti koje se pojavljuju kao posljedica treninga ili iscrpljujućeg natjecanja.
Cilj istraživanja bio je procijeniti promjene u hematološkim i biokemijskim pokazateljima kod konja za preponsko jahanje. Konji su podvrgnuti različitim opterećenjima treningom: skupina A trenirala ...je s jahačem i bez dodatnih vježbi, skupina B imala je dodatan dnevni trening na pokretnoj traci za trčanje. Uzorci krvi uzeti su u mirovanju, prije vježbanja i 24 sata nakon natjecanja u preponskom jahanju (početak, sredina i završetak sezone). Bez obzira na vrstu treninga te razinu njegova intenziteta i opterećenja, nakon vježbanja ustanovljeno je povećanje broja eritrocita (RBC), koncentracije hemoglobina (HGB) i hematokrita (HCT). U skupini B došlo je do povećanja (P<0,05) pokazatelja u mirovanju: RBC i HGB između početka sezone i sredine sezone. Tijekom istraživanja u obje je skupine nakon treninga došlo do povećanja aspartat-aminotransferaze (AST), laktat dehidrogenaze (LDH) i kreatin kinaze (CK). Konji iz skupine B, podvrgnuti dodatnom treningu, na kraju sezone imali su nižu aktivnost pokazatelja AST, LDH i CK u mirovanju od konja iz skupine A. U skupini B pokazatelji mliječne kiseline (LA) u mirovanju bili su niži u sredini i na kraju sportske sezone u usporedbi sa skupinom A. Istraživanje upućuje na poželjnu praksu kojom se između treninga, koji uključuju jahača, uvodi dodatna stimulacija kretanja konja.
Prosuđivane su promjene određenih biokemijskih pokazatelja i serumskih elektrolita nakon simuliranog preponskog jahanja u sedam talijanskih jahačkih konja. Izmjerena je frekvencija bila, ...koncentracija laktata, alkalne fosfataze, aspartat aminotransferaze, alanin aminotranferaze, kreatin kinaze, gama-glutamiltransferaze, laktat dehidrogenaze, zatim kreatinina, ureje, ukupnog bilirubina, glukoze, klorida, kalija i natrija u serumu za vrijeme odmora, nakon zagrijavanja, neposredno nakon simuliranog preponskog skakanja i 45 minuta nakon završetka vježbe. Analiza varijance ponavljanih mjerenja pokazala je znatan utjecaj vremena uzorkovanja (P<0,05) na frekvenciju bila, koncentraciju laktata, alkalne fosfataze, aspartat aminotransferaze, alanin aminotransferaze, kreatin kinaze, gama-glutamiltransferaze, kreatinina, glukoze i kalija. Rezultati upućuju na zaključak da poznavanje biokemijskih promjena za vrijeme simuliranog testa skakanja može pridonijeti boljoj procjeni elektrolitičkih i metaboličkih poremećaja tijekom natjecanja.
PDF