U prilogu je riječ o umjetničkim praksama u javnom prostoru koje su između 1997. i 2000. godine realizirane u okviru Soroš centra za savremenu umjetnost (SCCA) Sarajevo u Bosni i Hercegovini. Analiza ...i interpretacija karakterističnih primjera odnosi se na tri godišnje izložbe u organizaciji SCCA-Sarajevo: »Meeting Point« (1997.), »Beyond the Mirror« (1998.) i »Under Construction« (1999.).
Javni prostor vezivno je tkivo suvremenoga grada te važan čimbenik zadovoljstva stanovnika svojim gradom, općom kvalitetom života, inkluzivnošću i društvenom održivošću. Ovaj rad istražuje promjene ...koje transformiraju suvremene gradove i njihove javne prostore te na primjeru interdisciplinarnog studentskog istraživanja javnog prostora u zagrebačkim gradskim četvrtima pokazuje potencijal projekata i intervencija malih razmjera u rješavanju pitanja urbane održivosti, kvalitete života i participacije. Urbanizam malog mjerila i interdisciplinarno istraživanje javnog prostora na razini gradske četvrti javlja se kao važan element stvaranja održivijeg grada u kojem građani adekvatno participiraju u transformaciji urbanog prostora. Kvaliteta javnog prostora na razini gradske četvrti je nešto s čime se stanovnici susreću svakoga dana, pa je vrlo bitna za ukupno zadovoljstvo i kvalitetu života. Urbanizam velikog mjerila trebao bi omogućiti stvaranje adekvatne mreže javnog prostora, no urbanizam malog mjerila i manje intervencije trebale bi biti glavno sredstvo stalnog poboljšanja kvalitete života temeljeći se na lokalnom znanju i svakodnevnim potrebama građana. Osim toga, urbanizam malog mjerila i interdisciplinarni pristup urbanom planiranju važni su za obrazovanje mladih stručnjaka za prostor, odnosno arhitekata i sociologa. Upravo bi kroz otvoren dijalog između stručnjaka iz različitih područja (društvenih i humanističkih znanosti te tehničkog područja arhitekture i urbanizma) o temama javnog prostora, zajedničkog dobra i društvene održivosti budući stručnjaci trebali učiti kako raditi u interdisciplinarnim timovima na transformaciji urbanog prostora u skladu s lokalnom zajednicom.
Rad predstavlja inicijalno etnološko i kulturnoantropološko promišljanje starenja i mogućih pristupa u istraživanju starosti na osnovi literature i terenskih opservacija praksi te naracija o starosti ...i starenju u glavnom hrvatskom gradu, Zagrebu. U teorijsko-interpretativnom smislu oslanja se na antropologiju starenja, antropologiju grada te antropologiju obitelji i srodstva, kao i na koncepte stvaranja grada, javnoga prostora i aktivnog starenja. U radu se kreće od presjeka sociokulturnih istraživanja starosti, potom se (kritički) razmatra koncept aktivnog starenja, te se završava etnografskim uvidima u prakse i naracije (o) starosti u kontekstu hrvatskoga glavnog grada. Razmatraju se pojedine karakteristike neformalnih i formalnih praksi starih osoba u glavnome gradu te reklamni diskurs u okviru oglašavanja u javnom prostoru grada. Istraživanje je obuhvaćalo analizu odnosa starenja i grada, starosti i urbanoga (javnog) prostora, te promišljanje paradigme “aktivnog starenja” u gradu Zagrebu. Cilj je ovog rada uputiti na opservirane, “osluhnute” elemente prikupljene etnografske građe vezane uz življene prakse starih osoba u javnom prostoru grada, kao i na suvremeni politički i oglašivački diskurs o starenju i starim osobama u Hrvatskoj i u glavnom gradu.
Integralni pristup unaprjeđenju gradskih otvorenih prostora i pripadajućega zvučnog okoliša važan je na razini usporednog uključivanja akustičkog motrišta u koncipiranje rješenja gradskog otvorenog ...prostora i na razini holistički shvaćenog fenomena zvučnog okoliša koji uključuje i nepoželjne (buku) i poželjne zvukove. Rad interpretira razvoj zaštite od buke i postojeće teorijske modele implementacije integralnog pristupa unaprjeđenju gradskih otvorenih prostora i pripadajućega zvučnog okoliša.
Trgovački centri specifičan su proizvod i simbol potrošačkog društva i kulture,
a njihova je pojava bila jedan od najvidljivijih znakova transformacije postsocijalističkih
gradova. Namjera ovog rada ...ukazati je na povezanost procesa decentralizacije
i suburbanizacije trgovine s promjenama u zadarskoj gradskoj jezgri. Prvi cilj istraživanja
bio je utvrditi stanje zadarske povijesne jezgre s obzirom na njezine komercijalne,
poslovne i turističke funkcije. Kako bi se ustanovila zastupljenost pojedinih
tipova sadržaja, provedeno je terensko istraživanje kojim su popisani i kategorizirani
poslovni prostori unutar povijesne gradske jezgre. Drugi cilj istraživanja bio je ispitati
kako različiti tipovi aktera koji su profesionalno vezani za prostor povijesne jezgre
percipiraju njezino trenutno stanje te kako vide glavne smjernice revitalizacije. U tu
svrhu provedeno je kvalitativno istraživanje. Na temelju istraživačkih nalaza u radu se
razmatraju promjene koje se odvijaju u zadarskoj povijesnoj jezgri kao i opće smjernice
revitalizacije.
U prilogu se analizira fenomen urbanog vrtlarenja u Zagrebu, pri čemu se
posebna pozornost posvećuje dvama različitim tipovima vrtova – „divljim“ vrtovima
nastalima na skvotiranome gradskom zemljištu ...pojedinačnim inicijativama odozdo i
zajedničarskim vrtovima, osmišljenima najčešće od udruga civilnog društva, no čija je
institucionaliziranost u konačnici učinak politika odozgo. Kako prvospomenuti vrtovi
na različitim lokacijama u Zagrebu postoje već nekoliko desetljeća, a potonji su nastali
tek početkom 2013. godine ili su još u nastajanju, pri istraživanju je korišteno nekoliko
metoda. Uz etnografski teren u naselju Jarun, obavljen kroz boravke u vrtovima, proučavanje
njihova izgleda i bilježenje što se u njima događa te intervjuiranje kazivača,
te uz prikupljanje dodatnih informacija pretragom arhivskih materijala, intenzivno je
praćena i recentna medijska artikulacija ovog fenomena, i to konzultiranjem televizijskih
emisija, novinskih članaka te napisa po internetskim portalima zainteresiranima
za ekološku problematiku.
S obzirom da je urbano vrtlarenje kao predmet istraživanja na raskrižju različitih humanističkih
i društvenih disciplina poput etnologije svakodnevice, urbane sociologije,
kulturne geografije i sl., ovaj se prilog teorijski naslanja na raznorodne doprinose, no
ujedno i nastoji ponuditi novu okosnicu za promišljanje teme koja u posljednje vrijeme
sve više pobuđuje pažnju znanstvene zajednice, ali i šire javnosti. Otuda naglasak na
specifičnim aspektima ulaganja u urbane vrtove, ali i na isto tako važnoj izloženosti
vrtova - pogledima, provalama, urbanističkim planovima koji ih kane dokinuti - koji
su dakako jedno drugim prožeti te povezani s inicijativama vrtlarskih i ostalih zainteresiranih
zajednica, kao i s perspektivama samih vrtova.
Ono javno Selmani, Nikša
Mjera,
12/2019, Volume:
1, Issue:
2
Web Resource
Open access
Kako bismo se uopće približili horizontu unutar kojeg je tek moguće o samoj stvari na njoj odgovarajući način kazivati, potrebno se za sam horizont duhovno pripraviti. Poteškoće u filozofskom ...razmatranju same stvari, u ovom slučaju "onog javnog", ne leže samo u stvari samoj već prije u tzv. "modusima bitka", odnosno "elementima" unutar kojih neka stvar iskrsava, kreće se, susreće i nestaje.
Javni je prostor važno mjesto društvenoga i političkoga djelovanja. U našem istraživanju bavimo se društvenim ponašanjem na javnom prostoru američkoga sveučilišnog grada. Odabrali smo tri lokacije na ...i oko kampusa Urbana-Champaign Sveučilišta Illinois i promatrali dvije vrste javnoga ponašanja, u domeni javnoga i privatnoga, te privatno ponašanje na odabranim lokacijama. Pokušali smo razumjeti odnos između javnoga mjesta i društvenoga ponašanja,
tipove i varijacije društvenoga ponašanja, te važnost materijalnoga, odnosno realnoga javnog prostora. Pokazalo se da se društveno djelovanje u javnoj sferi koncentrira na centralnim, simbolički moćnim javnim mjestima i da, usprkos rastućoj popularnosti virtualnoga javnog prostora, realni ili materijalni prostor i dalje ljudima predstavlja uzbudljiv i živ okoliš za javno i privatno djelovanje.
PDF
