Javni prostor v sodobnem mestu je podvržen spremembam zaradi ekonomskih in političnih interesov in se vse bolj privatizira. Družbene vsebine se v mestu razvijajo na podlagi produkcije kapitala, kar v ...modernistični formalni zasnovi ni bilo predvideno. Mestno jedro se zaradi neustreznih razvojnih programov in strategij vsebinsko prazni, vsebine pa se selijo v nove oblike urbanistične zasnove – v mesta potrošnje, ki se po navadi razvijajo na mestnih obrobjih. Na podlagi zgodovinskega razvoja mesta Koper se poskuša poiskati ključne trenutke, ki so pripomogli k procesu komercializacije. V obdobju funkcionalizma so poskušali urejati družbeno problematiko mest, ne da bi vzpostavili kritičen odnos do morebitnega vpliva kapitala na javni prostor. Funkcionalizem je historično povezan z demokratično naravnanostjo in socialno angažiranostjo, z razvojem pa je postal vse bolj podrejen kapitalu. Tako je bila ustvarjena idealna osnova za hiperprodukcijo potrošnih mest.
Tobačna Ljubljana, ki je bila dobrih 130 let eden od mestnih zaščitnih znakov, je z zaprtjem poleg vrste spomeniško varovanih objektov industrijske stavbne dediščine sprostila veliko površino v ...neposredni bližini mestnega središča. Tako se je ponudila odlična priložnost za razširitev centra. Julija 2006 je bil zato razpisan natečaj za preobrazbo območja. Rešitve naj bi se opirale na tamkajšnje kakovostne objekte in jih nadgradile z novimi, ki bi skupaj oblikovali prepoznavno mestno območje. Na natečaju so zmagali Dekleva Gregorič arhitekti s celovito vizijo kompleksa Nove Tobačne. Projekt na lokaciji predlaga pester nabor ambientov, od predela prenovljenih objektov z novimi, mestnimi programi do novega hotelskega in kongresnega centra v visokem stolpu, imenovanem Kvadrat. Z uspešnim nadaljevanjem korakov k oživitvi bo Ljubljana dobila vzorčni primer za prenovo opuščenih industrijskih objektov in kompleksov, ki mu bodo lahko sledila tudi druga območja, ki še samevajo.
Rad ispituje neraskidivu konceptualnu povezanost prostora i etosa s kulturom i građanstvom.
Tvrdimo da je grad istaknuti prostor za razmjenu kodeksa ponašanja građana, uzimajući u
obzir posebnosti ...svih grupa. Predlažemo i načine akademskog djelovanja, poput uvođenja
bioetičkih principa u školovanje mladih, obrazovanje novih generacija stručnjaka u
građevinskoj industriji i naglašavanje uloge bioetike u razumijevanju interakcije između
izgrađenog okruženja i zdravlja, dobrobiti ljudi, produktivnosti, upotrebe energije i klimatskih
promjena. Rad sadrži nekoliko prikaza urbanog prostora kako bi ilustrirao pojave, a odnosi
se i na Solun, grad na sjeveru Grčke, spominjući ponašanje stanovnika ili djelovanje vlasti
koji zlobno vrijeđaju povijesne tragove u gradu i njegovu kulturu. Konačno, predlažemo listu
od deset točaka kako bismo razvili naše razumijevanje zašto su prostor i etos neraskidivo i
kulturološki povezani kao osnovni bipolar urbane bioetike i tako promoviraju nadnacionalne
standarde europskog građanstva. Ovih deset točaka svakako je relevantno i korisno za raspravu
o ovoj temi, ali se razlikuju po dubini i domeni.
Budući da je grad projekcija konfliktnih društvenih odnosa, javni prostor ne može biti ni neutralan ni apolitičan, već duboko prisutan u svakom mogućem izboru između javnog ili privatnog, društvenog ...ili egoističnog, otvorenog i pristupačnog ili reprezentativnog i otuđenog, živog i raznovrsnog urbanog života ili poniznog i samo-zadovoljavajućeg egzistiranja.
No, da li i u kojoj mjeri nove, urbane prakse u javnom prostoru pomažu pri stvaranju novog tipa grada, i kako bi taj grad izgledao? U kontekstu „eksperimentalnih utopija“ pitanje se može postaviti i na sljedeći način: postoje li ili mogu li postojati zajedničke politike o gradu koje povezuju urbane prakse? Stvaranje politike koja povezuje ove prakse podjednako je pitanje prisvajanja i političkog subjektivizma, unutar kojeg praktičari izražavaju svoje neslaganje s formama upravljanja koje proizvode urbani prostor. Takva politika može se provoditi jedino na način da sudionici pronađu moduse međusobnog povezivanja, usprkos njihovoj različitosti. Pravo na grad je kreiranje „gradova unutar grada“, pri čemu se podjednako iskazuju nove forme upravljanja (temeljene na jednakosti stanovnika grada), kao i traženja načina za ublažavanje neslaganja između ovih natjecateljskih formi upravljanja. Dio toga politizirajućeg procesa mora uključiti dijeljenje i refleksiju vlastitih iskustava, koja će postati javne platforme na kojima se može izraziti neslaganje s postojećim formama urbanog upravljanja i njihovim „pravima na upravljanje“.
Prispevek kritično osvetli vrsto in uporabo znanja o uporabnikih javnih mestnih odprtih prostorov v procesu in postopku načrtovanja in pokaže, da so predstave načrtovalcev o uporabniško-prostorskih ...razmerjih nepopolne, šibke in mnogokrat zelo drugačne od dejanskega stanja. Ugotovitve izhajajo iz rezultatov delavnic z načrtovalci mestne krajine ter iz opazovanj in kartiranj uporabe trgov in parkov v središčih dveh evropskih mest, Edinburgha in Ljubljane. Ker opažanja, zabeležena v obliki vedenjskih zemljevidov, grafično izražajo strukturne odnose in razmerja med fizičnimi kvalitetami prostora in njegovimi uporabniki, so orodje za izboljšanje, izpopolnitev in izostritev predstav o potencialni in dejanski uporabi prostora in v tem pogledu temelj za boljše sodelovanje med uporabniki in načrtovalci, saj z zagotavljanjem prepoznavanj možnih ali pričakovanih vedenjskih vzorcev v prostorih lahko vodijo v učinkovito in odgovorno načrtovalsko prakso.
U ovom radu bavit ćemo se problematikom praktične uporabe videonadzora u privatnom sektoru u Saveznoj Republici Njemačkoj. Tako ćemo se osvrnuti na povijesni razvoj sustava videonadzora u Njemačkoj, ...s obzirom kako je ova tehnologija razvijena od strane kompanije Siemens AG tijekom drugog svjetskog rata i instalirana po prvi puta baš u Njemačkoj davne 1942. godine, kao i u svijetu općenito. Uvodno ćemo se osvrnuti na tehnologiju suvremenih sustava za videonadzor. Nadalje ćemo se baviti općim pravnim temeljima za videonadzor u Njemačkoj, načelima koja se primjenjuju vezano za ovu problematiku (načelo reciprociteta i načelo proporcinalnosti), prostornim određenjem videonadzora, videonadzorom na javnim prostorima, videonadzorom na radnom mjestu, vremenskim određenjem videonadzora (retencijom ili vremenom čuvanja snimljenog videomaterijala), lažnim kamerama (tzv. „atrapama“) tj. lažnim videonadzorom, uporabom skrivenih kamera u svrhu tajnog videonadzora, te konačno i suodlučivanjem radničkih vijeća vezano za uvođenje videonadzora, što je njemačka posebnost koju ne nalazimo u Republici Hrvatskoj, ali rješenje koje bi se moglo de lege ferenda uvesti u naše radno zakonodavstvo.
Članak nastavlja istraživanje memorijala, prema postavljenoj tipološkoj identifikaciji iz ranijih istraživanja, u kontekstu problematike obnove razorenog mjesta. Cilj je istražiti na primjerima ...‘koncept manipulacije’ putem koreografije kretanja što postaje način stvaranja memorijala.
MATEJUŠKA Šegvić, Edo
Kulturna baština,
11/2009
35
Journal Article
Open access
Tekst obrađuje povijesno značenje i prostorni smještaj prirodne
uvale i spruda Matejuške. Analiziraju se sadržaji, uređenja, građenja i planovi koji su se u posljednja dva stoljeća događali na tom ...lokalitetu. Posebno se obrađuju aktivnosti u posljednjih deset godina, koje su rezultirale konačnim uređenjem tog prostora.
Bosna i Hercegovina, kao postkonfliktna i tranzicijska zemlja sa sui generis političkim sistemom niske efikasnosti, vlastite javne politike kreira i sprovodi u specifičnom ambijentu reducirane ...suverenosti i niskog nivoa odgovornosti ključnih političkih institucija i drugih političkih subjekata. Takav politički ambijent pogoduje proliferaciji nacionalističke, konfliktne i antiustavne retorike i prakse, što svoju kulminaciju doživaljava u periodu predizborne kampanje. Nedovršen zakonodavni izborni okvir, svjesna opstrukcija međunaronodnih izbornih standarda i domaće legislative od strane većine političkih subjekata, visok nivo utjecaja političkih i ekonomskih centara moći na rad medija, nedovoljan broj nezavisnih medija, nerazvijeno civilno društvo, te politizirane i podkapacitirane institucije nadležne za sprovođenje i monitoring izbornog procesa, značajni su razlozi odsustva volje kandidata za ustavnim, zakonskim i etičkim ponašanjem tokom predizborne kampanje. Posljedica navednenog jeste da je predizborna kampanja većine političkih subjekata uglavnom negativistička, ne fokusira se na elementarna pitanja životnog standarda i prioritetne izazove države i društva (poput nužnih ustavnih reformi, euro-atlantskih integracija, strukturalnih ekonomsko-socijalnih reformi, visoke nezaposlenosti, itd.), već na međusobna sukobljavanja, potenciranje krupnih političkih i statusnih pitanja entiteta i konstitutivnih naroda, zatim na partikularnu etno-nacionalističku retoriku, između ostalog negiranjem ustavnih i historijskih činjenica, te na međusobno neutemeljeno diskreditiranje. Krajnji ishod, primarno zahavljujući ulozi masovnih medija, jeste generiranje atmosfere straha i nacionalne homogenizacije, uz istovremeno skrivanje stvarnih ideoloških, političkih, ekonomskih i drugih centara moći, čiji interes i ciljevi perpetuiraju etno-matricu i/ili održavaju status quo.
KIP Šegvić, Edo
Kulturna baština,
12/2007
34
Web Resource
Open access
Tekst daje analizu fenomena kipa, potrebe čovjeka da u nekom
materijalu stvara nove oblike. Od pamtivijeka kipovi nastaju u ime umjetnosti, zavjetovanja božanstvu, veličanja velikih vođa ili spomena ...na osobe koje su svojim djelom zadužile neku sredinu.
Posebno se obrađuje značenje postave skulpture u javnom prostoru,
suživot kipa (najčešće spomenika) i urbanog ambijenta. Analizira se urbanistički planirana postava neke skulpture, ali i spomenici naknadno interpolirani u već izgrađenu cjelinu, najčešće trg, kao mjesto javnog okupljanja.
Napravljen je i kronološki pregled javne skulpture - spomenika
u Splitu, s navedenim autorima i godinama postave.
PDF
