Prva je polovica 90-tih bila obilježena teorijskim utemeljenjem cyberfeminizma kao nove feminističke paradigme, koja se razvijala u dvije podvarijante: 1) meki cyberfeminizam predstavnice kojeg su ...zastupale tezu da su i nove tehnologije, poput većine ‘starih’ u osnovi muška oruđa koja perpetuiraju stare odnose dominacije i isključivanja, te ih žene moraju preuzeti i radikalno dekonstruirati i 2) tvrdi cyberfeminizam koji pokušava ukazati na fundamentalnu ženskost novih tehnologija, a vjerovanje da je tehnologija ‘muška stvar’ proglašava patrijarhalnim mitom. Druga polovica 90-tih bila je obilježena širenjem pokreta iz virtualne u fizičku sferu, nastankom prvih cyberfeminističkih grupa i organiziranjem Cyberfeminističkih internacionala koje su okupile najznačajnije medijske teoretičarke, umjetnice i aktivistice iz cijelog svijeta. Sama činjenica aktivnog korištenja novih tehnologija svjedoči da su žene djelatno prevladale rodnu obilježenost ICT-a kao esencijalno ‘muške igračke’, da su prevladale strah, te pokazale sposobnost da kreativno i prema vlastitim potrebama pune kiberprostor vlastitim sadržajima. Tijekom tog razdoblja unatoč ratu/ratovima u bivšoj Jugoslaviji, i u Hrvatskoj nastaju dva projekta, elektronička konferencija Zamir/women i edukativni projekt Elektroničke vještice, koji po svojoj suštini predstavljaju prve primjere cyberfeminističkih praksi u regiji.
U radu se analiziraju funkcije trgovačko-poslovnog Centra Kaptol u središnjem dijelu Zagreba. Rezultati ankete provedene među posjetiteljima Centra ukazuju na izraženo značenje socijalne uloge Centra ...kao mjesta za provođenje slobodnog vremena i razonode, posebno među mlađom populacijom u večernjim satima. Prostorna organizacija i strategija Centra, uz percepciju posjetitelja, upućuju na stvaranje “novog” javnog prostora i mjesta socijalnog kontakta u urbanoj strukturi Zagreba.
