Ovaj rad usmjeren je na analizu organizacijske predanosti zaposlenika privatnog i javnog sektora. Empirijsko istraživanje provedeno je putem anketnog upitnika na jednom poduzeću iz privatnog sektora ...i jednom iz javnog sektora. Rezultati istraživanja ukazuju na postojanje statistički značajne razlike u ukupnoj organizacijskog predanosti između zaposlenika javnog i privatnog sektora, a također i na postojanje statistički značajnih razlika po svakoj komponenti organizacijske predanosti (afektivna, kontinuirana, normativna). Konkretno, utvrđeno je da zaposlenici javnog sektora imaju izraženiju organizacijsku predanost u odnosu na zaposlenike privatnog sektora. Nadalje, i sve komponente organizacijske predanosti izraženije su kod zaposlenika javnog sektora. Dakle, može se utvrditi da su zaposlenici javnog sektora više emocionalno privrženi organizaciji i vjeruju u njene sposobnosti u odnosu na zaposlenike privatnog sektora. Nadalje, zaposlenici javnog sektora imaju višu percipiranu ekonomsku vrijednost ostanka u organizaciji u odnosu na odlazak iz nje te imaju izraženiji osjećaj obveze ostajanja unutar organizacije u odnosu na zaposlenike privatnog sektora. Iako se navedeni zaključci trebaju uzeti s određenom rezervom zbog objektivnih ograničenja ovog istraživanja, ipak vrijednost ovoga rada je u analizi, za hrvatske prilike, dosada nedovoljno istražene problematike, stoga je značajna podloga za buduća istraživanja.
Pandemija bolesti COVID-19 izazvala je ekonomske šokove te je potaknula rasprave o tome kako poboljšati otpornost lokalnih i regionalnih jedinica na krize. Inovacije javnog sektora predstavljaju ...izazov, ali donose koristi, posebno za vrijeme društveno-gospodarskih kriza. Rad istražuje provedbu inovacija u javnom sektoru na lokalnoj i regionalnoj razini. Dok se većina dosadašnjih istraživanja bavi istraživanjem uloge privatnog sektora u provedbi inovacija u javnom sektoru, u ovom je radu cilj istražiti sposobnost lokalnih i regionalnih jedinica za provedbu inovacija i prepreke za provedbu inovativnih aktivnosti iz perspektive lokalnih dionika. Istražuje se postoji li heterogenost između jedinica lokalne i regionalne samouprave te lokalnih razvojnih agencija i lokalnih akcijskih grupa u razini inovacija i, ako postoje, s kojim se preprekama lokalni dionici susreću pri uvođenju ili provedbi inovacija. Također, istražuje se i utjecaj identificiranih prepreka na proces uvođenja inovacija. Rezultati ukazuju na tri glavna čimbenika koji narušavaju proces uvođenja inovacija u javnom sektoru. To su prepreke vezane za kompetencije, birokratske prepreke i poteškoće u financiranju. Pri tome su kao najznačajnije prepreke procesa uvođenja inovacija u hrvatskom javnom sektoru identificirane financijske poteškoće te prepreke vezane za kompetencije.
Rad se usredotočuje na kontroling kao funkciju menadžmenta u javnom sektoru. Posebna pozornost posvećena je osnovnim preduvjetima za njegovu uspješnu implementaciju poput jasno i nedvojbeno ...definirane misije i vizije organizacije, operacionaliziranih ciljeva na razini svakog djelatnika, definiranja i kreiranja radnih procesa i kataloga poslova i razvoja informacijskih sustava kako bi se podatci prikupljali i pohranjivali na jednome mjestu, te kako bi kontroling lako i jednostavno dolazio do informacija. Ukratko su opisane razlike između kontrolinga u javnome i privatnom/profitnom sektoru, te je dan pregled razvoja kontrolinga tijekom povijesti. Rad bi trebao poslužiti kao pomoć za eventualna daljnja istraživanja bilo kojeg segmenta kontrolinga u javnom sektoru.
U članku se analiziraju definicije, koncepti i modeli različitih tipova intelektualnog kapitala te spoznaje o metodama njegovog vrednovanja u profitnim i neprofitnim organizacijama s njihovom ...primjenjivošću za oružane snage. U članku se koristi teorijski okvir razvoja koncepta intelektualnog kapitala kao neopipljive imovine povezanog s promjenom ekonomije industrijskog doba u eru ekonomije utemeljene na znanju, informacijama i komunikacijama. Rezultat analize daje metodologije primjenjive za mjerenje intelektualnog kapitala u oružanim snagama kao organizaciji koja pripada javnom sektoru.
U članku se analiziraju definicije, koncepti i modeli različitih tipova intelektualnog kapitala te spoznaje o metodama njegovog vrednovanja u profitnim i neprofitnim organizacijama s njihovom ...primjenjivošću za oružane snage. U članku se koristi teorijski okvir razvoja koncepta intelektualnog kapitala kao neopipljive imovine povezanog s promjenom ekonomije industrijskog doba u eru ekonomije utemeljene na znanju, informacijama i komunikacijama. Rezultat analize daje metodologije primjenjive za mjerenje intelektualnog kapitala u oružanim snagama kao organizaciji koja pripada javnom sektoru.
Teorija intelektualnog kapitala proizašla je uglavnom iz analiza i zapažanja u poslovnom sektoru na
temelju rastuće važnosti intelektualnog kapitala kao proizvodnog čimbenika i na njegovom doprinosu
...stvaranju vrijednosti i konkurentskih prednosti. Važnost upravljanja intelektualnim kapitalom je,
također, prepoznata u javnim organizacijama, iako teorija otkriva razlike u primjeni na javni sektor i
u ovom je okruženju manje razvijena. Naime, većina metodologija za upravljanje intelektualnim kapitalom
razvijeno je u poslovnom području, a istraživanja na razini javnog sektora nisu dobila istu pozornost.
Iz dosadašnjih istraživanja proizlazi da, iako postoje neke studije koje analiziraju upravljanje
intelektualnim kapitalom u javnom sektoru, mali je broj studija koje sugeriraju metodologije specifične
za ovaj sektor. Stoga se u ovom članku analiziraju glavni aspekti primjenjivosti teorije intelektualnog
kapitala na javni sektor i predlaže se taksonomija nematerijalne imovine prikladna za ovaj sektor
kritičkim osvrtom na glavne doprinose u literaturi. Analiza je omogućila pronalazak nekoliko argumenata
koji opravdavaju primjenu teorije u javnom sektoru. Također, omogućila je i prijedlog klasifikacije
intelektualnog kapitala na temelju nematerijalne imovine koja se smatra relevantnom za javni sektor,
odnosno, niz sljedećih kategorija: ljudski kapital, strukturni kapital, relacijski kapital, kapital
usluga i kapital javnih obveza.
Troškovno i upravljačko računovodstvo pokriva značajan prostor djelovanja novog javnog menadžmenta kao nezaobilaznog koncepta u reformiranju suvremenog javnog sektora. Kompetencije novog javnog ...menadžmenta usko su povezane s primjenom suvremenih metoda troškovnog i upravljačkog računovodstva u izvršenju različitih operativnih funkcija: od kontrole i redukcije troškova, mjerenja učinkovitosti, budžetiranja kapitala, evaluacije programa, određivanja cijena i naknada javnih usluga i drugih. One su od strateške važnosti kako za pretežno tradicionalni, troškovno usmjereni model upravljanja, tako i za suvremeni model kontinuiranog i obuhvatnog mjerenja uspješnosti, a sve s glavnim ciljem uspješnog i učinkovitog upravljanja javnim resursima, uz povećanje zadovoljstva korisnika javnih usluga i sniženje javnih rashoda.
U radu su predstavljeni rezultati empirijskog istraživanja o primjeni metoda troškovnog i upravljačkog računovodstva u jedinicama javnog sektora Republike Hrvatske i Republike Slovenije u području upravljanja troškovima, budžetiranja kapitala i mjerenja uspješnosti, te o povezanosti kompetencija u primjeni tih metoda s uspješnošću troškovnog i upravljačkog računovodstva u javnom sektoru.
Javno-privatno partnerstvo je model dugoročnoga ugovornog partnerskog odnosa između javnog i privatnog
sektora, koji može uključivati financiranje, projektiranje, gradnju, upravljanje i/ili ...održavanje infrastrukture
i/ili pružanje usluga od strane privatnog sektora, koje tradicionalno nabavlja i pruža javni sektor. Ovaj model
dobiva sve više na popularnosti u suvremeno doba kada se vlade suočavaju s izazovnim zadatkom zaštite javnog
interesa s jedne strane i zadovoljavanja sve različitijih (individualiziranih) potreba stanovništva s druge
strane. Očekivanja stanovnika rastu kako raste njihova potražnja za što boljim javnim uslugama po što nižim
cijenama. Štoviše, povjerenje stanovništva u svoju vladu i lidere ovisi u velikoj mjeri o kvaliteti usluga koje
oni pružaju. U tom kontekstu, jača uloga i važnost javno-privatnog partnerstva, što potvrđuje i suvremena
ekonomska i pravna literatura koja je bogata teorijskim i empirijskim raspravama o prednostima i nedostacima
ovog modela javne politike.
Svrha je ovoga rada ponuditi kratki teorijski osvrt na ulogu i značaj javno-privatnog partnerstva s posebnim
osvrtom na Republiku Hrvatsku. Rad nudi nekoliko primjera primjene modela javno-privatnog partnerstva
u Republici Hrvatskoj te na temelju teorijske i praktične analize predlaže kako unaprijediti, posebice sa zakonodavnog
i institucionalnog aspekta, primjenu ovoga modela u funkciji efikasnijeg i efektivnijeg pružanja
javnih proizvoda i usluga.
U radu se analiziraju izazovi javnoga sektora u Hrvatskoj te se podrobno objašnjava njegova struktura i značajke s posebnim osvrtom na njegov utjecaj na razvoj gospodarstva Republike Hrvatske. Navodi ...se i znanstveno istraživanje u vezi analize razlika u plaćama između javnoga i privatnoga sektora što uvelike pridonosi razumijevanju teme koja se najčešće provlači u medijima i u javnosti – jesu li plaće u javnom sektoru prevelike. Ekonomski analitičari upozoravaju na činjenicu da isključivo reforma hrvatskoga javnoga sektora i povećanje njene učinkovitosti može dovesti do rasta hrvatskoga gospodarstva. Plaće koje su veće od privatnoga sektora, glomazan birokracijski aparat, zapošljavanja po političkoj podobnosti, nesuklađenost između znanja i profesionalnih vještina koje su potrebne javnom sektoru, niska proizvodnost rada – sve su to izazovi s kojima se javni sektor susreće i koji će se morati rješavati što je prije moguće. Svjetski ekonomski forum objavio je podatak prema kojem je Hrvatska, prema kvaliteti institucija, na 107. mjestu među 137 zemalja. Hrvatska spada među najgore zemlje u svijetu po pitanju kvalitete rada javnoga sektora, a po konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva Hrvatska se nalazi na 74. mjestu među 137 zemalja. To su podatci koji su alarmantni te i sama Europska unija, čija je Republika Hrvatska članica, nije zadovoljna javnim sektorom u Hrvatskoj i provedbom reformi koje su najavljivane.
Istraživanje se bavi usporedbom strukture i sadržaja financijskih izvještaja koji se sastavljaju sukladno nacionalnom zakonodavstvu i propisanom računovodstvenom i izvještajnom okviru u odnosu na ...strukturu i sadržaj financijskih izvještaja prema Međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor (u daljem tekstu MRSJS). U razmatranje su uzeti standardi koji se izravno tiču financijskog izvještavanja, nekonsolidiranog, a to su: MRSJS 1 Prezentiranje financijskih izvještaja i MRSJS 2 Izvještaji o novčanom toku.
Cilj i svrha istraživanja je utvrditi razinu usklađenosti propisanog računovodstvenog i izvještajnog okvira s MRSJS. Relevantnost istraživanja proizlazi iz činjenice da je Republika Hrvatska s članstvom u Europskoj uniji preuzela, između ostalog, i obvezu harmonizacije državnog računovodstva , financijskog izvještavanja državnih jedinica i državne statistike sa zahtjevima Europske unije. Utvrđivanje i analiza razlika između izvještavanja na nacionalnoj razini i međunarodnoj te Europskoj razini preduvjet je za poduzimanje aktivnosti u cilju smanjivanja razlika u kontekstu što uspješnije harmonizacije izvještavanja koje postaje obveza s članstvom u Europskoj uniji. S druge strane, relevantnosti istraživanja pridonosi i činjenica da je unapređenje proračunskog računovodstva i financijskog izvještavanja u funkciji stvaranja kvalitetnog temelja za razvoj internog računovodstva kao informacijske osnovice za donošenje odluka i učinkovitost novog javnog menadžmenta. Istraživanje je kvalitativne naravi i temelji se na proučavanju relevantnih izvora (zakonskog okvira, MRSJS) i istraživanju značaja objava prema jednom i drugom izvoru te kvantitativne naravi u istraživanju sličnosti i razlika pri čemu je upotrijebljena formula koja u odnos stavlja broj elemenata definiran kroz nacionalnu regulativu u odnosu na broj elemenata definiran kroz MRSJS. Dodatno se, kroz ovo istraživanje uočava koje su objave financijskih izvještaja prema MRSJS zahtjevne za primjenu na nacionalnoj razini i iz kojih razloga.