Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) prikuplja zdravstveno-statističke podatke temeljem Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske. Svrha: Analizirani su prikupljeni ...podatci HZJZ-a iz godišnjih izvješća ugovornih timova i ustanova za djelatnost dentalne medicine po županijama i ukupno u cijeloj državi. Materijal i postupci: Podatci su prikupljeni iz Hrvatskoga zdravstvenog-statističkog ljetopisa od 2009. do 2013. godine. Rezultati: Analizom je ustanovljeno da je porastao broj osiguranika zdravstvene zaštite (5 %), ali se smanjio broj korisnika (10 %). Zabilježen je porast broja posjeta (14 %) i sistematskih pregleda (13 %). Najviše korisnika bilo je u Gradu Zagrebu gdje je najveći broj posjeta, ali malo sistematskih pregleda u posjetima (11 %) a Zadarska županija bilježi najveći broj sistematskih pregleda prema broju korisnika zdravstvene zaštite (90,6 %) i udjelu sistematskih pregleda u posjetima (30 %). Karijes je najčešće postavljena dijagnoza (43 %). Nepotpuno i nedostatno izvještavanje iz pojedinih županija, nepravilno evidentiranje dijagnoza te kurativnih i preventivnih postupaka mogu biti čimbenici koji utječu na kvantitetu i kvalitetu dobivenih podatka. Pravilno i redovito dostavljanje izvješća županijskim zavodima za javno zdravstvo, redovita provedba preventivnih pregleda, pravilno evidentiranje dijagnoza i postupaka pomoglo bi u daljnjem zdravstvenom planiranju, a u skladu s tim i u
provedbi mjera prevencije kako bi se poboljšalo oralno zdravlje. Zaključak: Analizom prikupljenih podataka dobiva se uvid u postojeće stanje prema kojemu bi se mogle planirati i provoditi daljnje aktivnosti na nacionalnoj i lokalnoj razini. Potrebne su daljnje analize koje bi pomogle da se bolje sagleda rad u djelatnosti dentalne medicine i njegovo poboljšanje.
Od svog postanka i ustrojavanja 1906. na svjetskoj razini, medicina rada bavila se dijagnostikom,
liječenjem i prevencijom ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, odnosno bolesti
izravno ...uzrokovanih izloženošću opasnostima na radnom mjestu. Koncem prošlog stoljeća
pojavljuje se, na temelju rezultata intenzivne suradnje svih relevantnih čimbenika Svjetske
zdravstvene organizacije i Međunarodne organizacije rada, novi općeprihvaćeni obrazac
poimanja odnosa zdravlja i rada: obuhvaća zdravlje i dobrobit na radnom mjestu za pojedinca
koji radi, za poslodavca i zajednicu, s ciljem promicanja zapošljivosti ljudi. Klasična
isključiva usredotočenost utjecaja radnog mjesta, uvjeta i načina rada na zdravlje proširuje
se na upravljanje rizikom po zdravlje, tako da uključuje i medicinske aspekte izostanka
s posla i rehabilitacije tijekom i nakon bolesti, potporu i olakšavanje poteškoća kroničnih
bolesti i promicanje zdravlja na radnom mjestu.
Za razumijevanje razvoja javnoga zdravstva u Hrvatskoj bitne su novije spoznaje o životu i radu Ivana Krstitelja Lalanguea. Ivan Krstitelj Lalangue je najzaslužniji za provođenje carskoga zakona o ...javnom zdravstvu iz 1770. godine i promicanja primaljstva u Hrvatskoj tijekom druge polovice 18. stoljeća. Lalangue je autor prvog tiskanog originalnog medicinskog udžbenika na hrvatskom jeziku (“Medicina ruralis iliti Vrachtva ladanyszka, za potrebochu musev, y sziromakov Horvatczkoga orszaga i okolu nyega, blisnesseh meszt”, Trattnern, Varaždin, 1776.). Lalangue je autor i prvog hrvatskog primaljskog udžbenika (“Brevis institutio de reobstetritia iliti kratek navuk od mestrie pupkorezne za potrebochu muskeh y sziromaskeh ladanskeh sen horvatskoga orszaga y okolo nyega blisnesseh sztrankih”, Trattnern, Zagreb, 1777.). Isto tako, Lalangue je autor i hrvatskog balneološkog
prvijenca (“Tractatus de aquis medicati regnumum Croatiae et Slavoniae, iliti Izpiszavanye vrachtvenih vod Horvatzkoga i Slavonskoga orszaga i od nachina na sveznati za potrebbochu lyudih”, Trattnern, Zagreb, 1779.). Lalangueovi su radovi korišteni u sustavnom obrazovanju hrvatskih primalja te su imali nezaobilazno mjesto u povijesti hrvatskoga primaljstva. Njegova su djela i cjelokupni život unaprijedili javnozdravstvene uvjete na područje Hrvatske pa isti temeljem novijih spoznaja dobiva sve veće značenje.
Cilj istraživanja: Pronaći javnozdravstvene odredbe u najstarijim srednjovjekovnim zakonima i statutima gradova na hrvatskoj obali Jadrana. Izvori i metode: Pregledani su izvorni dokumenti, ili ...njihovi preslici, odnosno objavljeni prijepisi ili prijevodi statuta i zakona 13 gradova na istočnoj obali Jadrana nastali u XIII. i XIV. stoljeću. Rezultati: Obradom selekcionirane arhivske građe autor u njima pronalazi brojne primjere koji govore o izravnim ili posrednim obvezama čuvanja javnog zdravlja. Među njima su najeksplicitniji primjeri vezani za održavanje javne čistoće te odlaganje smeća, izmeta, prljave vode i sl. Spominju se i obveze vezane uz zdravu vodu i hranu. Uz to kao potencijalno štetne za tuđe zdravlje posebno su sankcionirane osobe koje se bave vračanjem i spravljanjem čarobnih napitaka te bludnice. Zaključak: Opisani propisi važni su ne samo u povijesno-pravnom smislu, već oni odražavaju i racionalno buđenje svijesti o nužnosti čuvanja javnog zdravlja kao preduvjeta opstanka i općeg napretka.
The definitive "go to" text for Master's and Doctoral level courses on behavioral intervention research. It provides comprehensive coverage of the development, testing, and implementation of novel ...behavioral interventions in service and practice settings.
This handbook provides comprehensive coverage of one of the most under-discussed and understood areas of public health research: developing, testing, and implementing novel behavioral interventions in service and practice settings. It examines the most critical issues related to behavioral intervention research in order to maximize the ability of intervention researchers to successfully implement current and future evidenced-based intervention protocols in targeted practice settings.
Tijekom 19. stoljeća u Slavoniji je neprekidno postojala opasnost od izbijanja epidemija zaraznih bolesti. Stoga su županijske i gradske vlasti imale dužnost brinuti se o poduzimanju mjera za njihovo ...sprječavanje. Skrbile su o provođenju naputaka koje su im slale središnje državne vlasti. Brojni akti sačuvani su u arhivskoj građi raznih fondova u Državnom arhivu u Osijeku. Početkom 19. stoljeća Osijek je dobio status slobodnoga kraljevskog grada čime je u njegovu nadležnost došlo provođenje mjera za sprječavanje epidemija za što su u gradskoj upravi ustrojena posebna tijela. Nakon ukidanja feudalizma, a osobito
u vrijeme bana Ivana Mažuranića, pristupa se zamašnim reformama sustava javnog zdravstva. Donosi se Zakon o javnom zdravstvu 1874. i niz pratećih propisa koji su se bavili tom problematikom. Novi se zakon donosi 1894. te unosi određene novine, radi usklađivanja sa novim teritorijalnim ustrojem. Tako uređeno zdravstvo pružilo je dobar okvir za učinkovitu zdravstvenu zaštitu stanovništva i prevenciju izbijanja epidemija.
Durante il XIX secolo in Slavonia si visse continuamente in una situazione di pericolo che scoppiasse un’epidemia di malattie infettive. Pertanto le autorità delle contee e delle città ebbero l’obbligo di premurarsi di intraprendere misure per prevenirle. Nell’esecuzione di queste misure ponevano in atto le istruzioni che arrivavano dalle autorità statali centrali. Numerosi esempi di tali istruzioni sono rimasti conservati negli archivi storici di diversi fondi custoditi nell'Archivio statale di Osijek. Osijek all'inizio del XIX secolo ottenne lo status di città reale libera e tra le sue competenze venne inserito anche intraprendimento di misure per la prevenzione dell’epidemia per la quale sono stati istruiti organi speciali nell’amministrazione cittadina. Dopo l'abolizione del feudalismo, particolarmente nell'epoca del bano Ivan Mažuranić, si intrapresero vaste riforme del sistema della sanità pubblica. Si adottò la Legge sulla sanità pubblica nel 1874 ed una serie di regolamenti allegati, che trattavano questa problematica. La nuova legge che introdusse alcune novità si adottò nel 1894, soprattutto per armonizzarla con la nuova organizzazione territoriale. La sanità regolata in questo modo offrì un buon quadro normativo per una protezione sanitaria efficace e per la prevenzione dello scoppio dell’epidemia.
Im 19. Jahrhundert stand Slawonien ständig in Gefahr vor Ausbruch von Infektionskrankheiten. Sowohl Gespanschafts- als auch Stadtgremien waren verpflichtet entsprechende Präventionsmaßnahmen zu treffen. Dabei mussten diese Gremien in Einklang mit Leitsätzen der zentralen Staatsgewalt handeln, von denen viele im Staatsarchiv Osijeks aufbewahrt wurden. Anfang des 19. Jahrhunderts wurde Osijek der Status einer freien königlichen Stadt erteilt. Als Folge dessen, hatte die Stadt auch Zuständigkeit über Durchführung von Maßnahmen zur Epidemieprävention und zu dem Zweck wurden Sondergremien in der Stadtverwaltung aufgebaut. Nach dem Ende des Feudalismus, und insbesondere zur Zeit des Feldherrn und Bans Ivan Mažuranić, wurden tiefgreifende Reformen des öffentlichen Gesundheitswesens ergriffen. Das Gesetz über öffentliches Gesundheitswesen und verwandte Vorschriften wurden 1874 verabschiedet. Ein neues Gesetz, welches gewisse Neuigkeiten umfasste, wurde 1894 wegen Anpassung an den neuen territorialen Aufbau verabschiedet. Ein solches Gesundheitswesen stellte einen soliden Rahmen für wirkungsvollen Gesundheitsschutz der Bevölkerung und Prävention von Epidemien.
During the 19th century, there was a constant risk of outbreaks of infectious diseases in Slavonia. Therefore, the counties and city authorities had a duty to take care to prevent them. In implementing these measures, they took care of the implementation of the instructions sent to them by the central state authorities, many of which are preserved in the archives of the various funds kept in the State Archives in Osijek. At the beginning of the 19th century, Osijek was granted the status of a free royal city, and it was within its competence to implement measures to prevent epidemics, for which unique bodies were set up in the city administration. After the abolition of feudalism, and especially during the time of Ban Ivan Mažuranić, began significant reforms of the public health system. The Public Health Act of 1874 was adopted, and several accompanying regulations were addressing this issue. A new law was enacted in 1894, which introduced certain newspapers, mostly to bring it into line with the new territorial organization. Regulated health care provided a useful framework for
adequate public health protection and epidemic prevention.
Pojava novog soja koronavirusa, nazvan SARS-CoV-2, predstavlja jedan od najturbulentnijih perioda u novijoj medicini, zbog brze dinamike
nacionalnog i međunarodnog širenja, velikog broja oboljelih i ...smrtno stradalih. Zbog varijabilne kliničke slike i složenog patofiziološkog
mehanizma, COVID-19 postaje zaseban entitet i sindrom poprima obilježja multisistemske bolesti. S obzirom da je uočeno perzistiranje simptoma
u sve većeg broja oboljelih, i nakon faze akutne bolesti, period nakon nazvan je post-COVID-19 sindromom, a ukazao je na potrebu pružanja
racionalne zdravstvene skrbi svim tim pacijentima te bolje razumijevanje patofiziologije bolesti.
Cilj ovog prikaza slučaja je obratiti pozornost na razumijevanje produljenog COVID-19 te primjenu individualiziranog pristupa u liječenju
na razini primarne zdravstvene zaštite. Prikazan je slučaj mlađeg muškarca, koji je do tada bio u potpunosti zdrav, a obolio je od COVID-19, uz
razvoj produljene faze bolesti. Kroz prikaz vidljiva je uloga liječnika obiteljske koji je individualno pristupio razumijevanju prirode bolesti, slijedeći
upute i smjernice racionalne dijagnostike i prilagodbe tretmana liječenja. Budući je produljeni COVID 19 relativno novi entitet u literaturi, jasan
je konsenzus glede pristupa oboljelim, a obuhvaća holistički i individualizirani pristup, uz pragmatično pristupanje, izbjegavanje pretjerane medikalizacije te prevencije prelaska u „pravu” psihijatrijsku dijagnozu.
Environmental Noise and Annoyance in Adult Population of Skopje: A Cross-Sectional Study Ristovska, Gordana (Institute of Public Health, Medical Faculty, University Sts. Cyril and Methodius, Skopje, Macedonia); Gjorgjev, Dragan (Institute of Public Health, Medical Faculty, University Sts. Cyril and Methodius, Skopje, Macedonia); Polozhani, Aziz (Institute of Public Health, Medical Faculty, University Sts. Cyril and Methodius, Skopje, Macedonia) ...
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
09/2009, Volume:
60, Issue:
3
Journal Article
Peer reviewed
Open access
The aim of this study was to identify noise exposure indicators during day and night in the city of Skopje and to see if there is an association between these noise exposure indicators and annoyance. ...We have performed noise measurements and interviewed 510 adult subjects, using a questionnaire, prepared according to the ISO/TS-15666 standard. Average noise level over the day (L day ) was (62±6.45) dB(A) and over night (L night ) (56±6.52) dB(A). Thirteen percent of subjects reported a high level, and 33.5% moderate level of annoyance. The most annoying noise sources were construction activities (34% of the subjects), road traffic (24%), and leisure/entertainment activities (18%). We found a significant association between exposure to L day in the range 61 dB(A) to 65 dB(A) and annoyance in the exposed population (chi-square = 86.14; p<0.001; Spearman's R=0.45; p<0.05). During the night time annoyance was reported with exposure to L night above 46 dB(A). Levels of annoyance in Macedonia are similar to levels in developed European countries. Differences are in the source of noise. This study has shown that environmental noise is a significant hazard in urban environments, and assessment of annoyance may prove a useful tool for town planners and public health policy makers.
Cilj ovog ispitivanja bio je utvrditi dnevne i noćne razine buke u Skopju te njihovu povezanost s osjećajem uzrujanosti u izloženoj populaciji. Provedena su mjerenja buke te razgovori s 510 odraslih ispitanika s pomoću upitnika sastavljenog prema normi ISO/TS-15666. Prosje _na dnevna razina buke iznosila je (62±6,45) dB(A), a noćna (56±6,52) dB(A). Trinaest posto ispitanika iskazalo je izrazitu, a 33,5 % umjerenu uzrujanost. Ispitanicima je najviše smetala buka s gradilišta (34 %), prometna buka (24 %) te buka proizišla iz aktivnosti u slobodnome vremenu (18 %). Utvrdili smo statisti _ki zna _ajnu povezanost između dnevne izloženosti buci u rasponu od 61 dB(A) do 65 dB(A) i uzrujanosti (hi-kvadrat=86,14; p<0,001) te statisti _ki zna _ajnu korelaciju (R=0,45; p<0,05). Povezanost između izloženosti noćnoj buci i uzrujanosti utvrđena je već pri 46 dB(A), a napose pri >56 dB(A), uz zna _ajnu korelaciju (R=0,04; p<0,05).Razine uzrujanosti stanovnika Skopja zbog buke sli _ne su onima u razvijenim europskim zemljama. Postoje međutim razlike u izvorima buke, koji su u našem ispitivanju ponajviše građevinske djelatnosti, cestovni promet te buka proizišla iz aktivnosti u slobodno vrijeme. Istraživanje je pokazalo da je procjena uzrujanosti stanovništva vrijedan podatak koji može poslužiti kod izrade urbanisti _kih planova i javnozdravstvene politike.
Public-private partnership in health care in Slovenia Introduction. Public-private partnerships introduce new socioeconomic relations between the public and private sectors. A public-private ...partnership is a general term that comprises all forms of cooperation between the public and private sector. The position of public service providers must be clearly defined, particularly when a public service is provided by both public entities as well as private entities with concessions. Methods. Research has shown that changes are needed both in the field of management of health organisations and in the field of better and more rational use of health care funds. Health institutions should remain under state ownership, while the private sector, in the form of providers of health care services, should rent premises in these facilities. It is interesting that the majority of doctors state, as their first reason for starting a private practice, the possibility of greater independence, more rational use of funds, better use of knowledge and technology, and only in the last place do they state better pay. Results. Utilising scientific methods, it has been proven that there are differences between providing health care services in the public health care sector, public-private health care sector and the private health care sector. Research has ascertained that public-private partnerships are the most suitable form of providing health care services for both patients and for providers of health care services.
Profesionalne bolesti su bolesti izravno izazvane radom i radnim uvjetima. U Republici Hrvatskoj, kroz postupak utvrđen zakonom, profesionalne bolesti prijavljuje i priznaje Hrvatski zavod za ...zdravstveno osiguranje te ih se registrira i prati u Registru profesionalnih bolesti koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo – Služba za medicinu rada. Dijagnoze su u nadležnosti specijalista medicine rada i sporta te se provode prema suvremenim kriterijima zaštite na radu, što uključuje određivanje kliničke slike bolesti i posljedica na zdravlje koji su povezani s radnim procesom. Priznavanje COVID-19 kao profesionalne bolesti izuzetno je važno za radnika obzirom na financijske i mirovinske beneficije prema važećim zakonima i pravilnicima. Većini radnika koji su imali COVID-19 kao profesionalnu bolest ona nije priznata kao profesionalna bolest dok su bolesni. Duljina akutne bolesti kraća je od procesa primjene i procjene profesionalne bolesti. Međutim, priznavanje COVID-19 kao profesionalne bolesti može biti važno za budućnost. Ako se bilo koja od komplikacija (npr. post COVID-19 sindrom) pojavi u budućnosti, radnik ima svoja prava prema zdravstvenom i mirovinskom osiguranju. Znanstvena i zdravstvena zajednica još uvijek su u procesu procjene i prepoznavanja komplikacija bolesti COVID-19 i njihovog dugoročnog utjecaja na zdravlje i radne sposobnosti.
PDF
