U radu se na primjerima prezimena nastalih od naziva za osobu koja kroji i
šije odjeću (npr. Krajačić, Švaljek; Abadžić, Sabol, Sartori, Šnajder, Terzić)
tablično pokazuje njihova brojnost, a uz ...pomoć karata njihov prostorni razmještaj
na osnovi stanja kakvo je bilo za popisa stanovništva 1948. Kartografski se
prikazuje i razmještaj sufiksalnih prezimena od raznojezičnih osnova navedenoga
značenja te razmještaj prezimena temeljenih na hungarizmu sabo (< mađ.
szabó) i inačicama – najzastupljenijoj osnovi u promatranim prezimenima.
O prikazu Zagreba na OpenStreetMapu Frangeš, Stanislav; Frančula, Nedjeljko; Odobašić, Dražen
Geodetski list,
09/2015, Volume:
69 (92), Issue:
3
Book Review
Peer reviewed
Open access
Da bi se ocijenila značenjska točnost i sadržajna cjelovitost prikaza Zagreba na OpenStreetMapu (OSM), potrebno je provesti opsežna istraživanja. Iznenađeni detaljnošću prikaza većine hrvatskih, ali ...ne samo hrvatskih, naselja na OSM-u, željeli smo dati naše viđenje značenjske točnosti i sadržajne cjelovitosti OSM-a za područje Zagreba i time skrenuti pozornost našim znanstvenicima na to danas važno područje istraživanja. Osvrt se temelji na standardnom prikazu podataka, dakle na osnovnom kartografskom prikazu s kojim se većina korisnika suoči kada prvi put sazna za projekt, te na osnovi toga donosi svoj sud o uporabnoj vrijednosti i iskoristivosti karte. Pri tom smo koristili isključivo vlastito poznavanje nekog područja Zagreba, a u tekstu su dane neke od bilješki za stanje ožujak- travanj 2015. godine.
Dr. sc. Andro Gilic (Rijeka 30. 11. 1889. – Volosko 15. 9. 1977.) bio je prvi visokoskolovani geofizicar u Hrvatskoj. Studirao je u Becu, Göttingenu i Berlinu. Na Geofizickom zavodu u Zagrebu radio ...je od 1918. do 1923. i od 1948. do 1952. Izmedju tih godina zaposlen je u upravi Lloyda. U Zagrebu na Gospodarsko-sumarskom fakultetu predavao je meteorologiju s klimatologijom, a na novoosnovanom Tehnickom fakultetu 1920. uvodi predavanja iz vise geodezije. Fiziku i oceanografiju predavao je na zagrebackom Prirodoslovno-matematickom fakultetu. Koncem 1920. zapocinje objavljivati prve sluzbene vremenske prognoze za javnost u Hrvatskoj, sluzeci se sinoptickim metodama na najvisoj znanstvenoj razini onoga doba. Pronasao je i objavio (1948.) zapise o hladnim zimama na Krku pocetkom 17. stoljeca. Kao veliki prakticar nastojao je doci do dovoljno tocnih rezultata na sto jednostavniji nacin, sto je bilo vazno u doba prije elektronickih racunala. U tu svrhu razradio je vise originalnih grafickih postupaka, a u strucnim clancima izvjestavao je o novo izdanim tablicnim pomagalima takve vrste. Razradio je postupak plasticnijeg prikazivanja reljefa tla na zemljopisnim kartama (1930.). Za lakse odredjivanje koordinata Sunca, Mjeseca i planeta konstruirao je sferno-astronomski trokut za zemljopisnu sirinu Zagreba (1947a). Iznacao je originalni, graficki nacin lociranja epicentra dalekih potresa (1957., 1959.). Od 1943. do 1952. pratio je Suncevu aktivnost odredjujuci svakodnevno broj i polozaj pjega i grupa na Suncu (1946., 1947b, 1950., 1952.). Njegova sustavna fotografska opazanja Sunceve ploce za vrijeme totalne pomrcine u veljaci 1961. ostala su zabiljezena veoma uspjelim nizom snimaka (1967.).
Pod prometnicama se u kartografiji podrazumijevaju objekti koji služe obavljanju prometa. Kopneni promet odvija se kopnenim prometnicama, koje se dijele na ceste, željeznice, telekomunikacijske i ...energetske vodove. Danas se, zbog zahtjeva za većom propusnom moći i zbog uvjeta sigurnosti u cestovnom prometu, sve češće grade raskrižja u više razina, ne samo izvan naselja već i u njihovim središtima. Kartografski prikazi takvih raskrižja predstavljaju kartografima dodatne probleme. U radu su dana rješenja prikazivanja cestovnih raskrižja u više razina, koja se bitno razlikuju s obzirom na mjerilo kartografskog prikaza.
PDF
