Koristeći baze podataka UN, FAO, navedena je svjetska proizvodnja pamučnih vlakana za posljednjih pedeset godina s osvrtom na dvadeset najznačajnijih proizvođača. Danas Kina i Indija proizvode oko 50 ...% svjetske proizvodnje pamučnog vlakna, a sedam zemalja, oko 80 %. U posljednjih desetak godina Peru proizvodi 45 do 50 tis. t godišnje, pretežito pamučnog vlakna dugog i ekstra dugog vlaska sorte Tanguis i Pima te del Cerro i Aspero. Peru proizvodi i oko 1500 t organskog pamučnog vlakna. U radu su navedene cijene pamučnog vlakna preuzete s burzi koje trguju pamučnim vlaknima. Peru izvozi oko 70 % svoje proizvedene odjeće na američko tržište.
Diferencijalni račun je moćna, ali ne uvijek i jednostavna tehnika kojom se obično rješavaju problemi optimizacije u ekonomiji. Kao alternativni način za optimizaciju ekonomskih funkcija, u ovom radu ...promatra se primjena nejednakosti između aritmetičke i geometrijske sredine (AG nejednakost). Uz formalni dokaz, primjena AG nejednakosti ilustrira se na problemu minimizacije troškova proizvodnje, te izvodu optimalne količine nabave u modelu upravljanja zalihama (EOQ modelu). U radu je posebno istaknuta prednost AG nejednakosti nad tehnikom diferencijalnog računa u izračunu stacionarnih točaka i optimalne vrijednosti promatrane funkcije, što može pomoći u lakšem razumijevanju načina rješavanja danog problema.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Udio vlage mrtvog sitnog šumskog goriva je središnja komponenta gotovo svih modela za procjenu opasnosti od šumskih požara te modela ...za predikciju ponašanja šumskih požara. Glavni cilj ovoga rada bio je izraditi operativno primjenjive modele procjene udjela vlage otpalih iglica alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) i dalmatinskog crnog bora (Pinus nigra Arnold subsp. dalmatica (Vis.) Franco), u uvjetima ispod točke zasićenosti vlakanaca. Ravnotežni udio vlage i vrijeme reakcije eksperimentalno su određeni u komori rasta, za obje vrste. Temeljem rezultata navedenih laboratorijskih eksperimenata i strukture HFFMC (Hourly Fine Fuel Moisture Code) modela, izrađeni su modeli za procjenu udjela vlage sitnog goriva na bazi sata, koji su u odabranim sastojinama navedenih vrsta i testirani, zajedno s izvornim HFFMC modelom. Rezultati testiranja su pokazali da HFFMC model, iako namijenjen za listinac bora, nije prikladan za operativnu primjenu u šumama alepskog i dalmatinskog crnog bora. S druge strane, izrađeni modeli su postigli bolje rezultate i prikladni su za operativnu primjenu jer srednja apsolutna pogreška modela za alepski bor iznosi 1 % udjela vlage, a modela za dalmatinski crni bor 0,86 % udjela vlage. Dobiveni rezultati sugeriraju da ovi modeli moraju biti specifični za pojedinu vrstu kako bi postigli točnost potrebnu za preciznu predikciju ponašanja šumskog požara. U ovom su radu prvi put, za obje vrste, određeni ravnotežni udio vlage i vrijeme reakcije, ali i izrađen ovakav tip modela. Ravnotežni udio vlage prvi put je određen i za lišće hrasta crnike (Quercus ilex L.) te hrasta medunca (Quercus pubescens Willd.). Osim izrađenih modela za procjenu udjela vlage sitnog goriva, u radu je regresijskom analizom definirana povezanost debljine šumske prostirke s njenom količinom. Za sastojine alepskog bora, dalmatinskog crnog bora, hrasta crnike i hrasta medunca dani su regresijski modeli za OL-podhorizont, zatim za OF i OH podhorizonte zajedno, te za ukupnu količinu šumske prostirke. Izrađeni regresijski modeli omogućuju jednostavno kvantificiranje količine goriva, što je jako važno u operativnoj primjeni modela za predikciju ponašanja šumskih požara. Regresijski modeli, zajedno s izrađenim modelima za procjenu udjela vlage sitnog goriva, predstavljaju temelj za usvajanje postojećih ili izradu vlastitih modela za predikciju ponašanja šumskih požara.- The moisture content of dead fine forest fuels is a central component of nearly all fire behaviour and fire danger rating systems. The main objective of this thesis was to develop operationally applicable fine fuel moisture prediction models for Aleppo pine (Pinus halepensis Mill.) and Dalmatian black pine (Pinus nigra (Arnold) subsp. dalmatica ((Vis.) Franco)) needle litters below the fibre saturation point. Experimental measurements of equilibrium moisture content and response time of dead needles were carried out in a growth chamber for both species. The results of these laboratory experiments and the structure of the HFFMC (Hourly Fine Fuel Moisture Code) model were used to develop hourly fine fuel moisture prediction models, whose predictive ability was tested in selected pine species stands. The predictive ability of the HFFMC model for both litter types was also evaluated. Although the HFFMC model was designed for pine litter, the results suggest that it is unsuitable for operational use in Aleppo pine and Dalmatian black pine forests. In contrast, new models performed better and can be used operationally because the mean absolute error of fine fuel moisture prediction model for Aleppo pine is 1% moisture content, and for Dalmatian black pine it is 0.86 % moisture content. The results suggest that these models should be species-specific in order to achieve the accuracy needed for precise prediction of fire behaviour. This thesis is the first to report equilibrium moisture content and response time data for both species, as well as develop this type of model. Equilibrium moisture content was also determined for the first time for the leaves of holm oak (Quercus ilex L.) and pubescent oak (Quercus pubescens Willd.). The other objective of this thesis, in addition to developing fine fuel moisture prediction models, was to develop regression models that relate forest floor depth to forest floor fuel load. Regression models were given for the OL horizon, the OF and OH horizons, and for the entire forest floor in Aleppo pine, Dalmatian black pine, holm oak and pubescent oak stands. These regression models allow for reliable quantifications of forest floor fuel loads, which is very important in the operative application of fire behaviour prediction models. Regression models, together with fine fuel moisture prediction models, provide a basis for the adoption of existing or development of our own fire behaviour prediction models.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U radu je analizirana varijabilnost padalina za osam odabranih meteoroloških postaja na jadranskoj obali u razdoblju od 1950. do 2007. godine. Cilj rada je istražiti prostorne razlike u ...varijabilnosti padalina te razlike u godišnjem hodu varijabilnosti padalina u istraživanom prostoru. Kao mjera varijabilnosti, korištena je srednja apsolutna varijabilnost, odnosno srednja relativna varijabilnost. Rezultati rada pokazuju da postoje razlike u varijabilnosti padalina između sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana. Također, pokazalo se da je veza između promjene godišnje količine padalina i varijabilnosti u istraživanom razdoblju mala.
U ovom radu primijenjena je metoda višemodelskog ansambla (MME) s ciljem poboljšanja kratkoročnih do srednjoročnih dnevnih prognoza količine oborine nad Indijom tijekom ljetnog monsuna 2010. godine. ...pri tome su istovremeno te s odgovarajućim težinama korištena četiri operativna globalna modela za numeričku prognozu vremena (NWP): ECMWF, JMA, NCEP, GFS i UKMO, a koji su na raspolaganju u realnom vremenu pri Indijskom meteorološkom odsjeku (IMD) u New Delhiju. Težine za svaki NWP model u svakoj točki mreže pridijeljene su na temelju koeficijenta korelacije (CC) između modelskih prognoza i mjerenog niza dnevne količine oborine za sezonu jugozapadnog monsuna (od lipnja do rujna). Pored MME, generirane su i ispitane jednostavne prognoze dobivene srednjakom ansambla (ENSM). Uspješnost prognoze količine oborine dobivene MME metodom procijenjena je usporedbom rezultata dobivenih tom metodom i onih na temelju ENSM te sa svakim pojedinačnim modelom. Međusobna usporedba pokazuje da metoda MME točnije prognozira količinu oborine u području indijskog monsuna ponderiranjem doprinosa svakog pojedinog modela u ansamblu. Nadalje, utvrđena je veća uspješnost kratkoročnih prognoza količine oborine pomoću metode mmE u odnosu na rezultate metode ENSM te u odnosu na prognoze pojedinačnih modela ansambla. Primjena ponderirane metode MME značajno poboljšava uspješnost prognoze količine oborine nad Indijom.
U radu se obrađuju sudari vozila cestovnog prometa, odnosno nastoji se objasniti teorije sudara dvaju automobila uz primjenu osnovnih fizikalnih zakona pri sudaru dvaju tijela. Govori se o vrstama ...sudara (elastični i neelastični sudari, pravi i kosi), tehničkoj analizi sudara, određivanju puta sudara i brzinama vozila prilikom sudara. Prikazuju se različite mjere sigurnosti i jasne slike zaštite za sprječavanje i ublažavanje prometnih nezgoda.
U članku su prikazani trendovi kretanja temperatura, padalina, evapotranspiracije i vodne bilance, u meteorološkim postajama Ljubljana (od 1876. do 2010.) i Maribor (od 1876. do 2010.). Analizirane ...su promjene mjesečnih, sezonskih i ljetnih prosjeka u promatranom nizu. Također je objašnjena i dinamika tih promjena, a u skladu s promjenama u aktivnosti Sunca.
Prevencija nekarijesnih lezija u djece Čuković-Bagić, Ivana
Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1991). Medicinske znanosti,
10/2012
514=38
Journal Article
Open access
prevencija; nekarijesne lezije; dentalna erozija; djeca
POKAZATELJI BROJIVOSTI Znika, Marija
Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
04/2008, Volume:
33, Issue:
1
Paper
Open access
U radu se ukratko komentiraju istraživanja kategorije brojivosti. Ta se kategorija obrađuje na primjeru imenica. Kao pomoćna sredstva za otkrivanje statusa imenice s obzirom na kategoriju brojivosti ...analiziraju se prilozi količine malo, mnogo, dosta.
Tijekom 2005. godine na lokaciji u Šašinovečkom Lugu postavljen je pokus u usjevu špinata (Spinacea oleracea L.) sa svrhom provjere učinka dvokratne primjene smanjenih količina kombinacije herbicida ...na korove. Istražen je učinak sljedećih kombinacija herbicida: lenacil 640 g a.t./ha pre-em + (dezmedifam+fenmedifam+etofumesat 63+49+77 g a.t./ha) post-em; s-dimetenamid 576 g a.t./ha pre-em; (dezmedifam+fenmedifam 40+40 g a.t./ha)+ (dezmedifam+fenmedifam 56+56 g a.t./ha) post-em; (dezmedifam +fenmedifam+etofumesat 30+30+30 g a.t./ha)+ (dezmedifam+fenmedifam +etofumesat 42+42+42 g a.t./ha) post-em; kloridazon 390 g a.t./ha + (dezmedifam+fenmedifam 40+40 g a.t./ha) rani post-em + kloridazon 390 g a.t./ha + (dezmedifam+fenmedifam+etofumesat 35+45+55 g a.t./ha) drugi post-em. Svakom post-em tretmanu u škropivo je dodavano mineralno ulje ili dimetilpolisilaksan kao pomoćno sredstvo. Ispitivane kombinacije herbicida smanjile su svježu masu korova za 44,4 - 81,5%. Broj jedinki dominantnih korova koštana (Echinochloa crus-galli L.) i limundžika (Ambrosia artemisiifolia L.) nije se znatnije smanjio. Značajnije fitotoksično djelovanje iskazivao je jedino herbicid S-dimetenamid.
