Razrađen je novi pristup modeliranju (empirijsko-stohastički) sintetičkih nizova podataka o mjesečnim količinama oborina. Za analizu i verifikaciju modela rabljeni su podaci s više različitih ...oborinskih postaja. Dobiveni rezultati uspoređeni su s originalnim, promotrenim vremenskim serijama uz pomoć niza parametarskih testova osjetljivih na pojedine značajke distribucije registriranih i generiranih podataka. Rezultati su pokazali prihvatljivost predloženog modelskog pristupa.
Primjena novijih metoda daljinskih istraživanja, kao što su zračno i terestričko skeniranje lidarom te primjena „Structure-from-motion“ (SfM) fotogrametrije nadopunila je terensko prikupljanje ...podataka i omogućila 3D kartiranje slojeva šumskih goriva čime se značajno pojednostavnila i unaprijedila njihova karakterizacija. Ove metode, međutim, nisu uporabive za kvantificiranje značajki šumske prostirke za koju se podatci i dalje trebaju prikupljati klasičnim terenskim metodama pri čemu se određuje prisutnost podhorizonata i njihova debljina dok se značajke prostirke: gustoća, količina, udjel i zaliha ugljika određuju u laboratoriju. Stoga je i dalje standardna praksa izrada regresijskih jednadžbi koje operativcima omogućuju da na temelju debljine šumske prostirke koja je lako mjerljiva varijabla, odrede količine raspoloživog goriva te zalihe ugljika u njoj, odnosno da na temelju debljina i gustoća pojedinih podhorizonata šumske prostirke odrede količine po podhorizontima i ukupno. Informacije o šumskoj prostirci koriste se u modelima za predikciju ponašanja i širenja šumskih požara, modelima učinka požara, zatim kod planiranja i praćenja mehaničke redukcije goriva, kvantificiranja potrošenog goriva i emisije dima, kvantificiranja zaliha ugljika, za opisivanje staništa i njegove produktivnosti te planiranje pripravnosti. S obzirom na to da sastojine hrasta crnike (Quercus ilex L.) i hrasta medunca (Quercus pubescens Willd.) pridolaze u mediteranskom dijelu Hrvatske gdje je opasnost od šumskih požara najveća, a podatci koji su o šumskoj prostirci do sada publicirani nisu prikladni za navedene modele glavni ciljevi istraživanja bili su utvrditi debljine, gustoće i količine pojedinih podhorizonata šumske prostirke te izraditi regresijske jednadžbe koje omogućuju procjenu količine raspoloživog goriva u šumskoj prostirci temeljem njene debljine. Uzorkovanje šumske prostirke u sastojinama hrasta crnike (starosti 60, 90 i 100 god.) obavljeno je na otocima Lastovu i Mljetu, dok je uzorkovanje u sastojinama hrasta medunca (starosti 53 i 90 god.) obavljeno u okolici Dugopolja i Biograda na Moru. Količina šumske prostirke i zaliha OC u starim sastojinama hrasta crnike i hrasta medunca dvostruko je manja u odnosu na stare sastojine alepskog bora i dalmatinskog crnog bora. Na osnovu toga može se reći da borove sastojine imaju značajno veću količinu potencijalno raspoloživog goriva u šumskoj prostirci te su zbog toga potencijalno ugroženije požarima, ali i da pohranjuju dvostruko više ugljika u šumskoj prostirci. U ovoj su studiji za sastojine hrasta crnike i hrasta medunca, po prvi puta za Hrvatsku, određene gustoće pojedinih podhorizonata šumske prostirke te su izrađene regresijske jednadžbe koje omogućuju procjenu količine raspoloživog goriva u šumskoj prostirci temeljem njene debljine po podhorizontima i ukupno. Rezultati ovog istraživanja imaju praktičnu vrijednost u jednostavnijem kvantificiranju količina goriva, što je važno u operativnoj primjeni modela za predikciju ponašanja i širenja šumskih požara, ali se mogu koristiti i u ostalim, prethodno spomenutim modelima.
Zahtjevi za informacijama o prirodnim karakteristikama prostora u digitalnom obliku dovode do razvoja metoda za prikaz razdioba klimatskih elemenata unutar Geografskog informacijskog
sustava (GIS). U ...ovom radu prikazana je izrada digitalne karte srednje godišnje količine oborine i opis osnovnih obilježja prostorne raspodjele oborine na orografski složenom području Hrvatske. Korišteni su podaci iz razdoblja 1961-1990. koje Svjetska meteorološka organizacija preporučuje kao posljednje standardno razdoblje za klimatološku analizu. Digitalna oborinska karta dobivena je primjenom linearnog regresijskog modela, koji povezuje količinu
oborine na postajama (zavisne varijable) sa zemljopisnom dužinom i širinom, nadmorskom visinom i udaljenosti od mora (nezavisne varijable). Preliminarno procijenjene količine oborine u točkama kvadratne mreže rezolucije 700 m korigirane su pomoću razlika između mjerenih i regresijskim modelom izračunatih vrijednosti. Na većim su se nadmorskim visinama zbog nagle promjene nadmorske visine, lošije korelacije između količine oborine i nezavisnih varijabli u regresijskom modelu i nedovoljne prostorne rezolucije modela terena javile pogreške, pa su provedene korekcije na temelju prethodno određenih regionalnih vertikalnih gradijenata oborine.
Godišnje količine oborine u Hrvatskoj najmanje su na vanjskim otocima južnog Jadrana (oko 300 mm) te u istočnom ravničarskom području (600 mm), a najviše u Gorskom kotaru, na Velebitu
i obroncima planina sjeveroistočno od konavoskog polja (više od 3000 mm).
Kod rutinskog određivanja sadržaja masti u homogeniziranom mlijeku po Gerberovoj metodi (10.75 ml) nailazimo na specifičan problem. Uobičajeni postupak ne daje realne rezultate zbog težeg izdvajanja ...mlječne masti prilikom centrifugiranja butirometara. Postupak propisuje 1100 ± 100 o/min, horizontalna udaljenost dna ležišta butirometara od osovine je 24 do 28 cm, vrijeme centrifugiranja 5 minuta. U vezi navedenog postavlja se pitanje prilagođavanja zadnje faze Gerberovog postupka novim osobinama mliječne masti
Suradnici našeg instituta bave se već par godina problematikom odabiranja najsvrsishodnijih analitičkih postupaka za mlijeko i mliječne proizvode, imajući u vidu uhodanu internacionalnu praksu.
Istražena je prostorna i vremenska raspodjela velikih količina oborina na srednjem i južnom Jadranu u vezi sa sjeverozapadnim prodorom hladnog zraka dana 7. srpnja 1982. Uz opće smanjivanje količina ...oborina od kontinentalnog područja prema obali i otvorenom moru uočeno je povećanje količine oborine prema južnom Jadranu, što nije uobičajeno u ljetnom dijelu godine. Pomoću metode mezoanalize, uz korištenje satnih mezokarata, utvrđeno je da je takva raspodjela oborina posljedica stvaranja "mezociklone" na hladnoj fronti uz obalu srednjeg Jadrana i njezinog premještanja prema jugoistoku, što je dovelo do intenzifikacije oborinskih procesa na hladnoj fronti.
U 120 uzoraka pasteriziranog mlijeka proizvedenog za zagrebačko tržište 1990. godine srednje su vrijednosti količina suhe tvari bez masti varirale od 8,11% do 8,44%, ukupnih bjelančevina od 2,96% do ...3,16% i laktoze od 4,37% do 4,63%. Vrijednosti količina suhe tvari bez masti i bjelančevina veće su od onih određenih u razdoblju od 1974. do 1988. godine (Miletić, 1984; Antunac i Miletić, 1990). Povećanje navedenih količina suhe tvari bez masti i bjelančevina u uzorcima pasteriziranog mlijeka dozvoljava pretpostavku da se radi o standardizaciji sastojaka u mlijeku određenom za proizvodnju pasteriziranog.
U radu je određivana količina mikroelemenata: Cu, Mn, Zn i Fe u pasteriziranom mlijeku s nekih područja Makedonije. Podaci pokazuju da se istraživani mikroelementi kreću u širokim granicama na ...području A, dok se na području B i C većem rasponu kreće samo količina željeza. Najveće vrijednosti mangana određene su na području B i C, a cinka na području D.
Za vrijeme svoga boravka u Parizu 1760. godine Ruđer Bošković je proučavao oblik pčelinje stanice kao matematički problem nalaženja najmanjeg oplošja za zadani prizmatični obujam te odmah upozorio na ...gospodarsku motivaciju toga problema: "uporaba najmanje količine voska". Riješivši problem s pomoću geometrijske metode, Bošković je zaključio da se rješenje lako dobiva i sredstvima infinitezimalnoga računa. U okviru analitičkoga pristupa Bošković je pronašao funkciju koja opisuje oplošje pčelinje stanice, a time i utrošak voska pri gradnji pčelinje stanice. Boškovićeva se funkcija može protumačiti u sklopu dvaju gospodarskih modela: optimalizacija uz uvjet i izbor tehnologije s najmanjim troškovima. Zato je ovaj problem iz hrvatskog matematičkog i
gospodarskog naslijeđa prikladan da bude uvršten u monografiju ili udžbenik koji se bavi primjenama diferencijalnoga računa u gospodarstvu. Članku su priloženi prvi prijevodi Boškovićeva geometrijskog i analitičkog rješenja na hrvatski jezik.
Do sada se u Jugoslaviji kvaliteta mlijeka, kao osnova za utvrđivanje cijene mlijeku, vrednovala samo na temelju podatka o količini masti. Zbog toga se selekcijom u govedarstvu nastojalo povećati ...proizvodnju mlijeka i količinu masti, ali se istovremeno smanjila količina suhe tvari bez masti i bjelančevina u mlijeku. U namjeri da se poboljšaju fizičke i kemijske karakteristike mlijeka predlaže se da se cijena mlijeku utvrđuje na temelju količine bjelančevina i masti. Zbrajanjem prosjeka masti (3,6%) i bjelančevina (3,0%) mlijeka utvrđuju se vrijednosne jedinice na temelju kojih se izvode cijene jedinica masti i bjelančevina. U Tabeli 1. navode se podaci za izračunavanje osnovne cijene mlijeka. Ovisno o kontaminaciji cijena mlijeka se može umanjivati ili povećati. Broj bakterija i somatskih stanica, te prisustvo inhibitora (dezinficijensa, detergenta, antibiotika i drugog) određuje razinu kontaminacije. Osnovna cijena mlijeka može se umanjiti ili povećati za 5% na temelju prisustva svakog pojedinog kontaminenta, što znači da bi u skladu s razinom kontaminacije, cijena mlijeka mogla biti veća ili manja za 15%. U Tabeli 2. su grupirani i prikazani kontaminenti mlijeka.
