Porast broja populističkih stranaka bilježi se osamdesetih godina 20. stoljeća i u teoriji se pojavljuje nekoliko vrsta populizama. S jedne strane neki populizam promatraju kao ideologiju utemeljenu ...na pozitivnoj ocjeni ljudi i negativnoj ocjeni političkih elita dok s druge strane neki prepoznaju populizam kao stil političke komunikacije odnosno učestalo pozitivno pozivanje na ljude ili korištenje određenih jezičnih figura usmjerenih na upoznavanje birača. Potonje tumačenje populizma bilo je teorijska podloga za ovo istraživanje u kojem autorice, analizirajući stupanj populizma u Hrvatskom saboru, odgovaraju na pitanje ima li populističke komunikacije u Hrvatskom saboru metodom kvalitativne analize fonograma zastupničkih pitanja i replika na odgovore vlade na aktualnim prijepodnevima zastupnika 10. saziva Hrvatskog sabora od 16. rujna 2020. do 20. travnja 2022. Cilj je rada temeljem teorijske podloge Jagersa i Walgravea sveobuhvatno istražiti elemente populističkog diskursa kod zastupnika svih političkih parlamentarnih stranaka, od lijevog do krajnje desnog političkog spektra.
An increase in the number of populist parties was recorded in the eighties of the 20th century, and several types of populism appeared in theory. On the one hand, some view populism as an ideology based on a positive assessment of people and a negative assessment of political elites, while on the other hand, some recognize populism as a style of political communication, that is, frequent positive references to people or the use of certain linguistic figures aimed at getting to know voters. The latter interpretation of populism was the theoretical basis for this research, in which the authors, analyzing the degree of populism in the Croatian Parliament, answer the question of whether there is populist communication in the Croatian Parliament using the method of qualitative analysis of the phonograms of parliamentary questions and replies to the government’s answers at the current morning meetings of the representatives of the 10th convocation of the Croatian Parliament. from September 16, 2020 to April 20, 2022. The aim of this paper, based on the theoretical background of Jagers and Walgrave, is to comprehensively investigate the elements of populist discourse among representatives of all political parliamentary parties, from the left to the extreme right of the political spectrum.
Prostor posoške skupnosti iz starejše železne dobe (8.–4. st. pr. n. št.), znane kot svetolucijska halštatska kulturna skupina, zaznamujejo različne geomorfološke značilnosti in naravne ...danosti. Najstarejše jedro stalne poselitve se je izoblikovalo ob naravnih poteh, ki vodijo ob Nadiži in Soči iz Furlanske nižine oz. iz zaledja severnega Jadrana v alpski visokogorski svet.
O stalni poselitvi na začetku železne dobe pričajo predvsem grobišča, medtem ko je v naseljih zaradi skromne raziskanosti starejše obdobje (8.–6. st. pr. n. št.) slabše prepoznavno. Grobovi iz starejših faz kažejo na manjše lokalne skupnosti, grobni pridatki pa ne izražajo večjih družbenih razlik. Družbeno razslojevanje je zaznavno v mlajših fazah (6. do 4. st. pr. n. št.), ko se ob prevladujočem pokopu sežganih ostankov v preprosto grobno jamo, pokrito s kamnito ploščo, poja- vijo tudi maloštevilni žarni grobovi v obliki kamnite skrinje in z bogatejšimi pridatki. V mlajšem obdobju je naselje na Mostu na Soči doseglo največji obseg in se razvilo v glavno regionalno središče z zgodnjeurbanimi značilnostmi. V 6. in 5. st. pr. n. št. je opazna tudi ekspanzija te skupnosti, zrasla so nova manjša naselja. Večinoma so bila deloma utrjena, v neutrjenih bi lahko videli naselja drugega ranga. V 4. st. pr. n. št. so sledili pretresi in spremembe, ki so privedli do dezintegracije skupnosti. Prebivalstvo se je iz starih aglomeracij umaknilo v stranske doline in bolj hribovite predele, v grobnih in daritvenih obredjih pa je v znatnejši meri prisotno orožje.
Rad tematizira kriznu komunikaciju na primjeru prvog vala pandemije COVID-19 s kojim se Vlada RH suočila u 2020. godini. Svrha istraživanja bila je utvrditi obilježja internetske komunikacije Vlade. ...Analizirali smo uokvirivanja teme i reaktivne strategije komuniciranja, utjecaj intenziteta ugroze na intenzitet komunikacije Vlade te vidljivost premijera. U radu je korištena metoda analize sadržaja. Rezultati istraživanja ukazuju na umjereno pozitivnu korelaciju intenziteta ugroze i intenziteta komunikacije Vlade. Nalazi također pokazuju da se Vladina komunikacija pretežno nije manifestirala kroz vidljivost premijera. U najvećem broju objava Vlade dominira medijski okvir odgovornosti, a analiza reaktivnih strategija komuniciranja je pokazala kako je u najvećem broju slučajeva dominantna strategija korektivnog ponašanja.
The paper discusses crisis communication using the example of the first wave of the COVID-19 pandemic, which the Government of the Republic of Croatia faced in 2020. The purpose of the research was to determine the characteristics of the Government’s internet communication. We analyzed issue framing and reactive communication strategies, the influence of the intensity of the threat on the intensity of the Government's communication, and the visibility of the Prime Minister.The method of content analysis was used in the paper. The conducted research indicated a moderately positive correlation between the intensity of the threat and the intensity of the Government’s communication. The findings show that the Government’s communication was not predominantly manifested through the visibility of the Prime Minister. In most of the Government’s releases, the frame of responsibility dominates, while the analysis of reactive communication strategies showed that rectifying behavior is the dominant strategy in most cases.
Članek obravnava poselitev jugovzhodne Slovenije v starejši železni dobi. Ker je bila problematika že predstavljena v samostojni publikaciji, smo v pričujoči razpravi na kratko povzeli znane ...ugotovitve in jih soočili z novimi podatki. Na ta način je bilo mogoče preveriti uporabnost metod in napovednih modelov, uporabljenih pred poldrugim desetletjem. The available evidence on the settlement of south-eastern Slovenia in the Early Iron Age was comprehensively discussed in a book published more than a decade ago. This contribution re-examines the topic in light of new discoveries and also with the aim of assessing the reliability of the methods and predictive modelling used in the past.
Pregledom postojeće literature moguće je zaključiti kako se karakteristike i sklonosti pojedinih generacija bitno razlikuju, što dovodi do nesporazuma u poslovnoj komunikaciji. U ovom radu ispitano ...je 144 zaposlenika, pripadnika generacije X i Y radi utvrđivanja preferiranih oblika komunikacije i učestalosti međusobnih nesporazuma. Također ispitana su međusobna viđenja po različitim elementima radnog ponašanja, deriviranih iz prijašnjih istraživanja. Rezultati pokazuju visoko međusobno slaganje pripadnika generacije X u percepciji generacije Y, većinom u smjeru koji sugeriraju prijašnja istraživanja. S većinom se takvih percepcija slaže i najveći dio ispitane generacije Y, no s vidljivo manjim stupnjem međusobnog slaganja. Pronađene su i razlike u preferiranim oblicima komunikacije, pri čemu generacija X preferira više usmenu komunikaciju, s čime je moguće povezati i nalaz kako ta generacija rjeđe doživljava komunikacijske nesporazume, nego generacija Y.
An overview of the existing literature implies the conclusion that the characteristics and tendencies of particular generations are significantly different, leading to misunderstandings in business communication. In this paper, 144 employees, members of Generation X and Y, were surveyed with the aim of identifying the preferred forms of communication and the frequency of mutual misunderstandings. Mutual perceptions of different aspects of work behavior, derived from previous research were also examined. The results show a high degree of consistency between Generation X in the perception of Generation Y, mostly in the direction suggested by previous research. Most of those perceptions were also noted by the majority of Generation Y, but with a noticeably lower degree of consensus. Differences in preferred forms of communication were also found, with Generation X preferring oral communication, which is possible to link with the finding that this generation is less likely to experience communication misunderstandings than Generation Y.
U radu se kroz tri poglavlja raspravlja o komunikaciji u vjeronaučnoj nastavi. U prvom se poglavlju podastiru teološki temelji komunikacije: čovjek kao biće u relaciji i dijaloški pojam Objave. U ...drugom se dijelu predstavlja i obrađuje pojam i vrste komunikacije, a u trećem se skiciraju dva važnija načela komunikacije školskog vjeronauka: vjerodostojnost vjeroučitelja i načelo vjernosti Bogu i čovjeku.
In this paper, in three chapters, we discuss the communication in religious education teaching. In the fi rst chapter the theological foundations of communication are presented: man as a being in relation and the dialogical concept of Revelation. In the second part the idea and types of communication are presented and discussed; in the third part we talk about two major principles of communication in school religious education: the credibility of the catechist and the principle of fi delity to God and man.
Korporativna komunikacija u svojoj suštini predstavlja pojam sveobuhvatne komunikacije poslovne organizacije s interesno-utjecajnim skupinama. S obzirom na njezin značaj u provedbi suvremenih ...poslovnih trendova i procesa, postala je neodvojivi element u svim poslovnim organizacijama te jedna od ključnih funkcija menadžmenta u korporativnim poslovnim sustavima. Cilj ovog rada bio je steći pregled nad najrelevantnijim znanstvenim teorijama korporativne komunikacije i njezinih temeljnih sastavnica. Unatoč znanstvenicima koji su je definirali brojnim teorijama, zbog njezine sveobuhvatnosti do danas nije postignuto suglasje znanstvene zajednice oko temeljne znanstvene definicije. Dodana vrijednost ovog rada je uvid u teorije najeminentnijih znanstvenih autoriteta u svrhu pregleda sveobuhvatnosti područja i promišljanja daljnjih znanstvenih istraživanja. Stavljajući dostupne teorije u kontekst brzine poslovnih i tehnoloških promjena kojima se poslovne organizacije moraju prilagođavati, može se zaključiti kako će korporativna komunikacija pratiti procese prilagodbe što će zasigurno rezultirati novim znanstvenim tumačenjima a samim time i otežati postizanje suglasnosti znanstvene zajednice oko temeljne znanstvene teorije.
Corporate communication in its essence is the concept of comprehensive communication of a business organization with stakeholders. Given its importance in the implementation of modern business trends and processes, it has become an integral element in all business organizations and one of the key management functions in corporate business systems. The aim of this paper was to gain an overview of the most relevant scientific theories of corporate communication and its basic components. Despite the scientists who have defi ned it by numerous theories, due to its comprehensiveness, to this day, no agreement has been reached by the scientifi c community on a basic scientifi c defi nition. The added value of this paper is an insight into the theories of the most eminent scientific authorities for the purpose of reviewing the comprehensiveness of the field and considering further scientific research. Putting the available theories in the context of the speed of business and technological changes to which business organizations must adapt, it can be concluded that corporate communication will follow the processes of adaptation which will certainly result in new scientific interpretations and thus make it difficult for the scientific community to agree on basic scientific theory.
An increase in the number of populist parties was recorded in the eighties of the 20th century, and several types of populism appeared in theory. On the one hand, some view populism as an ideology ...based on a positive assessment of people and a negative assessment of political elites, while on the other hand, some recognize populism as a style of political communication, that is, frequent positive references to people or the use of certain linguistic figures aimed at getting to know voters. The latter interpretation of populism was the theoretical basis for this research, in which the authors, analyzing the degree of populism in the Croatian Parliament, answer the question of whether there is populist communication in the Croatian Parliament using the method of qualitative analysis of the phonograms of parliamentary questions and replies to the government’s answers at the current morning meetings of the representatives of the 10th convocation of the Croatian Parliament. from September 16, 2020 to April 20, 2022. The aim of this paper, based on the theoretical background of Jagers and Walgrave, is to comprehensively investigate the elements of populist discourse among representatives of all political parliamentary parties, from the left to the extreme right of the political spectrum.
U tekstu autorica analizira ključne aspekte Strategije vanjske i unutarnje komunikacije Porezne uprave za razdoblje od 2012. do 2015. godine, i viziju Porezne uprave prema jačanju reputacije Porezne ...uprave kao uspješne institucije u javnom sektoru Republike Hrvatske. U tekstu se izlažu i vrednuju oblici komunikacije koji bi trebali doprinijeti uspostavi fleksibilnijeg pristupa poreznim obveznicima. Autorica zaključuje o potrebi njihovog usmjeravanja prema prevenciji. Prevencija osigurava manji trošak i bolji rezultat. Mjere represivnog karaktera potrebno je učinkovito i pravovremeno usmjeriti na visokorizične porezne obveznike čime se postiže optimalizacija korištenja resursa poreznog (vanjskog) nadzora, a te su mjere nužne za suzbijanje poreznih utaja/ evazije!
PDF
