Unatoč brojnim nedoumicama i kritikama, upotreba i popularnost pojma pravne kulture, od 1969. godine, kad ga je skovao Lawrence Friedman, neprestano rastu. Usprkos poteškoćama konceptualizacije i ...operacionalizacije, pravna kultura učestalo se koristi u teorijskim i empirijskim radovima. Ovaj rad istražuje kako znanstvenici prevladavaju konceptualne probleme, koje su sličnosti i razlike u pristupima pravnoj kulturi te kako one utječu na razumljivost i koherentnost koncepta. Sustavnim pregledom znanstvenih radova koji sadržavaju pojam pravne kulture u naslovu, a koji su objavljeni u dvjema citatnim bibliografskim bazama podataka – Web of Science i Scopus, rad razmatra definicije pravne kulture, teorijska polazišta, metodološke pristupe te specifične teme u području pravne kulture. Analiza je pokazala heterogenost pristupa pravnoj kulturi i neusklađenost u razumijevanju i primjeni koncepta. Pravna kultura povezuje se s različitim temama, no uglavnom kao intervenirajuća varijabla; bez empirijskih istraživanja, autori koriste pravnu kulturu kao hipotetski i samorazumljiv pojam, pretpostavljajući njezin utjecaj na pravo i društvo. Osim toga, analizom su utvrđeni različiti oblici definiranja, kao i različiti metodološki pristupi pravnoj kulturi, među kojima prevladava deskriptivni pristup. Temeljem analize znanstvenih članka o pravnoj kulturi pregled završava prijedlozima za poboljšanje budućih istraživanja i eksplanatorne snage pravne kulture.
Školski sustav 21. stoljeća ima jasno zadanu strukturu odgojno-obrazovnih ciljeva. Kreativni razvoj u toj strukturi zadanog ima vrlo važno mjesto jer je kreativan učenik onaj koji je spreman ...otkrivati, kritički promišljati i stvarati, što su nužne kompetencije za život i rad u 21. stoljeću. Razvoj i poticanje kreativnosti vezano je uz kogniciju tako da se poučavanje za kreativnost odnosi na poučavanje usmjereno na razvoj kognitivnog mišljenja kod učenika. Nastava povijesti po svojoj složenosti zahtijeva razvoj apstraktnog mišljenja kod učenika, što je nužno za razumijevanje predmetnog sadržaja, ali i preduvjet razvoju kreativnog mišljenja. Da bi učenike poučili zahtjevnom apstraktnom mišljenju i kod njih potaknuli razvoj kreativnog mišljenja potrebno im je, uz korištenje adekvatnih nastavnih strategija, ponuditi različite izazove koji će ih misaono pokretati. Cilj je ovog rada, uz teorijsko razlaganje onoga što podrazumijeva kreativnost općenito te specifično u nastavi povijesti, prikazati značajke kreativnog mišljenja, razložiti ulogu školskog okruženja i nastavnika te dati primjere pitanja i zadataka čija je svrha poticanje kreativnog mišljenja uz primjenu suradničkih strategija.
The school system of the 21st century has a clearly defined structure of educational goals. Among these educational goals creative development has a very important place because the creative student is the one who is willing to discover, critically think and create. Each od aforementioned competences are necessary for life and work in the 21st century. The development and encouragement of creativity is related to cognition, so the teaching of creativity is closely connected with development of cognitive thinking. Teaching and learning history by its complexity requires the development of abstract thinking in students, which is necessary to understand the subject matter, but also abstract thinking presents the precondition for the development of creative thinking. In order to teach students a demanding abstract thinking and encourage the development of creative thinking, they need to be exposed, through the use of appropriate teaching strategies, to the various challenges that will trigger them. The aim of this paper is to present the theoretical background of what constitutes creativity in general and specific in history teaching, to present the features of creative thinking, to disclose the role of school environment and teachers, and to provide examples of assignments for students whose purpose is to encourage creative thinking by applying collaborative strategies.
Izazovi i trendovi u multimedijskoj didaktici Matijević, Milan; Topolovčan, Tomislav
Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru,
10/2018
11
Journal Article
Peer reviewed
Open access
U radu su kritički analizirane spoznaje empirijskih, povijesnih, metaanalitičkih i teorijskih istraživanja u multimedijskoj didaktici, odnosno organizaciji nastave usmjerene na učenika uz pomoć ...različitih medija. Stoga su definirani značaj i obilježja multimedijske nastave, gdje s obzirom na suvremeno multimedijsko okruženje posebno mjesto zauzimaju i digitalni mediji. Razmatrajući obilježja multimedijske nastave prikazana je i objašnjena uloga didaktičkih i psiholoških teorija učenja u implementaciji pojedinih medija u organizaciji učenja i poučavanja. Ukazano je da u trenutno dominantnom kontekstu konstruktivističkih teorija učenja, naglasak je stavljen na ono što se naziva okolinom učenja, odnosno multimedijskom okolinom učenja. Konstruktivističke strategije učenja dodatno naglašavaju i funkcionalne mogućnosti i novitete koje nude digitalni mediji u nastavi. Odnosno, omogućuju digitalno prezentiranje, posredovanje i pohranjivanje sadržaja, obavljanje poslova s digitalnom tehnologijom te digitalno posredovanu komunikaciju. U tom pogledu do izražaja dolazi suradničko, kontekstualno i samoregulirano učenje, odnosno učenje istraživanjem, učenje rješavanjem problema, suradničko učenje, projektno učenje, učenje igrom i djelovanjem usmjereno učenje, ali i učenje pomagano digitalnim medijima. Dodatnu didaktičku vrijednost ovih strategija učenja uz pomoć različitih medija potvrđuju i spoznaje neuroznanstvenih istraživanja. Na temelju analiziranih znanstvenih činjenica te njihovih objašnjenja i tumačenja, moguće je ponuditi zaključak koji ukazuje da (digitalni) mediji sami po sebi nisu ti koji podižu kvalitetu nastave i razinu postizanja željenih ishoda učenja. Pokazuje se da su jedan od najbitnijih čimbenika postizanja željenih ishoda učenja didaktički aranžmani učenja iz domene konstruktivističke, odnosno nastave usmjerene na učenika.
Prirodno pravo kao temelj države, objašnjeno na precizan i znanstveni način, osnova je moralno-političkog argumenta Samuela von Pufendorfa, što se smatra njegovim najvećim doprinosom političkom ...diskursu. Njegovo djelo je nastavak pokušaja da se integrira zakon prirode u pravni sustav, izgradi društvo zasnovano na principima poštovanja i samopoštovanja i znanstveno ospori Aristotelova tvrdnja da ne može biti društvene sigurnosti u samom moralu čovjeka. Kao rodonačelnik ideje moralnog prirodnog prava, Pufendorf je dao nesumnjiv doprinos razvoju pravne znanosti jedinstvenim metodološkim spojem etike, prava, povijesti, teologije i politike. Njegove ideje federalizma, dvojnog suvereniteta, države kao pravne osobe, preventivne penologije, primata svjetovne vlasti i moralnih koncepata pojedinca na kojima se dalje temelje i države i savezi država, nepravedno su zaboravljeni, a mnogi pokušaji da se oživi njegovo djelo ostali su na razini reduciranja ovog izvrsnog znanstvenika na jedan mali djelić njegova rada.
Natural law as a foundation of a state, explained in a precise and scientific way, is the basis of the moral and political argument of Samuel von Pufendorf, which is considered to be his greatest contribution to political discourse. His work is the continuation of efforts to integrate the law of nature into the legal system, to build a society based the principles of respect and self-respect and scientifically opposes Aristotel’s claim that there cannot be social safety in the very moral of man. As the founder of the idea of moral natural law, Pufendorf has made an undoubtable contribution to the development of legal sciences by a singular, methodological mix of ethics, law, history, theology and politics. His ideas of federalism, dual sovereignty, state as a legal entity, preventive penology, a primate of secular powers and moral concepts of individuals on which states and federation of states is further founded on have unjustly been forgotten. Many attempts to revitalize his work have remained at the level of reducing this excellent scientist to a small little part of his work.
Prije Prvog svjetskog rata u Crnoj Gori je bila dominantna Herbartova paradigma pedagogije. Međutim, tamošnje prosvjetne vlasti su bile u određenoj mjeri tolerantne prema nastavnicima koji se toga u ...praksi nisu u potpunosti pridržavali. Do njih su u to doba počeli dopirati raznovrsni novi pedagoški koncepti iz Europe i šire, što je još više dobilo na intenzitetu ulaskom Crne Gore u sustav Kraljevine Jugoslavije. Ipak, ideje reformskih pedagoških pokreta u Crnoj Gori između Dva svjetska rata nisu našle svoju primjenu, iako su stjecale sve veću afirmaciju u stručnoj javnosti. Tadašnja pedagoška znanstvena misao bila je nedovoljno razvijena, a obrazovna politika se nije razvijala samostalno i neovisno od ostatka zajedničke države, kao i kasnije u vrijeme SFR Jugoslavije i dominantne socijalističke pedagogije. Raspadom zajedničke države pojavio se brisani prostor koji je u Crnoj Gori omogućio obnavljanje i osvijestio potrebu za preispitivanje i otvorenost za dotada drugačije pedagoške koncepte, nove i stare nedovoljno istražene. Poslednjih par desetljeća postoje pokušaji provedbe određenih ideja i koncepata iz okvira reformske pedagogije, kao što su najčešće ideje Marie Montessori u predškolskim ustanovama. Praktično se najčešće reafirmacija pojedinih ideja reformske pedagogije predstavlja kao alternativa prethodnim paradigmama obrazovanja. Skoro da nema privatnih inicijativa i škola koje bi imale obilježja altenativnog pedagoškog koncepta. Ipak, kao alternativa „staroj školi“ realiziraju se brojni projekti, odnosno programi stručnog usavršavanja nastavnika i druge aktivnosti koje imaju za cilj unaprjeđivanje nastave i učenja u školama, kao što su Aktivno učenje – primjena metoda aktivne nastave/učenja, Korak po korak, Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje, itd. Navedene aktivnosti i pojedine ideje reformske pedagogije su sve više prisutne i u službenim dokumentima strategije obrazovne politike Crne Gore. Međutim, u tim dokumentima moguće je pronaći i ne razumijevanja i problematične interpretacije, što se odražava i na programe za provedbe ideja reformske pedagogije i suvremenih alternativnih pedagoških koncepata.
O pomenih pokrajine Černe, Andrej
Dela (Univerza v Ljubljani. Oddelek za geografijo),
12/2008
29
Journal Article
Peer reviewed
Open access
V prispevku razpravljamo o pestrosti in raznovrstnosti geografskih konceptov, pristopov in izhodišč, ki jih uporabljamo geografi pri opredeljevanju pomenov pokrajine. Z vidika pokrajine kot prostora ...in kraja ter na podlagi konceptov o specifičnosti, enkratnosti in individualnosti ter celovitosti, harmoničnosti in uravnoteženosti, smo prikazali različne možne poglede na pomene pokrajin kot predmeta geografskega proučevanja.
Tema ljubavi se kroz povijest nalazi u mnogim pedagoškim konceptima gdje su je detaljno istraživali razni pedagoški teoretičari i praktičari, a mnogi su je također uključili u svoje odgojno-obrazovne ...koncepte. Važna je s gledišta djeteta i njegove uključenosti u sam odgojno-obrazovni proces, a za pravilno uvođenje ljubavi u sam proces potreban je empatičan i stručno osposobljen učitelj i odgajatelj. Pregledom brojnih znanstvenih i stručnih radova autorice su istražile uključenost teme ljubavi i utvrdile da se ona pojavljuje u brojnim pedagoškim konceptima. Ti su koncepti detaljno predstavljeni, kritički su vrednovani te stručno analizirani i uspoređeni. Autorice su također utvrdile da je za uvođenje teme ljubavi presudna uloga učitelja i odgajatelja i njihov primjer kojeg učenici i djeca slijede.
U radu se istražuju primjena i rezultati primjene suvremenih analitičkih koncepata u organizacijama u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na razdoblje naglih društvo-ekonomskih promjena uzrokovanih ...recentnom krizom. Cilj ovog rada bio je ispitati trenutačnu primjenu najznačajnijih analitičkih koncepata koje menadžeri koriste u strateškom upravljanju u Hrvatskoj. Nakon završetka pandemije koronavriusa očekuju se bitne promjene zbog daljnjeg pada trgovine industrijskim potrošačkim dobrima i istovremenog rasta trgovine uslugama, osobito uslugama koje se koriste digitalnim tehnologijama. Svjetska pandemija COVID-19 uzrokovala je snažnu ekonomsku krizu u ponudi i potražnji robe i usluga na domaćim i međunarodnim tržištima. U gospodarstvu, u kojem se većina proizvodnje temelji na modelu najnižih troškova s minimalnim zalihama, na opskrbi sirovinama i dijelovima u posljednji tren, narušeni su lanci opskrbe i nastali su veliki poremećaji na tržištu. Problem se prelijeva s jednog na drugo tržište. Smanjena proizvodnja, zbog smanjenja zarade, dovela je do naglog smanjenja potrošnje.
Svjetska trgovina pala je u 2020. godini za devet posto, strane investicije smanjile su se za 40%,
a trgovina uslugama za 60%. Zbog navedenih razloga važno je detaljno promotriti što se oko nas događa i što će se događati te kako će to u duljem razdoblju utjecati na organizacije, njihovu stabilnost i sigurnost te poslovnu sposobnost. Za analizu okružja, činjenica i čimbenika koji u globaliziranom društvu i ekonomiji, direktno i indirektno, utječu na naše poslovanje, važno je primjenjivati dobro strukturirane analitičke koncepte te ih sustavno provoditi, osobito u ovako teškim kriznim razdobljima. Primjena analitičkih koncepata omogućuje organizacijama adekvatnu pripremu za predstojeće izazove.
Korištenje suvremenih analitičkih koncepata kao što su PEST, BCG matrica, VRIO i SWOT omogućuje dobivanje neophodnih informacija o stvarnoj razini raspoloživih potencijala i resursa organizacije. Uvažavajući dinamiku tehnološkotehničkih promjena, trendova promjene u navikama i potrebama potrošača, i ovo istraživanje je pokazalo da analitički postupci postaju sve važniji u promatranju internog okružja, analizi portfelja proizvoda i usluga te analizi lanca vrijednosti.
Analiza prispeva k uresničevanju treh temeljnih splošnih namenov prostorskega planiranja: je podlaga procesu nastajanja politik, konceptov in strategij, daje temeljne informacije prebivalcem, ...lastnikom zemljišč, investitorjem in planerjem ter pomaga pri izvajanju prostorskih politik, strategij, planov, programov in projektov. Analiza je v planiranju na splošno namenjena: razumevanju sedanjih razmer in pogojev, znotraj katerih sprejemamo planske odločitve; opredeljevanju prioritetnih vprašanj in njihovemu reševanju; oblikovanju splošnih načel za nadaljnja razvojna prizadevanja.
PDF
