Dva Euharistijska kongresa pobudili su posebnu pozornost represivnih tijela Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije. Prvi je Euharistijski kongres koji se održao 1926. godine u Chicagu. Drugi ...je priredio nadbiskup Antun Bauer u Zagrebu 1930. godine. Povod prisjećanju na te eminentno vjerske manifestacije nije njihova duhovna poruka, nego podsjećanje na političko ozračje u kojem su se održali. Položaj Hrvata općenito i katoličkog svećenstva napose u bio je općenito nezavidan, a pogoršao se uvođenjem kraljevske diktature 1929. godine. Mnogi su, naime, zbog vrlo bezazlenih razloga poput nošenja hrvatske trobojnice u bilo kojem obliku završavali na sudovima ili trpjeli žandarmerijske i policijske batine. Pojačao se policijski nadzor nad pučanstvom, a katolički svećenici našli su se na posebnu udaru policijskoga nadzora. Dok je kongres u Chicagu pobudio zanimanje državnih vlasti zbog bojazni negativna utjecaja hrvatskog iseljeništva na eventualne hodočasnike, Euharistijski kongres u Zagrebu 1930. godine bio je obilježen policijskim nadzorom i žandarmerijskim šikaniranjem. Ovaj je rad temeljen na policijskim izvješćima o pripremama za kongres te o praćenju nekih svećenika i političkih djelatnika. Svećenici su bili praćeni i ranije, o čemu je također riječ na temelju policijskih izviješća. Kongres je ipak bio mirna manifestacija katoličkih vjernika na kojoj se dogodio jedva koji manji politički incident. Vjernici su, nedvojbeno, bili svjesni političkoga značenja vjerske manifestacije bez manifestativnoga pokazivanja i izazivanja vlasti na drastične poteze. To nije spriječilo zagovaratelje jugoslavenskog integralizma da nastave s napadima na Euharistijski kongres i Katoličku crkvu općenito, o čemu se daju u ovome članku određeni pokazatelji.
Kongres ZBDS: Knjižnične zbirke – izgradnja in upravljanje, Bled, 6.–8. november 1995. Na fotografiji (med drugim), prva vrsta z leve: Majda Ujčič, Vilenka Jakac Bizjak, Zlata Dimec, Eva Kodrič ...Dačič, dr. Jože Urbanija, dr. Melita Ambrožič; v četrti vrsti zadnja na desni: Jure Sinobad in prof. Franc Drolc; v peti vrsti zadnja z desne: Rezka Šubic Pleničar.
