COVID-19 pandemija imala je značajan utjecaj na bankarski sektor u Hrvatskoj, uključujući i OTP banku, jednu od vodećih banaka na tržištu. U ovom radu istražuje se specifični utjecaj pandemije na ...kvalitetu portfelja hrvatskog bankovnog sustava s primjerom analize portfelja OTP banke, uz naglasak na ključne smjernice i reakcije banke na izazove pandemije. Pandemija je prouzrokovala ekonomske neizvjesnosti, gubitak radnih mjesta i smanjenje prihoda klijenata. To je rezultiralo povećanim rizikom od nenaplativih kredita u portfelju hrvatskih banaka, posebno u sektorima koji su najviše pogođeni, poput turizma i maloprodaje. OTP banka brzo je reagirala na pandemiju i ponudila klijentima opcije moratorija na otplatu kredita kako bi im olakšala financijske terete tijekom krize. Ovo je privremeno smanjilo pritisak na klijente i banku, ali istovremeno odgodilo procjenu stvarnih rizika u portfelju. Hrvatske banke, uključujući i OTP banku, pojačale su rezervacije za moguće buduće gubitke od nenaplativih kredita kako bi se bolje pripremila za izazove. Također su provodile stres testiranja kako bi procijenile kako bi se različiti scenariji mogli odraziti na njihov portfelj. Pandemija je potaknula veću potrebu za digitalnim bankarstvom i online uslugama. OTP banka je uložila napore u daljnju digitalizaciju poslovanja kako bi osigurala kontinuitet i bolju uslugu klijentima tijekom pandemije i nakon nje. Nadalje, OTP banka surađivala je s regulatornim tijelima i pratila smjernice Hrvatske narodne banke kako bi osigurala stabilnost i usklađenost s propisima tijekom krize.
The COVID-19 pandemic had a significant impact on the Croatian banking sector, including OTP banka, one of the leading banks on the market. This work investigates the specific impact of the pandemic on the portfolio quality of the Croatian banking system with the example of OTP banka's portfolio analysis, emphasising the Bank's key guidelines and reactions to the challenges of the pandemic. The pandemic has caused economic uncertainty, job losses and reduced client incomes. This resulted in an increased risk of non-performing loans in the portfolio of Croatian banks, especially in the most affected sectors, such as tourism and retail. OTP banka reacted quickly to the pandemic and clients were offered loan repayment moratorium options to minimize their financial burdens during the crisis. This temporarily reduced the pressure on clients and the Bank, but at the same time delayed the assessment of the real risks in the portfolio. Croatian banks, including OTP banka, increased provisions for possible future losses from non-performing loans in order to better prepare for challenges. They also conducted stress tests to assess how different scenarios might affect their portfolio. The pandemic has stimulated a greater need for digital banking and online services. OTP banka has made efforts in the further digitization of operations to ensure continuity and better client service during and after the pandemic. Furthermore, OTP banka cooperated with regulatory authorities and followed the guidelines of the Croatian National Bank in order to ensure stability and compliance with regulations during the crisis.
The paper presents analysis of the achieved development level of the housing market in Serbia. Various factors that have shaped demand and supply are systematized and their impact over the last ...decade was analysed and monitored. As important ones demographic, macroeconomic and financial factors are singled out and a special importance is given to the analysis of specific historical and socio-political circumstances that have influenced the development of the housing market during the period of analysis.
Protekla je godina (2020.) obilježena šokovima koji su u različitim sferama uzdrmali hrvatsko gospodarstvo. U prvom redu, covid-19 pandemija i mjere potpunog/parcijalnog zaključavanja gospodarstva ...prvotno su usporile ekonomsku aktivnost, a potom i rezultirale rekordno negativnim stopama rasta BDP-a. Neposredno nakon proglašenja svjetske pandemije, glavni grad Hrvatske pogođen je još jednim nepredviđenim šokom u obliku snažnog potresa. U ovom radu procjenjuju se učinci navedenih događaja na cijene stanova na razini Hrvatske, ali i pojedinih regija (Zagreb, Jadran i ostalo). Usporedno se procjenjuje i učinak subvencioniranja stambenih kredita koji nije vezan isključivo za 2020. Hedoničkim modelom procjene traženih i postignutih cijena stanova utvrđeno je kako pandemija nije značajno povezana s kretanjima cijena stanova, dok se subvencije na stambene kredite mogu dovesti u vezu s rastom cijena na pojedinim segmentima tržišta. Dodatno, potres u Zagrebu je, prema rezultatima procjene, moguće povezati s rastom cijena na segmentu novije izgrađenih stanova.
Članak se bavi temom osiguranja izvoznih kredita koji postaju vrlo važni za zemlje u razvoju, a posebno za ekonomski razvijene zemlje koje na taj način šire svoj utjecaj. Autor daje povijesni pregled ...garantnih i osiguravateljskih poslova povezanih s izvoznim poslovanjem, koje je u suvremenom svijetu postala nezaobilazan instrument vanjske politike razvijenih država. Uz analizu pojmova ključnih za razumijevanje ovog područja, opisuje i tijek samog procesa osiguravanja izvoznih kredita i davanja izvozno-kreditnih garancija. Na kraju autor daje pregled značajnih osiguravatelja izvoznih kredita u svijetu opisujući njihovu djelatnost i utjecaj.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
...mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Prizadevanja bank za povpraševanje proizvodnje za izvoz, zamotavanje devizne likvidnosti za poravnavo obveznosti do tujine in za pospeševanje proizvodnje, ki bi nadomeščala uvoz, se te dni kaže jo tudi v spremembah kreditiranja občanov. Z novimi posojilnimi pogoji naj bi spodbudila občana k večji prodaji deviz in večjemu deviznemu in dinarskemu varčevanju. Na tej osnovi pa bi usmerjala posojila za občana v tista področja, ki ne povečujejo osebne porabe, ampak pospešujejo obrtno dejavnost občanov. Posojila bodo namenjena tudi širjenju novih turističnih zmogljivosti, za širitev kmečkega turizma in kooperantsko proizvodnji hrane- za domač in tuj trg. Ugodnejša posojila bodo namenjena za deficitarne storitvene dejavnosti ter za izvozno obrtno proizvodnjo. Za vse prednostne namene kreditiranja naj bi veljal krajši rok predhodnega dinarskega varčevanja, posojila bodo večja kot sedaj, letna obrestna mera pa nižja. Najvišji znesek posojila bo odslej milijon dinarjev, za prednostne namene pa celo dva in pol milijona dinarjev.- Information:- An economic crisis in SFRY: a harsher credit policy and new loan conditions.- Original language summary:
Gospodarska kriza v SFRJ: zaostrovanje kreditne politike in novi posojilni pogoji.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Rad istražuje utjecaj povećanja razine neprihodujućih kredita na kretanje bruto domaćeg proizvoda, nezaposlenost i udjela kredita u bruto domaćem proizvodu za 11 zemalja Srednje i Istočne Europe ...između 2008. i 2019. Ekonomski utjecaj neprihodujućih kredita razmatran je korištenjem panel vektorsko autoregresijskog modela te funkcije impulsnog odziva. Rezultati rada dokazuju snažan i dugotrajan negativan utjecaj povećanja neprihodujućih kredita na bruto domaći proizvod i nezaposlenost. Navedeni rezultati su važni s obzirom na značaj bankovnih kredita u zemljama Srednje i Istočne Europe te mogući negativan utjecaj COVID-19 krize na kvalitetu bankovne aktive.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (u daljnjem tekstu: HBOR) iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (u daljnjem tekstu: NPOO) u svoje ime i za račun Republike Hrvatske (u daljnjem ...tekstu: RH), provodi Financijski instrument izravnih kredita HBOR-a iznad 100.000 EUR za mikro, male i srednje poduzetnike, u okviru i premauvjetima programa kreditiranja „Investicije posebnih segmenata mikro, malih i srednjih poduzetnika (u daljnjem tekstu: MSP) u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO)“. Sredstva NPOO-a namijenjena su za financiranje ulaganja na području RH u (a) zelenu tranziciju i/ili (b) digitalnu tranziciju i/ili (c) jačanje konkurentnosti i otpornosti MSP-ova. Kredit je moguće dobiti za ulaganja u osnovna sredstva i obrtna sredstva (najviše do 30% iznosa kredita), pod uvjetom da su ta ulaganja usklađena s načelom nenanošenja bitne štete (eng. Do No Significant Harm - DNSH). Primjenjuje se izravno kreditiranje korisnika kredita od strane HBOR-a. Ovaj kreditni program primjenjuje se od 20.5.2022. do iskorištenja raspoloživih sredstava, a najkasnije do 30.6.2026.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
Stanovanjska posojila mladim družinam; izjava Nevenka FAJDIGA, pomočnica direktorja Sklada, reklamni pano, ...zunanjost stavbe Stanovanjskega sklada, zunanjost stanovanjskih hiš, gradnja blokov v Zupančičevi jami. - Information:- The granting of housing loans will give priority also to the young families.- Original language summary:
Za dodeljevanje stanovanjskih posojil bodo v bodoče imele prednost tudi mlade družine.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Cilj ovoga rada je analizirati ekonomske implikacije Direktive 2014/17/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine i ...o izmjeni direktiva 2008/48/EZ, 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 1093/2010 koja sveobuhvatno regulira područje kreditiranja kupoprodaje nekretnine regulirajući kredite u stranoj valuti, kredite s promjenjivim kamatnim stopama, prijevremenu otplatu kredita, ovršni postupak, procjenu ovršenih nekretnina i čitav niz drugih mjera. Obveza država članica je da do 21. ožujka 2016. donesu i objave zakone i druge potrebne promjene za usklađivanje s ovom direktivom, a Direktiva se neće odnositi na ugovore na kredite koji su postojali prije tog datuma, ali imajući u vidu regulaciju prijevremeno otplate moguće je da će u financijskom smislu ugovori o kreditima u skladu s Direktivnom biti potencijalna alternativa postojećim ugovorima. Sukladno tome, važno je razumjeti ekonomske implikacije, te prednosti i nedostatke nove i stare regulacije u stambenom kreditiranju.
Cilj ovog rada je ispitati pokretače koeficijenta likvidnosne pokrivenosti (LCR) u Hrvatskoj. Svrha studije je ispitati i analizirati učinak povrata na kapital (ROE), nenaplativih kredita (NPL) i ...bruto domaćeg proizvoda (BDP) na koeficijent likvidnosne pokrivenosti (LCR) u hrvatskom bankarskom sektoru. Populacija ove studije je hrvatski bankarski sektor od trećeg kvartala 2016. do trećeg kvartala 2021. godine. Empirijski rezultati ukazuju na realne stope rasta BDP-a i razine NPL-a kao pokretača LCR-a u Hrvatskoj, dok učinci povrata na kapital nisu empirijski podržani. Rezultati ovog ispitivanja ukazuju da NPL-i i BDP istodobno utječu na LCR. Slijedom toga, ova studija ima utjecaj na banke u Hrvatskoj.
PDF
