Cilj ovog stručnog rada je prikazati osnove razvoja kalibracijskih modela za procjenu fizikalnih, kemijskih i/ili bioloških parametara voluminozne krme bliskom infracrvenom spektroskopijom (NIR ...spektroskopijom). U usporedbi s klasičnim kemijskim metodama, NIR spektroskopija je multianalitička, ekološki potpuno prihvatljiva i brza metoda, jednostavna za primjenu i interpretaciju rezultata. Za korištenje NIR spektroskopije u svrhu procjene hranidbene vrijednosti voluminozne krme, neophodne su razvijene kalibracijske jednadžbe. Uzorci korišteni za razvoj primjenjivih kalibracija moraju biti dovoljno slični da pripadaju istom kalibracijskom setu, ali i dovoljno različiti da pokrivaju očekivane fizikalne, kemijske i/ili biološke varijabilnosti uzoraka nepoznatog kemijskog sastava. Razvoj kalibracija se sastoji od niza aktivnosti od prikupljanja/odabira uzoraka i njihove analize klasičnim kemijskim/fizikalnim i/ili biološkim metodama do predobrade i skeniranja uzoraka, razvoja kalibracijske jednadžbe primjenom neke od regresijskih metoda na spektralne podatke uzoraka, te primjene i kontrole razvijenog kalibracijskog modela procjene. Razvijena kalibracija koja ima stupanj korelacije (R2) što bliži 1.00, nisku standardnu grešku kalibracije (SEC), standardnu grešku unakrsne validacije (SECV) i standardnu grešku procjene (SEP) može se primjenjivati u praksi. Daljnja istraživanja su usmjerena na korištenje mobilne NIR spektroskopije za svakodnevnu primjenu na farmama.
The aim of this article is to present the basics of the development of calibration models for the estimation of the physical, chemical and / or biological parameters of forage by NIR spectroscopy. Compared to conventional chemical methods, NIR spectroscopy is a multianalytical, environmentally friendly and fast method, easy to apply and interpret results. For the use of NIR spectroscopy for the prediciton of the nutritional value of forages, developed calibration equations are necessary. The samples used to develop applicable calibrations must be similar enough to belong to the same calibration set but also sufficiently different to cover the expected physical, chemical and / or biological variability of samples of unknown chemical composition. Calibration development consists of a range of activities from collecting / selecting samples and analyzing them by classical chemical / physical and / or biological methods to pre-processing and scanning, developing a calibration equation and finally applying and controlling the developed calibration prediction model. A developed calibration with a degree of correlation (R2) closer to 1.00, a low standard error of calibration (SEC), a standard error of cross-validation (SECV), and a standard error of prediction (SEP) can be applied in practice. Further research is focused on the use of mobile NIR spectroscopy for daily on-farm application.
Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj dodatka mljevenog zrna kukuruza biljnoj masi poluprirodnog travnjaka na pH vrijednost i kemijski sastav fermentirane krme. Biljnoj masi poluprirodnog ...trvnjaka je kod siliranja dodano mljeveno zrno kukuruza u udjelu od 0, 3, 6, 12 i 24 % na 200 g biljne mase poluprirodnog travnjaka za tretmane TR0, TR3, TR6, TR12 i TR24, tim redom. Formirano je po 5 laboratorijskih silosa (5 ponavljanja) po tretmanu. Laboratorijski silosi ostavljeni su fermentirati 47 dana nakon čega je klasičnim metodama utvrđen sadržaj suhe tvari (ST) i pH vrijednost, a NIR spektroskopijom kemijski parametri fermentirane krme: sirovi proteini (SP), sirova vlakna (SV), pepeo, nedušićne ekstraktivne tvari (NET) i sirove masti (SM). Utvrđeno je da dodatak 3 % mljevenog zrna kukuruza biljnoj masi poluprirodnog travnjaka kod siliranja ne utječe na sadržaj ST, SP i SV, dok dodatak 3 i 6 % ne utječu na sadržaj pepela, NET i pH vrijednost fermentirane krme (P>0,05). Dodatak 3-24 % mljevenog zrna kukuruza biljnoj masi poluprirodnog travnjaka kod siliranja linearno povećava sadržaj ST (P<0,001), SV (P<0,001), NET (P<0,001), a smanjuje sadržaj SP (P<0,05) i pepela (P<0,001) u fermentiranoj krmi. Zaključeno je da, od istraživanih tretmana, najveći učinak na snižavanje pH vrijednosti ima dodatak 12% mljevenog zrna kukuruza biljnoj masi poluprirodnog travnjaka. Osim toga, dodatak mljevenog zrna kukuruza utječe na kemijski sastav, kao preduvjet hranidbene vrijednosti fermentirane krme, na način da smanjuje sadržaj SP i pepela, a povećava sadržaj ST, SV i NET-a u fermentiranoj krmi.
The objective of this paper was to determine the effect of ground corn grain supplementation to the semi-natural grassland on the pH value and chemical composition of fermented forage. The ground corn was supplemeted to fresh semi-natural grassland forage at ratio of 0, 3, 6, 12 and 24% for treatments TR1, TR2, TR3, TR4 and TR5 respectivelly. A total of 25 laboratory siloses (5 treatments x 5 repetitions) per treatment were formed. Forage was fermented for 47 days before analysis by wet chemistry for dry matter (DM) content and pH value while NIR spectroscopy was used for the chemical quality parameters prediction: crude proteins (CP), crude fiber (CF), ash, non-nitrogen extractive substances (NET) and crude fat (CF). It was found that the addition of 3% of ground maize grain to the semi-natural grassland forage at ensiling does not affect DM, CP and CF, while the addition of 3 and 6 % does not affect the ash content, NET and pH value of fermented forage (P>0.05). The addition of 3 -24 % of ground corn to the semi-natural grassland forage at ensiling linearly increased the DM (P<001), CF (P<0,001), NET (P<0,001) and at the same time reduced CP (P<0.05) and ash (P<0,001) in fermented forage. It was concluded that, of the treatments investigated, the greatest effect on lowering the pH value in silo had 12 % supplementation of ground corn to the semi-natural forage. Besides, the ground corn supplementation affected the chemical composition, as a prerequisite of forage nutritive value, in a way that it reduced the content of CP and ash, and increased DM, CF
and NET in fermented forage.
Travnjaci kao izvor krme Andreata-Koren, Marcela
Glasnik Zaštite Bilja,
07/2021, Volume:
44., Issue:
4.
Journal Article
Peer reviewed
Open access
U radu su prikazane vrste travnjačkih površina na kojima se proizvodi krma za hranidbu domaćih životinja te njihovi potencijali što se tiče količine i kvalitete krme. Proizvodnja travnjačke krme može ...se podijeliti na krmu proizvedenu na trajnim travnjacima i sijanim travnjacima. Trajni travnjaci Hrvatske obiluju biljnim vrstama, nastali su uglavnom samozasijavanjem nakon krčenja ili paljenja šuma ili su to površine na kojima je nekad davno zasnovan travnjak. Imaju izrazito različiti floristički sastav što je uvjetovano razvojem na različitim staništima i utjecajem čovjeka koji ih oblikuje svojim djelovanjem (košnja, napasivanje i različita vrsta i razina meliorativnih i agrotehničkih mjera). Prinosi i kvaliteta krme znatno variraju, ovisno razvijaju li se na močvarnim, nizinsko/dolinskim, brdskim i planinskim travnjacima. Najkvalitetnija krma je na nizinskim travnjacima. S druge strane, sijani travnjaci zasnivaju se sjetvom manjeg broja kvalitetnih i produktivnih biljnih vrsta koje su pogodne za određeno stanište uz primjenu odgovarajućih agrotehničkih mjera i načina korištenja, a samim time imaju potencijal za stvaranje većih prinosa kvalitetne biljne mase. Zaključno se može reći da su trajni travnjaci Hrvatske različitog florističkog sastava, a time i produktivnosti i kvalitete krme, često s nekvalitetnim pa i škodljivim biljnim vrstama, ali se na pojedinima razvijaju i različite ljekovite i aromatske biljne vrste koje mogu dati specifičnost stočnim proizvodima. Sijani travnjaci imaju potencijal postizanja visokih prinosa kvalitetne krme, oskudne su biološke raznolikosti.
Fusarium spp. Contamination of Wheat, Maize, Soybean, and Pea Grain in Croatia Ivić, Dario (Zagreb University Faculty of Agriculture, Zagreb, Croatia); Domijan, Ana-Marija (Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia); Peraica, Maja (Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia) ...
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
12/2009, Volume:
60, Issue:
4
Journal Article
Peer reviewed
Open access
From 2002 to 2008, 203 samples of wheat, maize, soybean, and pea were analysed for the presence of Fusarium species. Contamination with Fusarium spp., expressed as the percentage of seeds with ...Fusarium colonies, ranged from 5 % to 69 % for wheat, from 25 % to 100 % for maize, from 4 % to 17 % for soybean, and from 3 % to 17 % for pea. 187 isolates were collected and the following 19 species determined: F. graminearum, F. poae, F. avenaceum, F. verticillioides, F. sporotrichioides, F. heterosporum, F. crookwellense, F. tricinctum, F. semitectum, F. oxysporum, F. proliferatum, F. solani, F. equiseti, F. pseudograminearum, F. chlamydosporum, F. sambucinum, F. compactum, F. scirpi, and F. culmorum. Dominant species were F. graminearum on wheat (27 % of isolates), F. verticillioides on maize (83 % of isolates), F. sporotrichioides on soybean (34 % of isolates), and F. proliferatum on pea (29 % of isolates). Among species identified, F. heterosporum, F. crookwellense, F. pseudograminearum, F. sambucinum, and F. compactum have been reported for the first time in Croatia.
U periodu od 2002. do 2008. g. analizirana je prisutnost vrsta Fusariuma na 208 uzoraka zrna pšenice, kukuruza, soje i graška. Kontaminacija vrstama Fusariuma, izražena kao postotak sjemenki s kolonijama Fusarium spp., kretala se od 5 % do 69 % na pšenici, od 25 % do 100 % na kukuruzu, od 4 % do 17 % na soji te od 3 % do 17 % na grašku. Prosje _na kontaminacija vrstama Fusariuma u razli _itim godinama varirala je od 10 % do 46 % na pšenici, od 50 % do 91 % na kukuruzu, od 5 % do 9 % na soji te od 7 % do 10 % na grašku. Vrste Fusariuma koje se javljaju na zrnu izolirane su i determinirane s odabranih uzoraka pšenice, kukuruza, soje i graška. Skupljeno je 187 izolata, a utvrđeno je 19 vrsta: F. graminearum, F. poae, F. avenaceum, F. verticillioides, F. sporotrichioides, F. heterosporum, F. crookwellense, F. tricinctum, F. semitectum, F. oxysporum, F. proliferatum, F. solani, F. equiseti, F. pseudograminearum, F. chlamydosporum, F. sambucinum, F. compactum, F. scirpi i F. culmorum. Dominantne vrste bile su F. graminearum na pšenici (27 % izolata), F. verticillioides na kukuruzu (83 % izolata), F. sporotrichioides na soji (34 % izolata) te F. proliferatum na grašku (29 % izolata). U Hrvatskoj su prvi put utvrđene vrste F. heterosporum, F. crookwellense, F. pseudograminearum, F. sambucinum i F. compactum.
Inhalation of pollen belonging to the species of Ambrosia may cause hypersensitivity reactions. Feed for wild birds is one of the factors that contribute to the spread of these plants. For this ...reason an amendment to the Directive on undesirable substances in animal feed (2002/32/EC) was added, in 2010 stating that animal feed made of unground cereals can contain up to 50 mg of Ambrosia spp. seeds per kilogram (UL L 290/54). Due to the lack of data, 40 samples of feed for wild birds were examined with a microscopic method. Ambrosia spp. seeds were found in 20 samples (50%). The number of seeds was from 2 to 146 (10 mg to 774 mg). In accordance with the legislation, results were expressed relative to a feed with the moisture content of 12%. Five samples (12.5%) exceeded the permitted value.
The aim of the present study was to determine the contamination of grains, grown in Slovenia and used for animal diets by Slovene farmers in year 2009. A total of 66 samples was examined on toxigenic ...moulds from genera Fusarium, Penicillium, Aspergillus, Alternaria and on 8 different mycotoxins. The leading contaminants among moulds were from Fusarium spp., detected in 51 samples, mostly in barley (19). The average number of Fusarium spp. colony forming units (cfu) in different grains was from 5.5-23.3 × 103/g, whereas the contamination of barley with Penicillium, Aspergillus and Alternaria spp. was 4.5, 19.3 and 5 × 103 cfu/g. Using liquid (HPLC) and gas chromatography (GC) methods, the presence of various mycotoxins (expressed for 12% of moisture content) was proved in 57.6% of all samples; mostly deoxynivalenol (DON, 54.5%) in concentrations of 130-2860 μg/kg, followed by zearalenone (ZON, 15.1%, 70-800 μg/kg), fumonisin B1 (3%, 120-210 μg/kg), while fumonisin B2, ochratoxin A, diacetoxyscirpenol (DAS), HT-2 and T-2 toxins were not detected. The results indicate that further control of toxigenic moulds and mycotoxins in Slovenian primary grain production is thus required and justified.
Z raziskavo smo želeli dobiti vpogled v kontaminacijo žit, ki so jih kmetje v Sloveniji pridelali in uporabili za prehrano živali v letu 2009. Na toksigene plesni iz rodu Fusarium, Penicillium, Aspergillus, Alternaria in 8 različnih mikotoksinov smo preiskali skupno 66 vzorcev. Najbolj razširjene so bile plesni iz rodu Fusarium. Izolirali smo jih iz 51 vzorcev, najpogosteje iz ječmena (19). Njihovo povprečno število kolonij (cfu) je bilo v različnih žitih od 5,5-23,3 × 103/g, v ječmenu pa je bilo 4,5, 19,3 in 5 × 103 cfu/g kolonij plesni iz rodu Penicillium, Aspergillus in Alternaria. S tekočinsko (HPLC) in plinsko kromatografijo (GC) smo dokazali različne mikotoksine (rezultati so izraženi pri 12% vsebnosti vlage vzorca) v 57,6% vseh preiskanih vzorcev. Največ vzorcev je vsebovalo deoksinivalenol (DON, 54,5%) v koncentraciji od 130-2860 μg/kg, sledijo zearalenon (ZON, 15,1%, 70-800 μg/kg) in fumonizin B1 (3%, 120-210 μg/kg). Fumonizinov B2, ohratoksina A, diacetoksiscirpenola (DAS), HT-2 in T-2 toksina nismo dokazali v nobenem vzorcu. Rezultati kažejo, da je nadaljnja kontrola toksigenih plesni in mikotoksinov v krmi iz primarne pridelave v Sloveniji vsekakor potrebna in upravičena.
Spektroskopija u bliskom infracrvenom području (NIR spektroskopija) se u analitici koristi više od 50 godina. Cilj ovog preglednog rada je prikazati statističke pokazatelje razvijenih kalibracijskih ...modela za procjenu kemijskog sastava voluminozne krme NIR spektroskopijom koji su objavljeni kroz zadnjih 15 godina. Prikazana je statistika za procjenu
sadržaja suhe tvari (ST), sirovih proteina (SP), neutralnih detergent vlakana (NDV), kiselih detergent vlakana (KDV), pepela, i pH vrijednosti voluminiozne krme različite razine obrade prije skeniranja (svježa, osušena/samljevena krma) te različite vrste voluminozne krme poput monokultura trava, mahunarki, djetelinsko-travnih smjesa (DTS), krme
poluprirodnog pašnjaka, slame, biljke kukuruza, sjenaže, silaže i sijena. Radi šire primjenjivosti NIR kalibracijskog modela, za procjenu kemijskog sastava voluminozne krme, u razvoj kalibracije se uključuje krma porijeklom iz različitih primjenjenih agrotehnologija proizvodnje, klimata uzgoja, sorata i varijeteta, vegetacijskih sezona i sl. U cilju razvoja
pouzdanijih kalibracijskih modela za procjenu kemijskog sastava voluminozne krme, razvijaju se kalibracije za pojedine biljne vrste, kultivare, otkose tijekom vegetacijske sezone kao i za pojedine mikroklimate uzgoja. NIR spektroskopija ima ogromni potencijal za procjenu sadržaja ST, SP, NDV, KDV, pepela i pH vrijednosti u voluminoznoj krmi.
Cilj ovog rada je prikazati stanje spektroskopije u bliskom infracrvenom području (NIR spektroskopije) kao tehnologije za procjenu ad libitum konzumacije suhe tvari (ST) i organske tvari (OT) te in ...vivo probavljivosti ST, OT i OT u ST (Dvrijednosti) voluminozne krme. U usporedbi s provedbom skupih, radno zahtjevnih i dugotrajnih bioloških istraživanja radi utvrđivanja ad libitum konzumacije i in vivo probavljivosti voluminozne krme, NIR spektroskopija je brza, fizikalna, nedestruktivna, multianalitička i eklološki prihvatljiva metoda koja može dati precizne i točne rezultate uz minimalnu ili nikakvu pripremu uzoraka. Biološki se parametri teže procjenjuju NIR spektroskopijom u odnosu na kemijske parametre voluminozne krme radi varijacija između životinja, a posljedično pogrešaka u procjeni reakcija životinja na određenu hranidbu i hranu te činjenice da se niti jedan biološki parametar ne može utvrditi u kemijskom laboratoriju s visokom razinom točnosti. Prikazani kalibracijski modeli su prihvatljive razine pouzdanosti procjene ad libitum konzumacije i in vivo probavljivosti voluminozne krme prema utvrđenim koeficijentima determinacije (R2) (0,7-0,9 i 0,47-0,98 slijedom), standardnim greškama kalibracije (SEC) (4,28-6,89 i 0,01-1,69 slijedom), standardnim greškama unakrsne validacije (SECV) (4,53-7,92 i 0,02-2,15 slijedom) te standardnim greškama procjene (SEP) (5,42-9,59 i 0,026-5,7 slijedom). Ovo istraživanje potvrđuje potencijal NIR spektroskopije za procjenu ad libitum konzumacije ST i OT voluminozne krme i in vivo probavljivosti ST, OT i D-vrijednosti voluminozne krme.
Istraživanje je provedeno na 20 ovaca pasmine dubrovačka ruda, podijeljenih u dvije skupine. Tijekom dana ovce i janjad boravili su na pašnjaku, a navečer, nakon povratka u staju, ovce prve skupine ...hranjene su samo sijenom, dok su one druge skupine uz sijeno konzumirale 200 g kukuruza i 100 g pšeničnih posija. Uzimanje tjelesnih mjera i indeksa tjelesne kondicije, vaganje i uzimanje uzoraka krvi provedeni su u visokogravidnih ovaca i ovaca u laktaciji. Dodatak koncentrirane krme u obroke za ovce opravdan je jer poboljšava proizvodne pokazatelje (veća tjelesna masa, manji gubici tjelesne mase ovaca po janjetu, indeksi tjelesne razvijenosti). Znakovito povećanje koncentracije kolesterola, beta-hidroksibutirata i tiroksina u krvi ovaca druge skupine upućuje na to da se pokazatelji metaboličkog profila mogu uzeti u obzir kao dobar kriterij za utvrđivanje hranidbenog statusa. Istraživanje je pokazalo da genetski potencijal dubrovačke rude nije u potpunosti iskorišten i da poboljšanje hranidbe može znatno poboljšati proizvodne pokazatelje ovaca, što je jamstvo opstanka ove najugroženije izvorne hrvatske pasmine ovaca.
PDF
