Poduzetničke i tržišne slobode, koje su ustavni temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske, ne mogu se promatrati odvojeno od ustavnog prava da Hrvatski Sabor ili narod neposredno, samostalno, u ...skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj. U svezi s navedenom tezom, u radu se analizira „Prijedlog Zakona o lobiranju“, promatrajući ključne aspekte donošenja i sadržaja Prijedloga zakona. U radu se ujedno problematizira definiranje lobiranja, metode lobiranja, time i kvalifikacija lobiranja kao vrste društvene djelatnosti, te konačno i samu regulaciju fenomena. Zaključno, u radu se daju razmišljanja koja bi mogla pozitivno utjecati na uređenje i reguliranje fenomena lobiranje na prostoru Republike Hrvatske, s intencijom stvaranja pravne sigurnosti i utjecaja na kvalitetu poduzetničkih i tržišnih sloboda, pružanjem usluge lobiranjem stručno i regulirano.
Cilj rada jest analizirati medijske objave o lobiranju u Hrvatskoj,
kako bi se upozorilo na prevladavajuću intonaciju i važnost pojma
u medijskim sadržajima. U tu je svrhu provedena kvantitativna
...analiza sadržaja tekstova koji su objavljeni u tisku i na internetskim
portalima. Kao izvori analize odabrane su dnevne,
tjedne i mjesečne novine te internetski portali. Ukupno je analizirano
512 objava od 1. 1. 2009. do 1. 7. 2010. Analizirani su
cjeloviti članci, koji su u naslovu ili tekstu sadržavali riječi "lobiranje",
"lobisti", "lobistički" i/ili "lobist". Analiza upućuje na dva opća
zaključka: (1) lobisti i lobistička struka medijski su zanimljivi,
čemu govori u prilog velik broj medijskih sadržaja o lobiranju,
kao i povećanje broja objava kroz vrijeme te (2) sadržaji o
lobiranju vrlo su različito intonirani s obzirom na kategorije
analize. Sadržaji u kojima je lobiranje glavni pojam dominantno
su pozitivno intonirani, dok su sadržaji u kojima je lobiranje
sporedan pojam ili se samo spominje dominantno negativno
intonirani, bez obzira na to je li lobiranje analizirano iz političke
ili poslovne perspektive.
Lobiranje je široko rasprostranjena praksa zagovaranja interesa kod donositelja odluka. Unatoč tome, nedovoljno je teoretski obrađeno. Ovaj rad zauzima pristup kako se lobiranje najpreciznije može ...shvatiti kao grana odnosa s javnošću. Stoga se pojmovi važni za lobiranje uspoređuju s pojmovima iz teorije odnosa s javnošću. Pokazuje se kako je u okviru pitanja regulacije tema transparentnosti bitna i za jedno i za drugo područje. Utjecaj kao važna odrednica lobiranja obzirom na teškoću definiranja može se usporediti s publicitetom. Utvrđeno je kako se ovaj pojam također preklapa s kategorijama persuazije i „meke moći“. Još jedno preklapanje pokazalo se na primjeru usporedbe interesnih skupina i dionika, kod kojih je i u lobiranju, i u odnosima s javnošću, bitno načelo organiziranosti. Posljednji argument u prilog definiranja lobiranja kao grane odnosa s javnošću istaknut je korištenjem istovjetnih tehnika i alata, u prvom redu razgovora.
The Republic of Croatia does not have a legal framework for regulating lobbying activities. With the adoption of regulations governing lobbying, this informal activity is translated from the “grey ...zone” into an activity under the “watchful eye” of the competent authorities. Although there is a large amount of professional and scientific literature on the concept and activity of lobbying, it can be noticed that the academic community is much less concerned with the legal institute of lobbying contract, its classification, characteristics and content. The lobbying contract in the wider context of the Croatian science of civil law and legal practice, comprises the features of certain legal transactions, primarily a contract for services / or a mandate contract. The object of performing a lobbying contract is the execution of a lobbying activity, as a rule for a consideration, and in that sense, it represents a specific form of a contract for services. The mandate contract features found in the formation of the lobbying contract will also be emphasized. The paper aims at presenting the basic features of the lobbying contract and emphasizing certain outstanding issues that may arise in any legal regulation of this legal act in the Republic of Croatia. The comparative approach in the paper points to legal solutions applied by legal systems with a long lobbying tradition as a legitimate part of the legislative process. It also points out the plausible solutions that have emerged from the legal systems of predominantly former communist and transition countries, and which are all the more adequate to possible Croatian lobbying contract regulation.
U tekstu se razmatraju polazne teorijske pretpostavke o lobističkim aktivnostima koje mogu biti zanimljive za sindikate da bi ostvarili vlastite interese. Uočena aktivnost, uokvirena zakonskom ...procedurom, gdje u osnovi stoji utjecaj na donosioce političkih odluka u procesu donošenja raznih propisa ili akata značajnih za sindikate i njihove članove, u perspektivi manifestira određenu razinu zadovoljavanja sindikalnih ideja. Autor pokušava na temelju empirijskih podataka i sadržajnog proučavanja teorijskog pristupa sindikalnom organiziranju objasniti strateški pristup lobiranja kao jednog od mogućih načina za ostvarenje sindikalnih i radničkih interesa na polju industrijskih odnosa. Sindikatima na prostoru današnje Srbije bilo bi poželjno da u svojoj konceptualnoj strategiji daju prostor ovom modelu. Isto tako, u moru ponuđenih taktika i političkih strategija za aktivnije promoviranje snage socijalnoga dijaloga u demokratskim ključnim institucijama, pogotovo u parlamentu, lobiranje mora biti promatrano kao ponuđena alternativa za ostvarenje ove ideje.
Pravna regulacija položaja lobista u Europi Barić, Sanja; Acinger, Ana
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci,
2019, Volume:
39, Issue:
3
Journal Article, Web Resource
Open access
Pravnu regulaciju lobiranja u Europi autorice prikazuju kroz prizmu Europske unije, ali i međunarodnih organizacija koje djeluju na području Europe te pojedinih država na njezinom teritoriju. ...Prikazano je i postojanje, odnosno nepostojanje, odgovarajućih propisa, registra transparentnosti i etičkog kodeksa u državama članicama Europske unije, s posebnim naglaskom na onim državama članicama u kojima postoji zakonski propis koji regulira lobiranje te prednosti i nedostatci takvih zakonskih akata.
The legal regulation of lobbying in Europe is described by the authors through the prism of the European Union, but also of international organizations operating in the territory of Europe and certain countries on its territory. The existence, i.e. nonexistence, of the relevant regulations, of the transparency register and of the code of ethics in the Member States of the European Union, are presented, with special emphasis on those Member States in which there is a legal regulation concerning lobbying and the advantages and disadvantages of such legal acts.
Polazeći od prepoznavanja važnosti
lobiranja u suvremenim demokratskim zemljama i njegovoj nezaobilaznosti u
procesu donošenja odluka od nižih (lokalnih) do najviših razina vlasti,
autorice prikazuju ...lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama. Upravo je ondje
zarana prepoznata važnost lobiranja, a osobito njegove regulacije radi
postizanja transparentnosti. Autorice se osvrću na relevantne propise kojima je
reguliran pravni položaj lobista, i to od samih začetaka do današnjih dana,
prateći i analizirajući njihove prednosti i nedostatke, a osobito u kontekstu
društvene zbilje kao poticaja za donošenje daljnjeg zakonodavstva. Ujedno se
osvrću na odnos politike prema regulaciji lobiranja, kao i odnos lobiranja i temeljnih ljudskih prava zajamčenih Prvim
amandmanom Ustava SAD-a.
Recognizing the importance of lobbying in modern democratic countries and its inevitability in the decisions-making process from the lower - local, to the highest levels of authority, the authors display lobbying in the United States, starting from the fact that United States have early recognized the importance of lobbying and its regulation, aiming to decrease transparency. In this way, the authors go through relevant provisions of legal acts regulating the legal position of the lobbyist from
the very beginnings to the present day, following and analyzing their advantages and disadvantages, and in particular the context of social reality as an impetus for further legislation. In this context, there is also a relationship between politics and lobbying, as well as the relationship of lobbying and fundamental human rights contained in the First Amendment of the US Constitution.
Stavovi mlađe populacije o lobiranju Kaurin, Nada; Sinčić Ćorić, Dubravka
Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu,
12/2011, Volume:
9, Issue:
2
Web Resource
Open access
Lobiranje kao proces pridonosi sudjelovanju građana u stvaranju ili mijenjanju javnih politika te predstavlja važan dio razvijenih demokratskih društava. Lobiranje kao poslovna djelatnost zapošljava ...velik broj visokoobrazovanih stručnjaka. Obje činjenice upućuju na važnost lobiranja u suvremenom poslovnom i političkom okruženju. Bez obzira na to, lobiranje često ima negativan ugled u javnosti i povezuje ga se s neetičnom praksom. Upravo je to bila polazna točka za istraživanje prezentirano u ovom radu. U radu se prikazuju rezultati istraživanja stavova mlađe populacije o lobiranju u Hrvatskoj. Polazna pretpostavka koja se u radu testira je da mlađa populacija u Hrvatskoj ima pretežno negativne stavove o lobiranju. Istraživanje je provedeno konstrukcijom Thurstoneove ljestvice za mjerenje stavova, metodom intervala jednakog pojavljivanja, te njezinom primjenom na prigodnom uzorku mlađe populacije hrvatske opće javnosti. Utvrđeno je kako su stavovi mlađe populacije opće javnosti o lobiranju u Hrvatskoj neutralni do umjereno pozitivni.
Staleški redovi i samoprozvani redovi stoljećima su dio tihe diplomacije te pokazuju iznimnu otpornost na promjene. Staleški redovi temelje se na povijesnom legitimitetu, a samoprozvani su redovi ...rezultat demokratskih promjena u Američkoj i Francuskoj revoluciji. Njihova moć u društvu predmet je brojnih znanstvenih i kvaziznanstvenih rasprava i studija, od kojih mnoge koriste pojam tajnih društava. Upotrebljavajući metode korporativne diplomacije i osobnog lobiranja, ove elitne organizacije uspjevaju nametnuti svoju utilitarnu i simboličku moć u politici, gospodarstvu i kulturi. Primjeri Malteškog reda i slobodnih zidara (primjeri Hinkovića, Zanelle, Kerenskog i Brianda) pokazuju nam kako se kroz društvene mreže širi utjecaj elita. Moć organizacija počiva na pojedinicima, a legitimnost na suverenosti i buržoaziji. Trajna povezanost pojedinaca za organizaciju često određuje djelovanje u drugim društvenim i političkim sferama.
Za razliku od autentičnog grassroots aktivizma, u astroturfingu lobisti sponzoriraju interesnu skupinu koja se pretvara da je grassroots pokret. U eksperimentu koji se temelji na vinjeti, po prvi put ...istražujemo kako se astroturfing, u usporedbi s lobiranjem na bazi, odražava na percepciju dionika o organizacijskom povjerenju i autentičnosti, kako se percipirana učestalost praksi odnosi na njih i asocijacije koje pokreću. Naši rezultati pokazuju da zainteresirane strane doživljavaju astroturfing organizaciju kao jedva povjerljivu i autentičnu, čak i manje ako se ta praksa percipira kao češća. Astroturfing je pokrenuo negativne asocijacije na manipulaciju. Takve percepcije štete odnosima povjerenja između organizacija i javnosti.