Model maksimizacije profita u uvjetima savršene konkurencije zauzima središnje mjesto u mikroekonomskoj analizi ponašanja poduzeća. U uvjetima proizvodnje jednog proizvoda u teorijskim i empirijskim ...istraživanjima tehnologiju poduzeća često opisuje Cobb-Douglasova funkcija proizvodnje. U literaturi je problem maksimizacije profita uz Cobb-Douglasovu tehnologiju gotovo uvijek riješen primjenom diferencijalnog računa. Stoga je cilj ovoga rada pokazati kako se primjenom težinske AG-nejednakosti problem maksimizacije profita uz Cobb-Douglasovu funkciju proizvodnje s dva faktora proizvodnje može riješiti na alternativni, novi način, bez derivacija. U usporedbi s diferencijalnim računom, primjena težinske AG-nejednakosti zaobilazi netrivijalnu provjeru nužnih i dovoljnih uvjeta za optimalno rješenje problema. Elegantnost novog načina za izračun maksimalnog profita proizlazi iz izravne primjene težinske AG-nejednakosti te same definicije strogog globalnog maksimuma, čime se otvara pogled na ovaj problem iz sasvim nove perspektive. Ipak, treba istaknuti da primjenu težinske AG-nejednakosti, koja spada u alate elementarne matematike, ne treba shvatiti kao superiorniji, već kao komplementaran način diferencijalnom računu u rješavanju i boljem razumijevanju ovog mikroekonomskog problema.
Već duže vrijeme postoji nezadovoljstvo znanstvenika koji se bave procesom upravljanja u korporaciji i ciljevima ponašanja firme koje su prihvatile ekonomska teorija općenito i poslovne financije ...posebno. Zbog toga je svrha ovoga rada argumentirano preispitati prikladnost, aktualnost i važnost koncepta maksimizacije vrijednosti kao cilja ponašanja firme na osnovi kritike teorije interesno utjecajnih skupina unutar firme i skupina povezanih s firmom (Stakeholder), pa se tako u radu najprije razmatraju odrednice i vrednovanja teorije interesno utjecajnih skupina da bi se utvrdile poruke koje navedena teorija proklamira, a zatim se razmatraju prednosti i nedostaci koncepta maksimizacije vrijednosti da bi se utvrdilo može li navedeni koncept pobijati kritiku koju mu upućuje teorija interesno utjecajnih skupina. Provedena analiza jasno pokazuje da i dalje valja primjenjivati koncept maksimizacije vrijednosti kao cilj ponašanja firme, zato što je vrijednost još uvijek neizbježna osnova za mjerenje obilježja menadžerske izvedbe i nema odgovarajućeg «suparnika» koji bi je mogao jednakovrijedno zamijeniti. No, pritom se mora poraditi na poboljšanju primjene toga koncepta na osnovi kritika teorije interesno utjecajnih skupina. Sa druge bi strane ta teorija morala napustiti vlastitu proklamativnu orijentaciju i više poraditi na tome da svoje dobre misli, sugestije i prijedloge podredi nekom jasnom i jednoznačno određenom cilju ponašanja firme. U konačnici, zaključeno je da je cilj ponašanja firme potrebno utvrditi u formi maksimizacije dugoročne ukupne tržišne vrijednosti firme, zato što se njome najpreciznije određuje koncept maksimizacije vrijednosti.
Poduzeće djeluje na dva tržišta, tržištu proizvoda i tržištu proizvodnih čimbenika. U ovom su radu analizirane veze između tih tržišta i pokazano je na koji je način ponašanje poduzeća na jednom ...tržištu preslika ponašanja na drugom tržištu. Korištenjem Lernerovog indeksa i Vrijednosti graničnoga proizvoda (VMP) te ovdje uvedenog troška graničnoga proizvoda i indeksa monopsonističke moći omogućeno je cjelovito i integrirano promatranje moći poduzeća i na prednjem tržištu (tržište proizvoda) i na stražnjem tržištu (tržište proizvodnih čimbenika). Ovaj je pristup izložen grafički i pojednostavljenom algebrom u slučaju jednoproizvodnog poduzeća s jednofaktorskom tehnologijom.
INVESTICIJSKE ODLUKE Zavrl, Domen
Economic research - Ekonomska istraživanja,
09/2008, Volume:
21, Issue:
3
Paper
Open access
Evaluacija ulaganja je kontrola planiranja i implementacije ulagačkih aktivnosti s obzirom na ciljeve koje želimo ostvariti. U ovom radu pretpostavljam cilj uspješnog rezultata i maksimizacije ...profita. To znači da evaluacija ulaganja stavlja određivanje normativa u kontekst planiranja i menadžmenta te stoga i u kontekst namjernog djelovanja i ciklusa djelovanja. Tu nije važna sama procjena činjenica i scenarija već i, manje ili više implicitni, slučajni lanci koji povezuju aktivnosti s rezultatima ulaganja te napokon i s postizanjem cilja. Model za evaluaciju ulaganja kojeg predlažem ima dva izvora novca koji moraju odlučiti kako uložiti svoj novac kako bi ostvarili vlasništvo u dva projekta. Uobičajeni slučaj u kojem je broj imatelja novca, broj fondova i broj ulaganja arbitraran može se obraditi na sličan način kako je niže prikazano ali uz povećanu složenost. Kao rezultat se ne dobiva mehanizam kojim bi se dobilo maksimalni rezultat te se analiziraju različite metode pronalaska optimalne strukture pod nesigurnosti i različite strukture troškova.
U ovom se članku proces rješavanja problema ograničene optimizacije primjenjuje na rješavanje potrošačevog problema ograničene maksimizacije korisnosti i na rješavanje potrošačevog problema ...ograničene minimizacije izdataka polazeći od pretpostavke da potrošačev ukus opisuje suvremena strogo rastuća i striktno kvazikonkavna funkcija korisnosti. Proces se rješavanja ovih problema zapravo svodi na opis potrošačevog dolaska u ravnotežu i na opis ravnoteže, odnosno na opis potrošačevog dolaska na putanju dohodakpotrošnja kada potrošač, pri zadanim cijenama, maksimizira korisnost za zadani dohodak i na opis potrošačevog dolaska na putanju korisnost-izdaci kada potrošač, pri zadanim cijenama, minimizira izdatke za zadanu korisnost te na opis točaka ravnoteže na tim putanjama. Matematičko oblikovanje potrošačeve ravnoteže omogućava primjenu metode jednakih nagiba pomoću koje se, u oba slučaja ograničene optimizacije, jednostavno pronalaze optimalne kombinacije dobara i optimalne vrijednosti funkcija cilja. U procesu se dolaska do ovih rezultata na prirodan način razotkrivaju i ekonomsko i matematičko značenje Lagrangeovih multiplikatora kao i skup jednadžbi kojih je rješenje kritična točka Lagrangeove funkcije bez da se bilo što izravno govori o Lagrangoevoj funkciji. Ne samo to, polazeći od stajališta da je funkcija cilja u problemu ograničene minimizacije izdataka funkcija ograničenja iz problema maksimizacije korisnosti i da je funkcija ograničenja u problemu ograničene minimizacije izdataka funkcija cilja iz problema ograničene maksimizacije korisnosti bezbolno se izvode dualne veze, od kojih posebnu važnost imaju veze između Hicksovih i Marshallovih funkcija potražnje iz kojih izravno slijedi jednadžba Slutskyog, jednadžba koja na najsažetiji način izražava suvremeni zakon potražnje. Metoda jednakih nagiba i geometrijska interpretacija uloge Lagrangeovih multiplikatora potpuno razaraju mističnu predodžbu o Lagrangeovoj metodi neodređenih multiplikatora. Iz uvjeta prvog reda, koji slijede iz Lagrangeove funkcije, proizlazi ravnotežna jednakost granične stope supstitucije između dobara, koja je imuna na monotono rastuće transformacije funkcije korisnosti, i odnosa cijena dobara. Imunost granične stope supstitucije između dobara na monotono rastuće transformacije funkcije korisnosti omogućava bijeg od pojma korisnosti i napuštanje zakona opadajuće granične korisnosti, kojeg, u skladu s Paretovim zamislima, zamjenjuje zakon opadajuće granične stope supstitucije između dobara. Ispunjenje je tog zakona dovoljan uvjet drugoga reda u oba modela ograničene
optimizacije.
U ovome je radu ponuđen mikro-model etničke solidarnosti kao sinteza primordijalističke, instrumentalističke i konstruktivističke pozicije. Polazeći od procesa identifikacije, autor izlaže mehanizam ...maksimizacije reputacije kao evolucijski dodatak teoriji racionalnog izbora. Predloženi model solidarnog egoizma − čija je težišna točka maksimizacija reputacije − tumači etničku identifikaciju i proizlazeću solidarnost kao posljedicu psihičkog automatizma koji izrasta na instrumentalnosti izgradnje-i-održanja "obraza" unutar specifičnoga reputacijskog kruga. Rad donosi i empirijsku argumentaciju teorijskih hipoteza.
U radu se analizira koncept racionalnosti u neoklasičnoj ekonomskoj teoriji. Maksimizirajuće ponašanje ekonomskih aktera moguće je samo kada ovi raspolažu odgovarajućim informacijama i kognitivnim ...sposobnostima. U (realističnijem) slučaju njihovog izostanka, alternativna pretpostavka je prijeko potrebna: akteri su ograničeno sposobni, a neizvjesnost temeljito određuje kontekst odlučivanja. Razmatra se koncept ograničene racionalnosti. Pokazuje se da ga je moguće integrirati u osnovni neoklasični model, ali i reinteipretirati u institucionalističkom smjeru. Ovaj posljednji naglašava tipičnu nesposobnost aktera da procesiraju sve dostupne informacije: otuda se racionalnost aktera tretira kao adaptivna, dok se model optimizirajućeg aktera odbacuje. U takvom pristupu institucije su endogene procesima odlučivanja. Osobito se naglašava njihova informacijska uloga u složenom okruženju sa kojim se suočavaju akteri. Razumijevanje institucionalne dimenzije ključno je za rekonstrukciju ekonomske teorije, koja će se zasnivati na realističnijim pretpostavkama o samim akterima ekonomskog procesa. Time se
ujedno otvaraju i vrata produktivnom dijalogu s drugim društvenim znanostima.
PDF
