Mediteranska prehrana i gestacijski dijabetes Matijević, Ratko; Rahelić, Dario
Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam,
07/2023, Volume:
18, Issue:
1-2
Journal Article
Open access
Gestacijski dijabetes odnosno šećerna bolest dijagnosticirana u drugom, odnosno trećem tromjesječju trudnoće koja nije bila poznata prije trudnoće i ne ispunjava kriterije za šećernu bolest tipa 1 ...ili 2 sve je veći javnozdravstveni problem današnjice. Oko 21,1 milijun žena (16,7 %) tijekom trudnoće imaju neki oblik hiperglikemije, od čega 80,3 % čini gestacijski dijabetes, 10,6 % od ranije poznata šećerna bolest tipa 1 i tipa 2 i 9,1 % šećerna bolest tipa 1 i tipa 2 dijagnosticirana u trudnoći. Medicinska nutritivna terapija, zajedno s tjelesnom aktivnošću i redovnim, odnosno čestim samokontrolama glikemije predstavlja temelj liječenja gestacijskog dijabetesa, a sve s ciljem sprječavanja komplikacija za majku i dijete. Sve je više studija koje pokazuju kako prehrana koja se temelji na hrani biljnog podrijetla može doprinijeti kako prevenciji tako i liječenju gestacijskog dijabetesa, kroz utjecaj na usporavanje pražnjenja želuca, poboljšanje osjetljivosti na inzulin i pojačano lučenje inzulina. Budući da trudnice s gestacijskim dijabetesom imaju povišene pokazatelje oksidativnog stresa i upalnih markera (TNF-α, IL-6 i CRP), izražene dobrobiti ovakvog načina prehrane su bogatstvo antioksidansa i imunomodulatorno djelovanje. Nadalje, visok sadržaj prehrambenih vlakana, niski glikemijski indeks te visok udio jednostrukonezasićenih i višestrukonezasićenih masnih kiselina u odnosu na one zasićene prednosti su ovog obrasca prehrane. Mediteranska prehrana koja obiluje voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima, mahunarkama te maslinovim uljem je preporučeni prehrambeni obrazac, a ključ njezinog djelovanja je u sinergiji odnosno zajedničkom međudjelovanju između više različitih blagotvornih komponenti.
Gestational diabetes is diabetes diagnosed in the second or third trimester of pregnancy that is not overt diabetes and is a growing public health problem. About 21.1 million women (16.7%) have some form of hyperglycemia during pregnancy, of which 80.3% include gestational diabetes, 10.6% previously known type 1 and type 2 diabetes, and 9.1% diabetes type 1 and type 2 diagnosed during pregnancy. Medical nutritional therapy, together with physical activity and regular or frequent glycemia self-checks, is the basis of treatment of gestational diabetes with the aim of preventing complications for both mother and child. Research shows that plant-based diet can contribute to both prevention and treatment of gestational diabetes, through the effect of reducing gastric emptying, improving insulin sensitivity and increasing insulin secretion. Since pregnant women with gestational diabetes have elevated indicators of oxidative stress and inflammatory markers (TNF-α, IL-6 and CRP), the pronounced benefits of this type of diet are richness of antioxidants and immunomodulatory effects. High content of dietary fiber, low glycemic index and high proportion of monounsaturated and polyunsaturated fatty acids compared to saturated ones are additional benefits of this diet. The Mediterranean diet, which is rich in fruits, vegetables, whole grains, nuts, legumes, and olive oil, is a dietary pattern that includes all of the above, and the key to its effectiveness is the synergy, the joint interaction between several different components.
Mediteranska prehrana 3.0 Tominac, Ana; Moro, Elisabetta; Albala, Ken ...
Etnološka tribina,
12/2023, Volume:
53, Issue:
46
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Ovaj će rad nastojati u kratkim crtama opisati konceptualne transformacije mediteranske prehrane od druge polovine 20. stoljeća do danas. Ovaj nesumnjivo popularni prehrambeni model, koji objedinjuje ...različite prehrambene kulture Sredozemlja, isprva je prepoznat kao zdravstveno blagotvoran, nudeći pomoć u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Početni impuls globalne popularnosti prehrambene kulture Sredozemlja, koji dolazi iz medicinskih i nutricionističkih znanosti, dugoročno je pripomogao pojednostavljenju složenih prehrambenih sustava Sredozemlja koji se od 2000-ih počinju prepoznavati kao homogeni kulinarski i kulturni obrazac. Nakon što je mediteranska prehrana 2010. godine upisana na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, razumijevanje ove prehrambene kulture nesumnjivo se promijenilo. Danas mediteranska prehrana dobiva svoje nove artikulacije unutar politika održivog razvoja, očuvanja bioraznolikosti i ekosustava koje dugoročno nastoje razviti nove političke i ekonomske modele u okviru nužne transformacije trenutnih prehrambenih sustava prema zelenijim i održivijim rješenjima.
This paper will try to sketch the conceptual transformations of the Mediterranean diet from the second half of the 20th century to the present. This undoubtedly popular food model, which combines various food cultures of the Mediterranean, was initially recognized due to its health benefits, contributing to the prevention of cardiovascular diseases. The initial impulse for the global popularity of the Mediterranean food culture, which came from medical and nutrition sciences, has helped simplify, in the long run, the complex food systems of the Mediterranean, which have been recognized as a homogeneous culinary and cultural pattern since the 2000s. After the Mediterranean diet was inscribed on the UNESCO Representative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity in 2010, the understanding of this food culture changed. Today, the Mediterranean diet is being examined within the context of sustainable development policies and the protection of biodiversity and ecosystems with the aim of developing new long-term political and economic models within the necessary transformations of present food systems towards greener and more sustainable solutions.
Cilj: Tradicionalna mediteranska prehrana povezuje se sa smanjenim rizikom od nastanka mnogih kroničnih nezaraznih bolesti. Ciljovog rada bio je utvrditi kakvoću prehrane studenata u Rijeci, odnosno ...odrediti pripadnost mediteranskom načinu prehrane uzpomoć dvaju indeksa za ocjenu mediteranskog načina prehrane: Mediteranskog indeksa kvalitete prehrane i Ocjene mediteranskeprehrane.Metode: Istraživanje je provedeno od siječnja do svibnja 2018. godine i obuhvatilo je 455-ero studenata s riječkog Sveučilišta, 336žena i 119 muškaraca. Podatci o dobi, tjelesnoj aktivnosti, antropometriji, pušenju i prehrambenim navikama dobiveni su iz anketnihupitnika. Za određivanje pripadnosti mediteranskom načinu prehrane primijenjena su dva indeksa: Mediteranski indeks kvaliteteprehrane i Ocjena mediteranske prehrane.Rezultati: Prosječna ocjena kakvoće prehrane studenata ocijenjena prema Mediteranskom indeksu kvalitete prehrane iznosila je9,61, što označava srednju do nedostatnu kakvoću prehrane. Prema Ocjeni mediteranske prehrane kakvoća prehrane ocijenjena jekao nedostatna i iznosila je 3,70. Žene su imale značajno bolji Mediteranski indeks kvalitete prehrane (9,36) od muškaraca (p<0,001)i studenti koji ne puše također su imali značajno bolji Mediteranski indeks kvalitete prehrane (9,11) od pušača (p<0,001).Zaključci: Prema dobivenom Mediteranskom indeksu kvalitete prehrane i Ocjeni mediteranske prehrane možemo zaključiti da jeprehrana studenata ocijenjena srednjom do nedostatnom te je vidljivo kako postoji potreba za povećanjem pridržavanja mediteranskognačina prehrane te promjenom prehrambenih navika studenata. Prema dobivenim rezultatima postoji jasna potreba zastvaranjem programa promicanja zdravlja, s posebnim naglaskom na edukaciju o prehrani i na prehrambene navike.
Pravilna prehrana iznimno je važna u prevenciji šećerne bolesti i regulaciji glikemije. Šećerna bolest ubraja se u kategoriju bolesti koje se uspješno mogu prevenirati, dobro liječiti te im se može ...spriječiti ili odgoditi razvoj kroničnih komplikacija. Edukacija o pravilnoj prehrani treba biti individualno prilagođena, pri čemu treba obratiti pozornost na dob bolesnika, način života, socioekonomski status, tjelesnu aktivnost i komplikacije vezane uz šećernu bolest. Kod šećerne bolesti promjena životnih navika, što uključuje pravilnu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i regulaciju tjelesne mase, može uvelike pridonijeti regulaciji glikemije, a u tipu 2 u nekim slučajevima može dovesti i do njene remisije. Smjernice su rezultat suradnje zdravstvenih stručnjaka koji sudjeluju u liječenju i edukaciji osoba koje boluju od šećerne bolesti. Utemeljene su na dokazima, prema metodologiji GRADE (engl. grading of recommendations, assessment, development and evaluation) koja uz snagu dokaza opisuje i razinu preporuke. Temeljni zaključci ovih smjernica odnose se na procjenu nutritivnih potreba te primjenu medicinske nutritivne terapije, individualno prilagođene osobama sa šećernom bolešću kao i onima koji imaju i neke od
vezanih komorbiditeta.
Prehrana i kardiovaskularno zdravlje Gabrić, Ivo Darko
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
11/2016, Volume:
25, Issue:
2 Kardiologija danas
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Prehrana na različite načine može utjecati na razvoj kardiovaskularnih bolesti. Nepravilni odabir namirnica, prevelik unos soli, ugljikohidrata, kolesterola i masti te prevelika količina hrane, ...odnosno kalorijski unos pridonose razvoju i pogoršanju bolesti. Incidencija pretilosti u svijetu je u porastu, a novija saznanja pokazuju da je uz smanjenje broja kalorija u borbi protiv pretilosti potrebno unositi hranu sa smanjenim potencijalom za njezin razvoj. Kardiovaskularni bolesnici imaju loše prehrambene navike te je za njih razvijen niz dijeta. Najdjelotvornijom se pokazala mediteranska prehrana s dodatkom ekstradjevičanskoga maslinova ulja i orašastih plodova koja se pokazala učinkovitom u smanjenju kardiovaskularne smrtnosti i kardijalnih događaja u primarnoj, kao i u sekundarnoj prevenciji. Osim nje učinkovita je DASH-dijeta koja ne samo da pomaže u regulaciji krvnog tlaka i smanjenju tjelesne težine nego i u sniženju razine ukupnog kolesterola u serumu. Daljnji povoljni učinak na regulaciju krvnog tlaka postiže se smanjenjem unosa soli na 6 g/dan ili manje. U kontroliranim studijama dokazano je da unos određene vrste hrane utječe na kardiovaskularno zdravlje. Konzumacija voća i povrća, ekstradjevičanskoga maslinova ulja, orašastih plodova i mahunarki, umjerena konzumacija ribe i morskih plodova, čaja te male količine alkohola pokazale su se korisnima u redukciji kardiovaskularnog rizika. Redovita, umjerena i pravilna prehrana jedan je od najvažnijih čimbenika na koji možemo utjecati kako bismo znatno smanjili rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila.
Zdrava se prehrana već odavno povezuje s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti izazvanih aterosklerozom, poglavito rizikom od koronarne bolesti i infarkta miokarda. Tijekom posljednjih se ...desetljeća povećalo zanimanje za takve učinke hrane i u literaturi se danas može naći niz podataka o sastojcima različitih namirnica i pića, kao i epidemiološki podaci o njihovim mogućim učincima. Rijetka su, međutim, velika dobro kontrolirana klinička ispitivanja djelovanja pojedinih namirnica u dobro defi niranih skupina ispitanika pa stoga i nema nedvojbenih dokaza o koristi većine namirnica u prevenciji
kardiovaskularnih bolesti osim za omega-3 masne kiseline iz riba i mediteransku prehranu. Dapače, rezultati nekih ispitivanja su razočarali, kao primjerice oni o djelovanju protuoksidacijskih
vitamina E, A i C. Kako se ipak konzumiranje nekih vrsta hrane može povezati s povoljnim, ali i nepovoljnim učincima na kardiovaskularne bolesti, u ovom su preglednom članku u sažetu obliku prikazane suvremene spoznaje o učincima različitih masnih kiselina, topljivih prehrambenih vlakana uključujući psilijum, beta-glukan, pektin i guar, likopena – karotenoida iz rajčice, antioksidacijskih vitamina, češnjaka, oraha i kikirikija, bjelančevina iz soje i fitosterola, polikozanola, čaja, kakaa i kave te alkohola i kuhinjske soli. Poseban je naglasak dan na protuoksidacijske i protudislipidemičke učinke različitih namirnica te one u smislu popravljanja disfunkcije endotela i utjecaja na arterijski tlak, što sve pridonosi prevenciji kardiovaskularnih bolesti, uz navođenje niza praktičnih podataka važnih za kliničare.
Cilj je ovog istraživanja bio utvrditi povezanost između samopoimanja tijela i tjelesne aktivnosti, namjere da se bude tjelesno aktivan, zadovoljstva životom i pridržavanja mediteranske prehrane kod ...adolescenata. U ovo transverzalno istraživanje bilo je uključeno ukupno 1.808 španjolskih adolescenata (u dobi od 12 do 16 godina). U istraživanju su korišteni sljedeći mjerni instrumenti: Physical Self Questionnaire, Moderate-to-Vigorous Physical Activity Screening Measure, Intention to be Physically Active Scale, Satisfaction with Life Scale, i Mediterranean Diet Quality Index. Dječaci s nižom razinom zadovoljstva vlastitim tijelom, u bilo kojoj njegovoj dimenziji, pokazali su veću sklonost tjelesnoj neaktivnosti, nižu odlučnost da budu tjelesno aktivni, manifestirali su nisku razinu zadovoljstva životom i slabo pridržavanje načela mediteranske prehrane. Slično kao i kod dječaka, većina relacija bila je statistički značajna i kod djevojčica. Zaključno, istraživanje je ukazalo na činjenicu da niska razina samopoimanja povećava rizik za neaktivnost i za nisku razinu namjere za kasniju tjelesnu aktivnost te da je povezano sa slabijim zadovoljstvom životom i slabijim pridržavanjem načela mediteranske prehrane kod adolescenata.
Jedan od zadatka javnog zdravstva je utvrđivanje prehrambenih navika stanovništva u cilju prevencije kroničnih nezaraznih bolesti. Neke studije pokazale su da ako osoba živi u sredini zagađenog zraka ...i pri tome ima nepravilne prehrambene navike, može povećati rizik obolijevanja od srčano-žilnih i plućnih bolesti. Stanovnici općine Kostrena žive u okolišu izloženom zagađenju zraka, stoga je cilj ovog rada bio ispitati i procijeniti njihove prehrambene navike u odnosu na rizik obolijevanja od srčano-žilnih bolesti. Ispitivanjem je obuhvaćeno 227 stanovnika, 39.6% muškaraca i 60.4% žena, prosječne dobi 27.78 godina. Za procjenu prehrambenih navika i cjelodnevnog unosa energije i hranjivih tvari korištena je kvantitativna metoda utvrđivanja učestalosti unosa namirnica. Rezultati su pokazali da su ispitanici imali nepravilan omjer hranjivih tvari, osobito masnih kiselina. S obzirom na spol utvrđena je statistički značajna razlika unosa alkohola (p<0.001), zadovoljenja preporučenog unosa željeza (p<0.001) i cinka (p<0.03), što je posljedica različitog konzumiranja mesa i mesnih proizvoda (p<0.04), bezalkoholnih (p<0.04) i alkoholnih pića (p<0.001). Ispitanici su u relativnom riziku za razvoj bolesti srčano-žilnog sustava, zbog nepovoljnog omjera masnih kiselina. Zaštitni učinak mogu imati zbog dovoljnog unosa ribe, voća i povrća. Budući da ispitanici žive u priobalnom području, trebali bi njegovati tradicionalne karakteristike mediteranske prehrane, koju će postići zamjenom mesa u prehrani grahoricama i integralnim žitaricama, te povećanom potrošnjom maslinovog ulja.
Našim primorskim turističkim regijama opravdano se upućuju prigovori da nemaju dovoljno autoktonih prehrambenih proizvoda, te da u ponudi
zanemaruju prednosti zdrave mediteranske prehrane. Umjesto ...bezglavog uvoza hrane i raznih pića trebali bi aktivirati vlastite alimentarne izvore, primjenjujući ekološki ispravne tehnologije i odgovarajuće postupke glede oznake kontrolirane proizvodnje, te kontrolirati čistoću prirode i podrijetlo proizvoda. S nutricionističkoga gledišta uputno je što više favorizirati ribu, kao jednu od vodećih namirnica u ljudskoj prehrani. Ali isto tako je potrebno konzumirati ostale autoktone prehrambene artikle visoke kakvoće, koji mogu biti nezamjenjiv sastojak naših atraktivnih jelovnika. Autor se stoga zalaže za što hitniju valorizaciju orijentacije na vlastitu proizvodnju kvalitetne hrane, posebno afirmacijom obiteljskih gospodarstava. Proizvođači, kao nositelji agrarnih djelatnosti u kombinaciji s agroturizmom, mogu osiguravati najvrednije plodove zemlje i mora.
Pojava pretilosti i neaktivnosti s posljedičnom
velikom učestalošću kardiovaskularnih bolesti karakteristika
su civilizacijskog napretka i ekonomskog blagostanja.
Promjena načina života utjecala je i ...na pojavu bolesti i
fi zički izgled velikog broja osoba srednje i starije životne
dobi. Iz tog su razloga osnovni oblici liječenja metaboličkog
sindroma vrlo jednostavni, ali najteže primjenjivi. Motivaciju
za smanjenje kalorijskog unosa i pojačanu potrošnju energije
bolesnici dobivaju tek nakon doživljavanja vaskularnog
incidenta, odnosno osjećajem boli ili straha. Čim prestanu
ti simptomi većina se vraća na stare navike. Pitanje je kako
potaknuti i zadržati motivaciju za brigu o vlastitome zdravlju
primjenom osnovnih oblika liječenja metaboličkog sindroma
- pojačana tjelesna aktivnost, pravilna prehrana i reduciranje
suvišne tjelesne težine.
PDF
