Kemijska modifikacija kao postupak bez biocida učinkovita je metoda za poboljšanje fizičkih i bioloških svojstava drva. Topolovina je drvo vrste koja brzo raste, ali ima slabu dimenzijsku stabilnost ...i prirodnu trajnost te slaba mehanička svojstva. Za poboljšanje svojstava topolovine, prije svega dimenzijske stabilnosti i otpornosti na propadanje, upotrijebljena je dimetilol dihidroksietilenurea male molekularne mase (mDMDHEU). Rezultati su pokazali visoku učinkovitost kemijske modifikacije u smislu sprječavanja bubrenja topolovine (ASE), ali s malom varijacijom među dvjema primijenjenim koncentracijama mDMDHEU-a. Tangencijalno bubrenje uzoraka topolovine tijekom uranjanja u vodu uvelike je smanjeno mDMDHEU modifikacijom. Nemodificirani uzorci topolovine bili su vrlo truli u usporedbi s modificiranima. Modificirani su uzorci, pak, pokazali manju čvrstoću na savijanje u usporedbi s tlačnom čvrstoćom. Vrh vrpce na 1720 cm-1 otkrio je kemijsku reakciju između kemijskog reagensa i spojeva u staničnoj stijenci drva. Na kontrolnim je uzorcima nastala znatno veća toplinska degradacija nego na uzorcima modificiranima mDMDHEU-om.
Posljednjih godina intenzivno se radi na razvoju metoda poboljšanja svojstava i trajnosti drva i sustava prevlaka-drvo. Svojstva drva poput dimenzionalne stabilnosti, vodoodbojnosti, otpornosti prema ...biološkoj razgradnji te otpornosti prema ultraljubičastoj i vidljivoj svjetlosti, pa čak i mehanička svojstva drva mogu se poboljšati modifikacijskim (toplinskim i kemijskim) postupcima. Nadalje, uvođenjem novih materijala za površinsku obradu s nanočesticama može se povećati vodoodbojnost, a dodatno i otpornost prema ultraljubičastom zračenju. Postupci toplinske modifikacije i acetilacija u inozemstvu se već komercijalno primjenjuju, dok se djelotvornost
ostalih pokusnih postupaka, kao što je obrada površine nano premazima, tek treba potvrditi u praktičnoj primjeni. Zbog poboljšanih svojstava drvo ostaje konkurentan materijal u graditeljstvu, posebno za drvena pročelja, ograde, prozore i vrata, vrtni namještaj, ali i kao materijal za podove i namještaj u interijeru.
U radu se analizira otpornost čistih i polimerima modificiranih mješavina na širenje pukotina pri niskim temperaturama primjenom linearne i nelinearne mehanike loma. Razmatran je utjecaj dva veziva ...za modificiranje bitumena: stiren-butadien-stiren (SBS) i etilen-vinil-acetat (EVA). Ispitivanja su pokazala da pri padu temperature rastu vrijednosti lomne žilavosti, a smanjuju se vrijednosti maksimalne vertikalne deformacije. Ustanovljeno je da je u oba postupka primijenjena u ovom radu najniža vrijednost lomne žilavosti dobivena primjenom veziva EVA.
Research conducted in this dissertation mainly contributs to better comprehension of the overall picture of the interaction of the Ti6Al4V and laser light. The effects of lasers that operated in a ...wide range of wavelengths, from infrared to ultraviolet, were explored and the influence of the wavelength on this interaction also. It was also possible to examine the influence of the length of the laser pulse characteristics of the morphological changes. The aim was to investigate how the alloy surface can be precisely modified by the laser pulses with of 10-9 and 10-12 seconds pulse duration, with careful choice of irradiation conditions, such as energy density and number of applied pulses. Effects of the laser action on the samples were mainly characterized by means of optical and electron microscopy, as well as contact and non - contact profilometry. The damage threshold of Ti6Al4V for laser radiation at wavelengths 222, 266, 308, 532 and 1064 nm was determined. It was found that the fine changes in the alloy can be formed when the energy density of the incident radiation is of values close to the threshold damage. Of particular interest was to examine the formation of periodic parallel structures, microscale and nanoscale dimensions, on the surface morphology. Investigations of these interactions contributed to a better understanding of the response of Ti6Al4V alloy to single – pulse and multi – pulse exposure to laser radiation.
Istraživanja sprovedena u okviru ove disertacije prvenstveno doprinose razumevanju osnovnh procesa koji se odvijaju prilikom interakcije legure Ti6Al4V i laserske svetlosti. Postojala je mogućnost za ispitivanje parametara laserskog zračenja u širem dijapazonu talasnih dužina, od infracrvenih do ultraljubičastih, pa je ispitivan uticaj talasne dužine na ovu interakciju. Takođe je bilo moguće ispitati uticaj dužine trajanja laserskog impulsa na karakteristike morfoloških promena. Cilj je bio istražiti kako se impulsima laserskog zračenja reda 10-9 i 10-12 sekunde površina može precizno modifikovati, ali uz pažljivo zadate gustine energije i broj impulsa koji padaju na metu. Analitičke metode kojima su okarakterisane promene na uzorcima su bile optička i elektronska mikroskopija, kao i kontaktna i beskontaktna profilometrija. Određen je prag oštećenja Ti6Al4V legure za lasersko zračenje talasnih dužina 222, 266, 308, 532 i 1064 nm. Utvrđeno je da se fine promene na ovom materijalu mogu formirati pri gustinama energija sa vrednostima bliskim pragu oštećenja. Od posebnog je interesa bilo ispitivanje formiranja paralelnih periodičnih struktura na površini, mikrometarskih i nanometarskih dimenzija. Istraživanja ovih interakcija doprinela su boljem razumevanju odgovora legure Ti6Al4V izlaganju jednoimpulsnom i višeimpulsnom ozračivanju laserskim zračenjem.
Zeolit Y velikih pora sintetiziran je in situ upotrebom polivinilnog alkohola i sola silicijeva dioksida. Za krekiranje u fluidiziranom sloju (FCC) razvijen je katalizator promijenjena sastava.
...Zeolit Y u natrijskom obliku imao je relativnu kristalnost 52,9% i visoki množinski omjer SiO2/Al2O3 5,7. Katalizator s elementima rijetkih zemalja, fosforom i stabiliziran izlaganjem pari, prema analizi FTIR-om, imao je više aktivnih mjesta srednje i jake kiselosti. S takvim preinačavanjem katalizatora više ugljikovodika ulazi u pore i povećava se proizvodnja benzina krekiranjem. Analiza adsorpcijom i desorpcijom dušika pokazuje da katalizator ima više mezo- i makropora što može olakšati prijenos materijala i ubrzati difuziju molekula produkata. Rezultati pokazuju da bi pripravljeni katalizator mogao smanjiti pretjerano krekiranje srednjeg destilata i povećati iskorištenje s obzirom na benzin. Iskorištenje benzina po masi povećalo se za 2,69%, a iskorištenje koksa i suhog plina smanjilo za 0,91 i 0,19%. Obujamski udjel olefina u benzinu smanjio se za 4,6% dok su istraživački oktanski broj (RON) i motorni oktanski broj porasli za 0,6 i 0,5. Dobra selektivnost s obzirom na produkte i visoka iskorištenja benzina u katalizi s pripravljenim katalizatorom očito su povezana sa širokoporoznom strukturom i optimiranom distribucijom kiselosti.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
Urea-formaldehidni (UF) adhezivi imaju široku primjenu u industriji materijala na bazi drva. U radu je opisano istraživanje mogućnosti upotrebe celuloznih čestica kao punila koje mijenja svojstva ...smole i posljedično poboljšava svojstva furnirske ploče. Nadalje, u istraživanju su ispitane razlike između mikroceluloze (MFC) i nanoceluloze (NCC) koje su upotrijebljene kao punilo za adheziv na bazi UF adheziva. Na temelju ispitivanja utvrđeno je da MFC i NCC dodatci znatno utječu na postupak stvrdnjavanja i reološko ponašanje adhezivnih smjesa. Modifikacija je rezultirala povećanjem viskoznosti i produljenjem vremena geliranja uzrokovanoga smanjenjem sadržaja čvrste smole. Ispitani su kvaliteta vezanja i mehanička svojstva eksperimentalne i referentne furnirske ploče poput modula elastičnosti i modula krutosti, sukladno odgovarajućim normama. Rezultati ispitivanja potvrdili su da i količina i vrsta modifikatora dodanoga u smolu imaju znatan utjecaj na svojstva furnirske ploče. Kvaliteta vezanja i spomenuta mehanička svojstva poboljšana su pri svim varijantama modifikacija, no najučinkovitije je bilo dodavanje NCC-a u količini od 10 % na 100 g čvrste smole. Blago smanjenje emisije formaldehida uočeno je samo za 5 % celuloznih čestica dodanih u 100 g čvrstog UF adheziva.
Protuinsektne fotoselektivne mreže predstavljaju novu tehnologiju koja istovremeno kombinira manipulaciju svjetlom i zaštitu od štetnika. U voćnjaku jabuka pokraj Zadra (Hrvatska) istraživan je ...utjecaj crvene protuinsektne fotoselektivne mreže na generativne i vegetativne parametre jabuke 'Granny Smith'. Jabuke su uzgajane na M9 podlozi te su imale uzgojni oblik vretenastoga grma. Istraživanje se sastojalo od dvaju tretmana: stabla prekrivena crvenom protuinsektnom fotoselektivnom mrežom (AGRITECH S. r. l., Eboli, Italija; veličina okca od 2.4 × 4.8 mm) i nepokrivena stabla kao kontrola. Prirod, udio plodova s promjerom >70 mm i masa plodova nisu se signifikantno razlikovali između tretmana. Jabuke uzgajane ispod crvene mreže imale su signifikantno veću L* vrijednost parametra boje kožice, dok za ostale parametre boje nije zabilježena signifikantna razlika (a*, b*, C* i h°). Sadržaj topljive suhe tvari (TST) i ukupni sadržaj flavonoida bio je signifikantno niži u jabukama uzgajanima ispod crvene mreže, dok nije zabilježen signifikantan utjecaj crvene mreže na titracijsku kiselost (TA), TST / TA, stupanj razgradnje škroba i indeks zrelosti (Streif). Primjena crvene mreže pokazala se vrlo djelotvornom u smanjenju pojavnosti dopunskoga crvenila (koje je kod jabuke 'Granny Smith' nepoželjno svojstvo) i ožegotina od sunca na plodovima.
Ailanthus altissima (Miller) Swingle listopadna je, brzorastuća i invazivna vrsta drva koja je otporna na ekstremne klimatske uvjete. S gledišta klimatskih promjena i nužne potrebe za sekvestracijom ...stakleničkih plinova, ta bi vrsta drva zbog svojih svojstava, u kombinaciji s brzim rastom, mogla steći sve veće značenje u graditeljstvu. Ovim se istraživanjem prvi put utvrđuje utjecaj toplinske modifikacije pri različitim temperaturama na ključna fizička i mehanička svojstva drva radi smanjenja njegove higroskopnosti i dobivanja poželjnije boje. Toplinska modifikacija pozitivno je utjecala na dimenzijsku stabilnost te na smanjenje upijanja vode, ravnotežnog sadržaja vode, bubrenja (tangentno – radijalno) i adsorpcije u usporedbi s nemodificiranim drvom. Anizotropnost drva samo se neznatno smanjila. Ukupna promjena boje (ΔE*) površine drva prije i nakon toplinske modifikacije bila je u rasponu od 0,48 do 54,57 i pokazala je dobru korelaciju s temperaturom modifikacije. Samo je modifikacija s najvišom temperaturom negativno utjecala na modul loma i čvrstoću na udar, dok su elastičnost i čvrstoća na vlak toplinski modificiranog drva bili podjednaki kao i nemodificiranog drva. Slab ili umjeren postupak toplinske modifikacije može modificirati drvo pajasena u estetski ugodno drvo poboljšanih svojstava i smanjene higroskopnosti te time olakšati i proširiti njegovu uporabu u proizvodnji namještaja i nenosivih elemenata u graditeljstvu.
Ispitivanjem obrade poliesterskih vlakana organskim otapalima uočeno je manje smanjenje prekidne čvrstoće, dok je prekidno istezanje značajno povećano, gotovo 150 % u usporedbi s neobrađenim uzorkom. ...Organska otapala, tj. otopine plastifikatora u mješavini organskih otapala, utječu povoljno na svojstva vlakana, tj. ona mogu omogućiti bolje bojadisanje, bolju apsorpciju vlage, lakšu obradu u daljnjim fazama proizvodnje tekstilnih proizvoda i općenito bolja upotrebna svojstva. Rendgenska strukturalna analiza je korištena za ispitivanje utjecaja obrade PET vlakana u obliku filamentne pređe finoće 75/26 dtex otopinama 0,3, 0,6 i 0,9% hidrokinona i α-naftola u mješavini otapala kloroforma i metanola (topljivosti 11,7), na promjene stupnja kristalnosti i veličinu kristalita. Ustanovljeno je da obrađena vlakna pokazala oštriju refleksiju na difraktogramima nego neobrađena, tj. ona su imala viši stupanj kristalnosti, ali manju veličinu kristalita.
Cilj rada bio je proučiti neka površinska svojstva uzoraka toplinski modificirane bukovine (Fagus orientalis L.) poput hrapavosti površine i promjena boje nakon 750 sati umjetnog izlaganja uzoraka ...vremenskim utjecajima. Rezultati su pokazali da umjetno izlaganje vremenskim utjecajima uzrokuje povećanje hrapavosti površine uzoraka bukovine. Toplinskom modifikacijom pri temperaturi od 210 – 230 °C postiže se glađa površina od one koju imaju nemodificirani uzorci nakon umjetnog izlaganja vremenskim utjecajima. Umjetno izlaganje vremenskim utjecajima uzrokuje tamnjenje uzoraka te povećanje udjela crvenoga i žutog tona na nemodificiranoj i toplinski modificiranoj bukovini. Dobiveni rezultati pokazuju da su svojstva površine toplinski modificirane bukovine bolja od površinskih svojstava nemodificirane bukovine.
PDF
