Cilj je ovog rada pokazati mogućnost primjene računalnih programa za procjenu mehaničkih svojstava uslojenog drva i njihovu daljnju primjenu u kvantitativnim metodama. Analiza je ograničena na dva ...mehanička svojstva i na tri debljine furnirskih ploča (4,5; 12; 21 mm). Od mehaničkih svojstava određena su savojna čvrstoća i modul elastičnosti, i to paralelno i okomito na vlakanca vanjskog furnira. Kao ulazni parametri za izradu modela korištena su svojstva materijala s unaprijed defi niranim vrijednostima u programu WoodLab PlyCalc, specifi čnima za tvrde listače s područja sjeverne Europe (PC-Bu) i svojstva materijala karakteristična za naše podneblje utvrđena eksperimentalnim metodama (EM-Bu) te su dobiveni rezultati uspoređeni s rezultatima ispitivanja furnirskih ploča destruktivnim metodama (FP-D). Nakon analize rezultata zaključeno je da na njihovu točnost povoljno utječe primjena eksperimentalno dobivenih vrijednosti svojstava materijala za definiranje modela te da se razlike između mehaničkih svojstava dobivenih računalnim programom i onih dobivenih ispitivanjem smanjuju s povećanjem debljine furnirske ploče odnosno broja slojeva od kojih je napravljena. Može se zaključiti da uz poznata ograničenja i prednosti takvi računalni programi imaju veće mogućnosti pri odabiru optimalnog materijala za izradu proizvoda.
Rad se bavi mjerenjem i matematičkom simulacijom širenja hidrauličnog crijeva, uključujući učinak modula stlačivosti ulja. Youngov modul elastičnosti hidrauličnog crijeva eksperimentalno je određen ...metodom ekspanzije i metodom kompresije. Modul elastičnosti hidrauličnog crijeva dobiven metodom ekspanzije određen je mjerenjem povećanja volumena ulja, sabijenog u ispitivanom crijevu nakon ekspanzije. Youngov modul elastičnosti hidrauličnog crijeva, dobiven metodom kompresije, određen je mjerenjem protoka ulja i porasta tlaka u hidrauličnom crijevu u odnosu na vrijeme. Modul stlačivosti ulja eksperimentalno je određen metodom ekspanzije i metodom kompresije ulja u čeličnoj cijevi. Hidraulični krug za simulaciju širenja ulja u crijevu i čeličnoj cijevi stvoren je primjenom softvera Matlab SimHydraulics. Povećanje volumena ulja nakon širenja u hidrauličnom crijevu i čeličnoj cijevi numerički je simulirano. Nadalje, vremenske ovisnosti smanjenja tlaka tijekom širenja ulja u hidrauličnom crijevu i čeličnoj cijevi numerički su simulirane. Rezultati matematičkih simulacija uspoređeni su s eksperimentalnim tijekom primjene Youngova modula elastičnosti crijeva i modula stlačivosti ulja određenih metodom ekspanzije i metodom kompresije.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati osnovna mehanička svojstva drva bjeljike i srži bijeloga i crvenog hrasta. Uzorci su uzeti od 26 hrastovih greda spremnih za izradu željezničkih pragova, od ...čega je 62 % greda od bijelog hrasta (Quercus petraea ili Q. robur ), a 38 % od skupine crvenih hrastova, čiji je predstavnik Q. cerris. Za drvo bjeljike i drvo srži obiju skupina hrasta određena je gustoća, čvrstoća na savijanje, modul elastičnosti (MOE), tlačna čvrstoća i tvrdoća prema Brinellu. Napravljene su višestruke analize radi usporedbe svojstava bjeljike i srži, kao i usporedbe svojstava drva bijelih i crvenih hrastova. Rezultati su pokazali da nema značajne razlike između svojstava drva bjeljike i srži, ali statistički značajne razlike pokazale su se između svojstava drva bijeloga i crvenog hrasta. Rezultati istraživanja proturječe uvriježenome mišljenju korisnika da su mehanička svojstva bijeljike lošija od mehaničkih svojstava drva srži. Istraživanja su pokazala da drvo Q. cerris ima čak i bolja mehanička svojstva nego drvo Q. robur i Q. petraea, što je također suprotno ustaljenom mišljenju da su njegova svojstva lošija od svojstava drva bijelog hrasta. Rezultati će pridonijeti boljem razumijevanju varijabilnosti svojstava drva i optimalnom izboru drva za gradnju.
Toplinske obrade povezane su s djelovanjem temperature u kontroliranim uvjetima pri čemu se mijenja kemijska struktura drva. Međutim, upotrijebljena metoda toplinske obrade može imati znatan učinak ...na svojstva toplinski obrađenog drva. Kako bi se procijenio učinak toplinske obrade na svojstva drva, napravljen je eksperiment na dvije vrste drva četinjača, koje su obrađene uz odsutnost zraka upotrebom vode i pare te pri tri različite temperature (130, 145 i 160 °C). Eksperiment je napravljen uz dvanaest kombinacija uvjeta obrade te na kontrolnom uzorku. U radu se opisuju promjene kemijskog sastava drva pri relativno niskim temperaturama i interakcije tih promjena s promjenama fi zikalnih i mehaničkih svojstava toplinski modifi ciranog drva. Analiza rezultata pokazuje da su ekstraktivne tvari i tvari nastale u drvu pri procesu toplinske modifi kacije vrlo važni činitelji koji utječu na fizikalna i mehanička svojstva drva.
Građa ksilita, litotipa lignita, pokazuje da on većinom potječe iz stabala porodica Taxodiaceae i Cupressaceae. Usprkos drastičnim promjenama u dugotrajnim geološkim procesima transformacije, ksilit ...je zadržao neka važna svojstva drva. U istraživanju je ispitivan utjecaj sadržaja vode i temperature ksilita na njegov modul elastičnosti i modul loma pri savijanju, kao i na smicajnu čvrstoću te na tvrdoću. Sa smanjivanjem sadržaja vode u ksilitu posmična čvrstoća i modul elastičnosti poboljšavaju se. Ovisnost najbolje opisuje potencijski regresijski model. Podizanje temperature s 20 na 80 °C negativno je utjecalo na modul elastičnosti i čvrstoću savijanja ksilita. Tvrdoća ksilita bila je u pozitivnoj korelaciji s gustoćom, a smicajna čvrstoća se s povećanjem gustoće smanjila.
Istraživanje je provedeno kako bi se u radijalnome smjeru utvrdile varijacije gustoće drva, modula elastičnosti (MOE), modula loma pri savijanju (MOR) i naprezanja na granici elastičnosti drva crne ...johe (Alnus glutinosa) iz plantažne i prirodne šume johe sa sjevera Irana. Ispitni uzorci uzeti su na prsnoj visini stabala s tri radijalne pozicije (10, 50 i 90 % radijusa) iz oba načina uzgoja (iz prirodne i plantažne šume) kako bi se utvrdila mehanička svojstava drva prema standardu ASTM. Analiza varijance pokazala je da način uzgoja crne johe (prirodna i plantažna šuma), radijalni položaj, kao i interakcija između položaja samog stabla i položaja uzorka u radijalnome smjeru nisu imali statistički značajnog utjecaja na modul elastičnosti, modul loma pri savijanju, kao ni na naprezanje na granici elastičnosti. Radijalni položaj uzoraka imao je značajnog utjecaja samo na gustoću drva. Gustoća drva povećavala se u radijalnom smjeru od srčike prema kori, bez obzira na način uzgoja šuma. Općenito, ispitivana mehanička svojstva drva crne johe iz plantažne šume bila su nešto bolja od mehaničkih svojstava drva iz prirodne šume. Odnos između gustoće drva i ispitivanih mehaničkih svojstava analiziran je linearnom regresijom. Utvrđen je pozitivan odnos između gustoće drva i ispitivanih mehaničkih svojstava za oba načina uzgoja šuma. Ti odnosi između gustoće drva i ispitivanih mehaničkih svojstava jače se očituju u drvu johe iz plantažnog uzgoja nego iz prirodnog uzgoja.
Ovim istraživanjem predstavljaju se rezultati sveobuhvatnog laboratorijskog rada kojemu je cilj ispitati mehanička svojstva i svojstva smanjenja zračenja teških betona u kojima se kao agregat ...koristio pirit, krom i magnetit te betona normalne težine koji su se proizveli s tri različita vodocementna omjera (v/c = 0,4/0,5/0,6). U laboratoriju su provedena ispitivanja tlačne čvrstoće, brzine prolaska ultrazvuka, eksperimentalni modul elastičnosti te koeficijenta prigušenja mase tih betona. Na temelju provedenih ispitivanja utvrđeno je da betoni normalne težine i teški betoni imaju slično ponašanje u smislu tlačne čvrstoće i modula elastičnosti. U slučaju teških betona (njihovi v/c omjeri povećani su uslijed konstantne količine vode te smanjene količine cementa), gustoća se povećava zbog povećanja količine agregata veće gustoće u odnosu na cement u sastavu betona. To je razlog zašto teški betoni koji su proizvedeni s većim v/c omjerom te koji su manje čvrstoće mogu apsorbirati više rendgenskih zraka. Koeficijenti prigušenja mase konvergiraju pri visokim energetskim razinama kod teških i normalnih betona različitih gustoća.
U ovom radu ukratko je izložen pregled najznačajnijih metoda za procjenu jednoosne tlačne čvrstoće i Yangovog modula elastičnosti intaktnog stijenskog materijala koje su nastale u okviru mnogobrojnih ...istraživanja. Iznesen je prijedlog podjele metoda prema kojemu se one u osnovi mogu podijeliti na jednostavne i složene metode. Jednostavne metode uključuju različite dijagrame i tablice te primjenu jednadžbi jednostruke regresije, a složene metode uključuju primjene jednadžbi višestruke regresije, modela neizrazite logike, neuronskih mreža, evolucijskog programiranja i regresijskog stabla.
Tvrtke u proizvodnji imaju velik broj troškova, a cilj im je proizvesti kvalitetne proizvode po što pristupačnijoj cijeni. Stoga nizom mjera nastoje smanjiti proizvodne troškove, ali ponuditi jednako ...kvalitetan proizvod po nižoj cijeni. Danas su kontrola i provjera kvalitete jedna od glavnih stavki troškova poduzeća. U ovom su istraživanju procijenjene vrijednosti modula elastičnosti i drugih mehaničkih svojstava iverice primjenom umjetnih neuronskih mreža (ANN) kako bi se smanjili troškovi kontrole kvalitete. Osim toga, uz pomoću istih varijabli procijenjene su buduće vrijednosti modula elastičnosti radi praćenja stanja procesa. S tim ciljem poduzeće je tri mjeseca nasumično prikupljalo podatke o mehaničkim svojstvima ploča. Istraživanje je provedeno na uzorku od šest ploča i za svako mehaničko svojstvo dobiveno je ukupno 65 prosječnih mjernih vrijednosti. Kao rezultat implementacije modela, mjerenja su jasno pokazala da tvrtke mogu lako procijeniti neka obilježja kvalitete iverice uz pomoć niske srednje apsolutne pogreške (MAPE), srednjega apsolutnog odstupanja (MAD) i srednje kvadratne pogreške (MSE), bez bilo kakvih mjerenja.
U radu su prikazani rezultati ispitivanja naprezanja pri savijanju drva Pančićeve omorike podrijetlom iz prirodnih sastojina. Osim modula loma, pri ispitivanju uzoraka utvrđeni su i savojno ...naprezanje u točki proporcionalnosti, odnos čvrstoće na savijanje u točki proporcionalnosti i modula loma, kao i modul elastičnosti drva. Istraživanje je obuhvatilo devet stabala iz prirodnih sastojina, a ispitan je ukupno 261 uzorak. Regresijskom su analizom utvrđeni odnosi navedenih mehaničkih svojstava i širine goda, udjela kasnog drva i gustoće drva, kao i odnos modula elastičnosti i modula loma.
PDF
