Povijesno gledano, migracije stanovništva su integralni dio svakog društva. Ekonomski slabo
razvijene zemlje poput Kosova su zemlje iz kojih se odlazi. Zemlje jakih ekonomija te društvene
i političke ...stabilnosti su zemlje u koje se odlazi. U prvoj polovini 20. stoljeća s Kosova
je uglavnom odlazilo muško stanovništvo u potrazi za poslom i to u pravcu velikih industrijskih
centara bivše Jugoslavije (individualna migracija). Nakon sedamdesetih godina prošlog
stoljeća emigracija se proširila na europske zemlje. Glavni uzroci iseljavanja s Kosova ležali
su u nepovoljnoj ekonomskoj i političkoj situaciji. Prema podacima popisa stanovništva iz
2011. oko 30% ukupnog stanovništva Kosova živi u inozemstvu. Novčane pošiljke emigranata
igraju važnu ulogu u razvoju Kosova. Postoje, međutim, i negativni aspekti emigracije kao što
su gubitak mladog stanovništva, gubitak obrazovanog stanovništva, rodni i dobni disbalans
u zemlji porijekla itd.
Analizom statističkih podataka i raznih studija, koristeći analitičke, povijesne, komparativne
i demografske metode, ovaj rad proučava vremenske periode i socio-demografske karakteristike
emigracije, iseljavanje po općinama na Kosovu, odredišta, motive, štetu i dobrobit
emigracije.
U ovom radu autorica predstavlja lutkarske predstave koje su uprizorene u Kazali- štu lutaka Zadar prema fantastičnim motivima iz češke i hrvatske pisane i usmene književnosti: balada Kitica prema ...tekstu češkog autora Karela Jaromíra Erbena u režiji Miroslava Melene; Nečisti i djevojka koju je na scenu prema motivima usmene priče postavio Rene Medvešek i u maniri nove bajkovitosti predstava Gradovanje Tahira Mujičića koja je nastala kao hommage hrvatskom fantastičnom slikaru Hr- voju Šercaru. U baladi i usmenoj priči autori kreću od svakodnevnice kako bi došli do motiva straha i smrti. U bajci su izostavljeni fantastični motivi strave i smrti, ali je fantastičnost podcrtana fantastičnim lutkama i fantastičnom inscenacijom. U lutkarskoj praksi poželjno je da se lutka koristi za one inscenacije koje zahtijevaju natprirodna rješenja jer je scenska lutka neživa stvar, a istovremeno prezentira život i živi. Upravo tom svojom dvostrukom prirodom, lutka može izraziti sve ono što čovjek i ne smije, i ne može.
Ovaj rad analizira funkciju i svrhu te sadržajne i formalne karakteristike antičkih i mitoloških motiva u pjesmama zbirke Carmina Burana, koja pripada počesto zanemarenom razdoblju u povijestima ...književnosti, a to je latinsko srednjovjekovlje. Također, ispituju se različiti odnosi između pojedinih antičkih motiva i lirskih subjekata te kako se ti motivi uklapaju u kontekst pojedine pjesme, ali i cjelokupne zbirke. Pritom su obuhvaćeni samo oni motivi koji pripadaju antičkoj grčkoj i rimskoj tradiciji, a ne uzimaju se u obzir judeo-kršćanske figure, koje prožimaju zbirku u dovoljno velikom broju da zaslužuju vlastiti rad. Usto, kako se Publija Ovidija Nazona često imenuje ključnim uzorom golijardima, ispituju se konkretni utjecaji njegovih djelâ i njegove militaristički koncipirane ljubavi na njihovo pjesništvo. Rad se pritom zadržava na pjesmama obilježenim osnovnim tematskim fascinacijama koje se golijardima najčešće pripisuju, a to su krčma, vino, kocka, ljubav uvjetovana tjelesnim ispunjenjem te satirički i antiklerikalni angažman.
The historical timeframe of the present monograph ('Five Centuries of Writing Poetry in a Military Uniform and Against it 1515-1918')begins at around 1500, the period in which most of the Slovenian ...ethnic territory was taken over by the Habsburgs and ends with the defeat of Austro-Hungary during the First World War between 1914–1918. This stretch of time is particularly marked by the first printed lines of the Slovenian rebel poem written during the pan-Slovenian peasant uprising of 1515, which is even older than Trubar's Abecedary and Catechism (1550), and the poem depicting the tragic Judenburg mutiny of 1917 for which the leader of the revolt, Anton Hafner, paid with his life.
U ovom je istraživanju provjereno replicira li se petofaktorska struktura Modela glazbenih preferencija MUSIC (Rentfrow, Goldberg i Levitin, 2011), čije dimenzije odražavaju preferencije prema ...blagoj, nepretencioznoj, sofisticiranoj, intenzivnoj i suvremenoj glazbi, na hrvatskom uzorku mladih. Također, ispitano je replicira li se trofaktorska struktura Inventara motiva slušanja glazbe (Uses of Music Inventory, UMI, Chamorro-Premuzic i Furnham, 2007), koji uključuje emocionalno i kognitivno slušanje glazbe te slušanje glazbe u pozadini. Istraživanjem je ispitan odnos glazbenih preferencija, motiva slušanja glazbe i crta ličnosti. U prvom dijelu istraživanja 457 ispitanika (74.2 % ispitanica) prosječne dobi od 20 godina ispunilo je Inventar motiva slušanja glazbe te Petofaktorski inventar ličnosti (Big Five Inventory, BFI, Benet-Martinez i John, 1998). U drugom su dijelu istraživanja procjenjivali stupanj sviđanja za 25 glazbenih isječaka (Rentfrow i sur., 2011) pomoću kojih se ispituju glazbene preferencije. Rezultati ovog istraživanja uputili su na zadovoljavajuću strukturu modela MUSIC kad se u ispitivanje glazbenih preferencija uključio 21 isječak. Također, zadovoljavajućom se pokazala i trofaktorska struktura Inventara motiva slušanja glazbe. Povezanosti glazbenih preferencija i motiva slušanja glazbe s crtama ličnosti uglavnom su replicirane. Crte ličnosti pridonijele su objašnjenju varijance glazbenih preferencija povrh dobi i spola, a kao samostalni prediktori uglavnom su se istaknule otvorenost i ekstraverzija. Uz crte ličnosti, motivi slušanja glazbe objasnili su preferencije prema blagoj, intenzivnoj i suvremenoj glazbi. Pri tome, emocionalno slušanje predviđalo je preferencije prema blagoj glazbi, dok je kognitivno slušanje bilo negativni prediktor iste. Kognitivno slušanje glazbe predviđalo je preferencije prema intenzivnoj glazbi, a isti je motiv slušanja glazbe bio negativni prediktor preferencija prema suvremenoj glazbi. Osim toga, preferencije prema suvremenoj glazbi pozitivno su predviđale i emocionalno slušanje glazbe i slušanje glazbe u pozadini.
This study aimed to examine whether the five-factor structure of the MUSIC model (Rentfrow, Goldberg, & Levitin, 2011) including dimensions that reflect preferences for Mellow, Unpretentious, Sophisticated, Intense and Contemporary music replicates in a Croatian sample. Furthermore, the study aimed to examine the replicability of the three-factor structure of the Uses of Music Inventory (UMI, Chamorro-Premuzic & Furnham, 2007) including emotional, cognitive and background uses of music. Relationships between music preferences, uses of music and personality traits were investigated. In the first part of the study, in a sample of 457 participants (74.2 % female, Mage = 20.27 years) we administered the Uses of Music Inventory and the Big Five Inventory (BFI, Benet-Martinez & John, 1998). In the second part of the study, participants judged their liking of 25 excerpts of music (Rentfrow et al., 2011). The results showed the replicability of the five-factor MUSIC model when 21 excerpts of music are included in the analysis. The results showed the replicability of the three-factor structure of the Uses of music inventory, too. Relationships between music preferences, as well as between uses of music and personality traits were mainly confirmed. Personality traits explained music preference variances above age and gender, with openness to experience and extraversion being significant predictors. Uses of music additionally explained preferences for Mellow, Intense and Contemporary music only. Higher levels of emotional use of music and lower levels of cognitive use of music predicted increased preferences for Mellow music. Higher levels of cognitive use of music predicted increased preferences for Intense music. Lower levels of cognitive use of music and higher levels of emotional and background uses of music predicted preferences for Contemporary music.
This study uses secondary data analysis to investigate the motives behind non-traditional students starting university studies. The data were collected during the first part of a longitudinal on-line ...survey conducted at Masaryk University amongst first-year students attending all of the university’s bachelor’s and master’s degree programmes. The Academic Motivation Scale was the tool used in the original research to explore the university students’ reasons for beginning their studies. A sub-sample of the primary study population, adult students 26 years of age or older who had taken a break from their educational trajectories, were identified as non-traditional students. We found that the hierarchy of non-traditional students’ motives for entering higher education diverged from the hierarchy of the rest of the sample.
Filmski turizam postaje sve popularniji na globalnom turističkom tržištu, konkurencija među destinacijama domaćinima sve je veća, pa se ulažu veliki napori u privlačenju filmskih setova, a filmski ...lokaliteti odigravaju značajnu ulogu u planiranju marketinških aktivnosti turističkih destinacija. Ovim radom nastoji se istražiti utjecaj gledanja filmova na odluku o odabiru turističke destinacije kod mlađe populacije. Postavljene su hipoteze koje pretpostavljaju da filmovi utječu na odluku ispitanika prilikom odabira turističke destinacije te da je filmska priča presudna u odabiru destinacije prikazane u filmu. U cilju dokazivanja postavljenih hipoteza provedeno je kvantitativno istraživanje. Ispitanici su odgovarali na pitanja koja se odnose na njihove navike gledanja filmova, navike i preferencije tijekom putovanja, želje i potrebe prilikom izbora turističke destinacije viđene
u filmu, na informacije o već ostvarenim putovanjima u svrhu posjeta filmskim destinacijama i događajima, te na pitanja koja se odnose na njihove želje i buduće namjere prilikom odabira turističke destinacije. Podaci su analizirani primjenom metoda deskriptivne i induktivne statistike, hipoteze su testirane i doneseni su zaključci o povezanosti primjenom izračuna hi-kvadrat testa. Rezultati istraživanja pokazali su značajnu povezanost učestalosti gledanja filmova ispitanika s njihovom odlukom o odabiru turističke destinacije, a kao poticaji za posjet destinaciji pokazali su se ljepota krajolika, specifične lokacije iz filma i kulturno-povijesne znamenitosti.
Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku, pa interpretaciju i generalizaciju rezultata treba uzeti u obzir s dozom opreza. S obzirom na porast broja međunarodnih filmskih produkcija tijekom posljednjih godina, filmski turizam u Hrvatskoj bilježi značajan rast pa rezultati ovog istraživanja mogu poslužiti kao putokaz za planiranje marketinških aktivnosti i brendiranje Hrvatske kao filmske destinacije.
Film tourism is becoming more and more popular in the global tourism market and competition among host destinations is growing so great efforts are made to attract film sets. Film locations play a significant
role in planning marketing activities for tourist destinations. This paper aims to explore the relationship between watching movies and consumers’ behavior when choosing a tourist destination. Hypotheses have
been proposed suggesting that watching movies is related to consumers’ decisions when choosing a tourist destination and that a movie story is a pivotal factor when choosing a tourist destination. In order to test the proposed hypotheses, quantitative research was conducted. The respondents were asked to answer the questions related to
their moviewatching habits, their travel habits and preferences, desires and needs when choosing a tourist destination that was seen in the movie, trips already made for the purpose of visiting movie events and destinations, and their desires and intentions when choosing the next tourist destination. The data were analysed using descriptive and inductive statistics, the hypotheses were tested and conclusions about the association between the examined variables were made using the Chi-square test. The results confirmed a significant association between the respondents’ prevalence of watching movies and their intentions when choosing a tourist destination, but the main incentives to visit the destination are the beauty of the landscape, specific film location and cultural and historical sites. Research was carried out on a convenience sample, thus, the interpretation and generalization of the results should be treated with some caution. Given the significant increase of film tourism in Croatia over the past years, the authors recognize the results might be useful as implications for planning of marketing activities and possibilities for branding Croatia as a film destination.
Autorice članka istražuju kako pomoću usmene tradicije nastaju tekstovi koji akumuliraju i emitiraju prevladavajuće u društvu ideje o majčinstvu. Analiza se temelji na osobnim pričama o vlastitim ...iskustvima trudnoće i porođaja oko 500 žena koje su intervjuirane metodom narativnog intervjua. Natalni narativ se promatra kao znak kulture iz perspektive semiotike. Utvrđeno je da su priče suvremenih ukrajinskih žena o iskustvu trudnoće građene na više stereotipnih motiva (motiv trudnoće kao kronotop Raja, karnevalski motivi) koji se temelje na usmenoj tradiciji pripovijedanja.
La intención de este volumen es promover el conocimiento de un legado literario y espiritual que mantiene intactos su vigencia e interés transcurridas cinco centurias. Presenta un conjunto de ...estudios consagrados a dos de las epopeyas hagiográficas más importantes de la Edad de Oro y una aportación crítica concebida como valoración global de los autos sacramentales redactados por Lope de Vega. Texto de la editorial
The aim of this study was to test the possibility of predicting volunteer motives based on five-factor model of personality in a sample of 159 volunteers from Zagreb, Osijek and Split. Data was ...collected using IPIP-300 personality questionnaire and Volunteer Functions Inventory. Results indicate that Croatian volunteers are agreeable, conscientious, altruistic, dutiful, and moral persons with artistic interests. Their most salient motives for volunteering are understanding and values. Hierarchical regression analysis confirmed that the five-factor model personality traits independently predict 17% of protective motive variance, 12% of values motive, 18% of career motive, 10% of understanding motive, and 12% of enhancement motive. Social motive was not explained by personality traits.
PDF
