Cilj/svrha. Cilj je ukazati na društveni utjecaj narodnih knjižnica u kriznoj situaciji suočavanja s pandemijom bolesti COVID-19, a u kontekstu njihove pozicije u suvreme- nom gospodarsko-razvojnom i ...političko-upravljačkom konceptu pametnih gradova čije je polazište da su informacije, znanje, digitalizacija i tehnologija (intelektualni kapital) pokretači gospodarstva i cjelokupnog društvenog razvoja.
Pristup/metodologija. Koristit će se metoda benchmarking ili usporedbe hrvatske prakse, u kojoj knjižnice uglavnom nisu prepoznate kao dio koncepta i strategija pamet- nih gradova, s praksom knjižnica u Singapuru koje prednjače u svijetu po svojoj uklju- čenosti u nacionalnu strategiju pametne nacije. Analizom objava na društvenim mre- žama uspoređuju se poslovne strategije kojima su se singapurske i odabrane hrvatske narodne knjižnice služile u odnosima s javnošću tijekom prvog vala pandemije bolesti COVID-19 u prvoj polovici 2020. godine. Nastoji se dobiti uvid u načine zadržavanja društvenog utjecaja knjižnica tijekom zatvaranja knjižničnih zgrada za korisnike i na- stojanja da u digitalnom ili elektroničkom obliku obavljaju vitalne informacijske, obra- zovne, kulturne i socijalne uloge i zadaće koje definiraju njihov položaj u suvremenom društvu. Predmet su usporedbe objave na Twitteru narodnih knjižnica u Singapuru te na Facebooku dviju narodnih knjižnica u Hrvatskoj koje djeluju u tzv. vodećim hrvatskim pametnim gradovima – Gradske knjižnice Rijeka i Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica.
Rezultati. Rad će rezultirati novim spoznajama o djelovanju knjižnica u kriznim situacijama u zemlji i inozemstvu s obzirom na povezanost njihove prakse s pozicijom u strateško-razvojnim konceptima i planovima sredina u kojima djeluju.
Praktična primjena. Uvid u djelovanje knjižnica tijekom pandemije bolesti CO- VID-19 prilog je razmatranju praksi knjižnica u kriznoj situaciji s jedne strane, a podlo- ga za poboljšanje planiranja upravljanja krizom u hrvatskim knjižnicama kako na naci- onalnoj razini tako i u lokalnim sredinama.
Originalnost/vrijednost. Ovim se radom prvi put u hrvatskom knjižničarskom dis- kursu analizira značaj knjižnica u kriznoj situaciji s obzirom na njihovu poziciju u kon- ceptu i strategiji pametnih gradova / pametnih društava / pametnih nacija.
Članak donosi uvid u to kako je razlikovanje među pojmovima brendiranja nacije i brendiranja
turističke destinacije bitno za uspješno rebrendiranje zemlje s negativnim i narušenim
imidžom. Na ...primjeru Srbije autori žele pokazati kako je država razvila konkurentne marketinške
strategije s ciljem poboljšanja investicija, izvoza i mogućnosti zapošljavanja, ali nije
uspjela razviti koherentnu platformu za upravljanje brendom nacije na najvišoj strateškoj
razini. Kroz pregled literature prikazuju se razlike i odnosi između triju pojmova – brendiranja
mjesta, brendiranja nacije i brendiranja destinacije. Analizira se sadržaj ključnih inicijativa
brendiranja te vizualnih poruka koje su razvile i implementirale Vlada Republike Srbije i Nacionalna
turistička organizacija Srbije u periodu od 1996. do 2016. godine. Rezultati analize
predstavljeni su kronološki i kroz diskusiju, te su utvrđene poveznice između praksi brendiranja
destinacije i brendiranja nacije. Autori su zaključili da se dosad ni jedna od pokrenutih inicijativa
nije pokazala uspješnom, većinom zbog slabog ili pogrešnog razumijevanja koncepta
brendiranja nacije na najvišem političkom nivou na način da ga se brka s brendiranjem destinacije
i turističkom promidžbom. Danas se promocija Srbije ponajviše svodi na predstavljanje
države unutarnjim i vanjskim učesnicima kao turističke destinacije.
U okviru poslanja Crkve i vjerske slobode ovaj rad se prvenstveno usredotočuje na ekumenske poteškoće na našim prostorima iz katoličke perspektive. Rad je podijeljen u tri dijela. U prvom dijelu ...autor pokušava doći do dijagnoze ekumenskoga stanja kod nas. Na temelju relevantnih dokumenata s katoličke i pravoslavne strane, kao polazišta zdravog i ispravnog ekumenskoga shvaćanja, autor otkriva neke ekumenske viruse na našem području, među kojima se posebno usredotočuje na rašireni virus nezainteresiranosti i pasivnosti, na virus jednostrane i krive interpretacije, te na virus straha od ekumenizma. Simbolično otkrivši raširene ekumenske viruse, autor u drugom dijelu nudi ekumensku terapiju koju smatra „via dolorosa“ našega ekumenizma. Među posebno virusnim ekumenskim pitanjima za naše područje autor ističe pristup istini i pristup naciji koji u mnogomu opterećuju istinski ekumenski razvoj. Istinu valja uvijek tražiti istinoljubivo, u ljubavi i slobodi, a naciju ne izjednačavati s ekumenizmom koji je nadnacionalna vrijednost. Za autora je to terapijski put koji vodi u vedriju ekumensku budućnost u nas.
The article traces the development of the concept of UN peacekeeping missions from the late 1940s, when they were first applied, to the so-called second generation of peacekeeping missions, which is ...primarily linked with the 1990s. Designating the changes in carrying out peacekeeping missions as normative, quantitative and qualitative, the author also discusses shifts in the understanding of traditional principles of consent of the parties, impartiality of observers and non-use of force in most cases, which were observed by most peacekeeping missions in the Cold War period. The other focus of this article is the case study of the UNTAES peacekeeping mission carried out from January 15, 1996 to January 15, 1998 in Eastern Slavonia, Sirmium and Baranja, which is considered one of the very rare examples of successful application of the second generation of UN peacekeeping missions, but also of peacekeeping missions in general. PUBLICATION ABSTRACT
Kruno Krstić o narodu, naciji i suživljavanju Jolić, Tvrtko; Ivanković, Viktor
Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine,
12/2022, Volume:
48, Issue:
2 (96)
Journal Article, Paper
Open access
Kruno Krstić poznat je po doprinosima s područja istraživanja hrvatske filozofije i filozofije jezika, no njegov doprinos političkoj filozofiji nije do sada naišao na veći odjek. U ovom članku ...razmotrit ćemo neka od stajališta iz njegove rasprave »Narod, država, nacionalizam« objavljene u časopisu
Hrvatska smotra
1944. godine i kao posebni otisak 1945. godine. U prvom dijelu pokušat ćemo smjestiti Krstićev ogled u kontekst rasprava o narodu i naciji koje su se u njegovo vrijeme vodile u okviru hrvatske političke misli i utvrditi moguće struje mišljenja koje su utjecale na Krstićeve stavove i na način kako obrađuje tu temu. U drugom dijelu iznijet ćemo njegova shvaćanja o »kriterijima narodne posebnosti«. U trećem dijelu posebno ćemo obrazložiti i etički razmotriti Kristćev pojam »suživljavanja«, koji se u Krstićevoj misli ističe kao normativni temelj i nacionalne države i prisnih odnosa unutar nacije. Nakon što, u četvrtom dijelu, utvrdimo normativno gledište u pozadini Krstićevog sociološkog pristupa, u posljednjem ćemo dijelu usporediti Krstićevu poziciju s nekim istaknutim povijesnim i suvremenim gledištima o naciji i nacionalizmu u političkoj filozofiji.
Kruno Krstić is well known for his contributions to the research areas of Croatian philosophy and philosophy of language; yet his contribution to political philosophy has so far drummed up little interest. In this article, we consider some of the views from his discussion “Narod, država, nacionalizam” (“People, state, nationalism”) published in the journal
Hrvatska smotra
in 1944 and as an offprint in 1945. In the first part, we attempt to place Krstić’s treatise into the context of discussions on peoples and nations from his time within the framework of Croatian political thought, and to establish the possible intellectual trends that influenced his views and the way he approached the topic. In the second part, we present his take on “the criteria for the particularities of peoples”. In the third part, we give special attention and ethically reflect on Krstić’s concept of “cohabitation”, which in Krstić’s thought serves as the normative foundation for both the nation state and close relations within a nation. After we bring the normative view in the background of Krstić’s sociological approach to light in the fourth part, the final part compares Krstić’s position to some distinguished historical and contemporary views about the nation and nationalism in political philosophy.
Ovaj rad potvrđuje metodološki potencijal lakanovske psihoanalize za teoriju nacionalizma. Iz lakanovske perspektive, nacionalna svijest i samoodređenje mogući su samo u fantazmatskom okviru kroz ...(krivo) prepoznavanje i retroaktivnu konstrukciju. Nacionalna imaginacija je oblik prijenosa, neophodnog za performiranje nacije kroz izmišljene tradicije i rituale. Međutim, onkraj simbolizacije i imaginarnog (krivog) prepoznavanja, uvijek postoji nešto što se opire diskurzivnom zatvaranju, povezano sa željom subjekata i organizirano nemogućnošću potpunog, neposrednog užitka. Uzimajući zajedno sve ove aspekte, ovdje gradimo analitički okvir za proučavanje nacionalizma, a koji se sastoji od četverostrukog sustava identifikacija, ideal-ego, ego-ideal, super-ego i zrcalni Drugi, te ga dodatno ilustriramo na primjeru turskog nacionalizma AKP-a
The paper discusses the implementation of minority members’ protection through political and civil rights. In the debates on minority members’ rights, the issue is whether the very individual rights ...of traditional liberalism are sufficient for minority members’ protection or if there is a need for group rights based on liberal principles of justice, equality and freedom. On these foundations, liberal multiculturalism considers that it is necessary to introduce group rights in order to be used by minority members, but as individual group members. Liberal multiculturalism’s perception of group rights is based on liberal postulates of respect for freedom and individuals’ autonomy, at the same time introducing the recognition of diversity imposed by multiculturalism in its conception of minority rights protection. The author concludes that minority rights, taking into account their internationalisation, should be regarded as a supplement to the perception of classical and contemporary liberalism, because correctly perceived individual rights conception does not neglect cultural diversities. The importance of such perception of minority protection is also visible within the framework proposed by the EU as an obligatory condition for the integration of future member states.
Ključna tema ovog teksta je revernakularizacija posthrvatskosrpskih standardnih jezika u funkciji države i nacije. Polazište za autorovo obrazlaganje ove teme su četiri knjige u kojima se kritizira ...potčinjavanje jezika nacionalističkim idejama države i nacije. To su: Škiljan (2002): Govor nacije: jezik, nacija, Hrvati; Kordić (2010): Jezik i nacionalizam, Bugarski (2018): Govorite li zajednički? i Glušica (2020): Crnogorski jezik i nacionalizam. Glušičina knjiga zbog svoje dokumentiranosti i analitičnosti pružila je najviše građe za kritiku takve prakse revernakularizacije. Autor smatra da je u toj praksi metajezičnost otuđena od jezične zajednice, da pretvara jezik u vernakular države i diskurs nacije i da uzrokuje raskol, diglosiju unutar (crnogorske) jezične zajednice. Autor također smatra da je takva praksa anakrona i da je posve suprotna suvremenim procesima vernakularizacije koji se razvijaju pod utjecajem digitalnih komunikacijskih tehnologija i kompjutorski medijatizirane komunikacije. Te promjene predstavljaju izazov i za dosadašnje prakse standardizacije zbog toga što umjesto monološke, monoglotske i monosemiotičke institucije standardnog jezika grade osnovu za dijalošku, poliglosijsku i polisemiotičku ustanovu javnog jezika.
Etničke karte ponovno dobivaju na važnosti i opet se često objavljuju zbog porasta etničke svijesti, brojnih etničkih sukoba i pokušaja mladih država, posebice u istočnoj Europi, da se etničkim ...kartama predstave kao nacionalne države. Na dnevnom su redu kartografije kao formalne znanosti pitanja njihove metodologije: koliko su pojedine etnokartografske metode prikladne za prikaz pojedinih etničkih struktura i jesu li ispravno primijenjene. Ovaj rad istražuje prikladnost glavnih etnokartografskih metoda (metode površine, metode širenja točaka, metode dijagrama) za prikaz određenih etničkih struktura.
U ovom članku ispituje se izgrađivanje nacije u vezi s obrazovanjem i obrazovnim
institucijama, na primjeru dva bivša velika aktera u europskoj politici nakon
Prvog svjetskog rata: Otomanskog Carstvu ...i Habsburškog Carstva. Habsburško
Carstvo promatra se prvenstveno kroz poseban fokus na udžbenike u 1918. godini
i periodu nakon nje, uspoređujući ih međusobno i razumijevajući ih kao glavne
alate širenja nacionalnih ideja unutar državnih škola. Kako će biti pokazano, ideja
austrijske nacije u smislu ideologije nacionalne države teško se može naći, kako
prije, tako i neposredno nakon sloma 1918. godine. S druge strane, Otomansko
Carstvo ispituje se kao primjer činjenja nacije u procesu transformacije društvenih
struktura unutar ne-zapadnih društava, kroz škole zapadnjačkoga stila te stoga
doprinosi nacionalnom ostvarenju Republike Turske. U ovom članku istražuju se
imperijalne osnove ove dvije nacionalne države i način na koji su se one i prijašnja
carstva bavili modernim konceptom nacije i nacionalizma.
PDF
