Provider: - Institution: Grodzka Gate – NN Theatre - Data provided by Europeana Collections- Autorka opisuje napad sowieckiej bandy na dwór Fudakowskich w Krasnobrodzie- All metadata published by ...Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Kako bi se utvrdila upotrebna vrijednost jednog modela za praćenje nogometne igre momčadi i igrača u napadu u uvjetima natjecanja odabrana je utakmica Brazil – Škotska koja je odigrana na Svjetskom ...nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998. godine. Mjerenjem varijabli AKCIJA, TIJELO, PROSTOR, VLOPTA (vođenje lopte), IGRAČ, FAZA NAPADA, TIP NAPADA, PROSTOR prema tipu IGRAČA, FAZA NAPADA prema tipu IGRAČA te TIP NAPADA prema tipu IGRAČA opisana su sva zbivanja tijekom napada za vrijeme nogometne utakmice. Za analizu podataka korištene su kontingencijske tablice, gdje su statističke značajnosti raspodjele frekvencija utvrđene hi-kvadrat testom, a stupanj povezanosti koeficijentima kontingencije. Entitete su predstavljali napadi promatranih momčadi, koji su se dobili sumacijom akcija za vrijeme trajanja napada. Napad je definiran trenutkom dolaska u posjed lopte, kao i svim akcijama koje ga obilježavaju do trenutka gubljenja posjeda lopte. Kriterij za početak mjerenja trajanja napada, kao i za njegovu registraciju, bila su najmanje dva dodira s loptom koje su i ostvarili igrači jedne od momčadi. Podaci, prikupljeni metodom opservacije video zapisa, analizirani su statističkim paketom SPSS za MS WINDOWS plat- formu. Ciljevi ovoga rada bili su:
1. utvrditi razlike u igri između dvije promatrane momčadi u pojedinim varijablama,
2. utvrditi razlike u igri mebu tipovima igrača u pojedinim varijablama,
3. ocijeniti model sustavnog praćenja nogometne igre igrača i momčadi u napadu u uvjetima natjecanja s obzirom na njegov ka- pacitet da razlikuje stil igre dviju momčadi.
Na temelju detaljne analize varijabli i njihovih modaliteta može se zaključiti da su ciljevi navedeni u ovome radu ostvareni.
1) Utvrđene su razlike između dvije momčadi uočene u načinu igranja u napadu. Igru brazilske momčadi obilježio je veći broj odigranih akcija (58.7%) u usporedbi sa škotskom momčadi (41.3%). Rezultati su također pokazali da su Brazilci igrali agresivnije te da su izveli više akcija u podprostorima na sredini terena i u podprostorima koji se nalaze bliže protivničkim vratima. Nadalje, vođenje lopte na srednje dugim i dugim udaljenostima dominiralo je igrom brazilske momčadi. Usporedbom dvije momčadi došlo se do zaključka da su Brazilci izveli veći broj akcija u središnjoj i završnoj fazi napada (60.2% i 63.8%) od Škota (39.8% i 36.2%).
2) Vidljivo je da su vratari obje momčadi sudjelovali isključivo u fazi otvaranja napada, dok se u središnjoj i završnoj fazi napada ne nalaze. Obrambeni bočni igrači i vratari obiju momčadi dominirali su u fazi otvaranja napada, vezni igrači u središnjoj fazi, a bočni napadači u završnoj fazi napada. Vezni su igrači u obje momčadi ponijeli najveći teret grabenja igre. Kontinuirani napad osmišljavaju i sudjeluju u najvećem broju akcija u takovom tipu napada vezni igrači (43.7%), zatim bočni napadači (26.5%) te obrambeni bočni sa 13,3%. U kon- tranapadu najviše sudjeluju bočni napadači sa 28.9% akcija, zatim srednji napadači sa 27.7% te vezni igraci sa 25.3% udjela. Polukontranapad obilježavaju vezni igrači u kojemu sudjeluju sa 40.7% akcija, zatim bočni napadači sa 36% te srednji napadači sa 13.8% akcija. S obzirom na podprostore igrališta, vezni su igrači pokrili 15 od ukupno 18 podprostora koji čine nogometno igralište. Vidljivo je da su se vezni igrači pojavljivaili na gotovo svim dijelovima terena. Utvrđeno je da je mjerni instrument omogućio određivanje tipa igrača na temelju učestalosti njegova pojavljivanja na pojedinim dijelovima terena.
3) Na temelju dobivenih podataka moguće je zaključiti da se model praćenja nogometne igre u napadu, pokazao kao vrijedan doprinos analizi igre u fazi napada tijekom nogometne utakmice te da razlikuje stilove igre dviju momčadi.
Razmatrani su nedavni napadi igluna na ribarske brodice iz sicilijanske flote te je opisan poseban obrazac ponašanja koji su ove ribe imale kada su se približavale ribarima. Informacije su ...prikupljane u razdoblju između 1999. i 2014. u vodama oko Sicilije (Sredozemno more) kroz razgovore s ribarima koji love harpunima i kroz izravna promatranja tijekom istraživanja. Također smo izvijestili i o drugim slučajevima napada koji su se dogodili prijašnjih godina. Sveukupno je zabilježeno 29 slučajeva agresivnog ponašanja igluna naspram ribarskih plovila. Igluni su uglavnom napadali kada bi ih se izazvalo ili kad bi htjeli obraniti svog para, te su, u nekoliko slučajeva pokušali probosti brod sabljom. Neki su napadi završili materijalnom štetom na meti dok ozljeđivanja ljudi nisu zabilježena.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Napad. Fotografia obrazu Ercole de Roberti
z daru profesor Karoliny Lanckorońskiej dla Zamku
Królewskiego na Wawelu. Ercole de ...Roberti (1450-1496) –
włoski malarz renesansowy. W październiku 1994 roku
profesor Karolina Lanckorońska, zamieszkała w Rzymie,
przekazała do zbiorów Zamku Królewskiego na Wawelu 84
obrazy wczesnowłoskiego malarstwa, ponad 200 rysunków i
akwarel Jacka Malczewskiego oraz przedmioty stanowiące
własność rodziny Lanckorońskich. Dzieła te – zakupione
przez Karola Lanckorońskiego, ojca Donatorki i
odziedziczone po przodkach zbiory z dawnej kolekcji
króla Stanisława Augusta Poniatowskiego stanowiły
pokaźną kolekcję, dla której Karol Lanckoroński zbudował
w Wiedniu neobarokowy pałac. Kolekcja przetrwała trudne
lata II wojny światowej, uniknęła konfiskaty,
rozproszenia i zniszczenia. Wywieziona z Austrii po II
wojnie światowej przez Antoniego Lanckorońskiego, syna
Karola. Sprzedaż kilku cenniejszych dzieł pozwoliła
uratować polskie instytucje kulturalne za granicą, m.in.
Bibliotekę Polską w Paryżu. Po roku 1989 kolekcję,
będącą własnością rodziny, Karolina Lanckorońska
postanowiła złożyć w darze „Rzeczpospolitej wolnej i
niepodległej” – jak napisała w liście do ówczesnego
prezydenta Rzeczpospolitej. Był to największy i
najcenniejszy dar w powojennej historii zbiorów
wawelskich, do którego w roku 2000 dołączyło – odzyskane
z kolekcji Kunsthistorisches Museum w Wiedniu – dzieło
Dosso Dossiego oraz kilka innych obiektów, a wśród nich
gemma z wieku VI, zwana w literaturze naukowej „gemmą Lanckorońskiego”.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Napad. Fotografia obrazu Ercole de Roberti
z daru profesor Karoliny Lanckorońskiej dla Zamku
Królewskiego na Wawelu. Ercole de ...Roberti (1450-1496) –
włoski malarz renesansowy. W październiku 1994 roku
profesor Karolina Lanckorońska, zamieszkała w Rzymie,
przekazała do zbiorów Zamku Królewskiego na Wawelu 84
obrazy wczesnowłoskiego malarstwa, ponad 200 rysunków i
akwarel Jacka Malczewskiego oraz przedmioty stanowiące
własność rodziny Lanckorońskich. Dzieła te – zakupione
przez Karola Lanckorońskiego, ojca Donatorki i
odziedziczone po przodkach zbiory z dawnej kolekcji
króla Stanisława Augusta Poniatowskiego stanowiły
pokaźną kolekcję, dla której Karol Lanckoroński zbudował
w Wiedniu neobarokowy pałac. Kolekcja przetrwała trudne
lata II wojny światowej, uniknęła konfiskaty,
rozproszenia i zniszczenia. Wywieziona z Austrii po II
wojnie światowej przez Antoniego Lanckorońskiego, syna
Karola. Sprzedaż kilku cenniejszych dzieł pozwoliła
uratować polskie instytucje kulturalne za granicą, m.in.
Bibliotekę Polską w Paryżu. Po roku 1989 kolekcję,
będącą własnością rodziny, Karolina Lanckorońska
postanowiła złożyć w darze „Rzeczpospolitej wolnej i
niepodległej” – jak napisała w liście do ówczesnego
prezydenta Rzeczpospolitej. Był to największy i
najcenniejszy dar w powojennej historii zbiorów
wawelskich, do którego w roku 2000 dołączyło – odzyskane
z kolekcji Kunsthistorisches Museum w Wiedniu – dzieło
Dosso Dossiego oraz kilka innych obiektów, a wśród nich
gemma z wieku VI, zwana w literaturze naukowej „gemmą Lanckorońskiego”.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF