Sport, odnosno tjelesna aktivnost, ima brojne pozitivne
tjelesne i psihološke ishode, zbog čega je važno prepoznati
individualne i grupne motivacijske faktore koji se nalaze
u podlozi bavljenja ...sportom. Cilj rada je ispitati odnos
ciljne orijentacije prema postignuću u sportu i percepcije
motivacijske klime unutar odbojkaške ekipe. Također,
nastojalo se ispitati koje karakteristike ispitanice pripisuju
osobama različitih ciljnih orijentacija. U istraživanju je
sudjelovalo 139 aktivnih odbojkašica, prosječne dobi od
13.5 godina. Korišteni su sljedeći mjerni instrumenti:
Upitnik ciljne orijentacije u sportu, Upitnik percipirane
motivacijske klime u sportu te novokonstruirani upitnik za
procjenu karakteristika pripisanih osobama različitih ciljne
orijentacija prema postignuću u sportu. Individualne ciljne
orijentacije i percepcija istovjetne motivacijske klime bile su
pozitivno povezane. Kada je riječ o procjeni osoba različite
ciljne orijentacije prema postignuću, ispitane odbojkašice
su hipotetskoj osobi ciljne orijentacije na zadatak pripisale
više pozitivnih i poželjnih karakteristika nego osobi
ciljne orijentacije na razultat. Rezultati istraživanja
upućuju na važnost odnosa individualne ciljne orijentacije
prema postignuću i percepcije motivacijske klime unutar
sportskog tima. Osobe uključene u sportske aktivnosti
djece i mladih, kao i poticanje bavljenja sportom, trebali bi
poticati intrinzičnu motivaciju te samodeterminarne forme
motivacije poput ciljne orijentacije na zadatak. Također,
trebali bi stvarati motivacijsku klimu poticajnu za učenje
i napredak.
Obzirom na specifičnosti odbojke logičan je
značajan utjecaj pojedinih morfoloških karakteristika na
uspjeh u igri. Morfološkom antropometrijom može se
prikupiti dio informacija za primarnu selekciji ...kandidata
za odbojku, ali i informacije koje se mogu koristiti u
sekundarnoj selekciji - specijalizaciji tj. odreðivanju
specifičnih igračkih uloga sa specifičnim igraèkim
zadacima. Zadaci su karakteristični za svaku igraèku
poziciju pa je i važnost pojedinih morfoloških mjera
različita. Cilj istraživanja je da se kroz analizu
antropometrijskih karakteristika provjeri znaèajnost
razlika s obzirom na specifične igračke uloge. Istraživanje
je izvršeno na uzorku 60 prvoligaška odbojkaša (n=60)
èlanova prve hrvatske i slovenske odbojkaške lige u
natjecateljskoj sezoni 2007/2008. Obzirom na cilj
istraživanja igrači su podijeljeni u skupine sukladno
svojoj igraèkoj ulozi: dizaèi (n=9), centralni igrači (n=13),
primaèi – napadači (n=16), korektori (n=16) i libero
(n=6). Uzorak varijabli èini 27 antropometrijskih mjera , a
mjerenje je izvršeno prema preporukama IBP-a. Na
manifesnom skupu antropometrijskih varijabli
primijenjena je metoda glavnih komponenata kako bi se
utvrdila struktura latentnog prostora. Neortogonalnom
rotacijom prema kriteriju varimax normalized
transformiran je inicijalni koordinatni sustav da bi se
dobila jednostavna struktura faktora. Potom su izračunati
faktorski skorovi ispitanika te aritmetičke sredine skupina
u standardiziranim vrijednostima. Znaèajnost razlika
izmeðu skupina odbojkaša razlièitih igraèkih pozicija
testirana je ANOVOM (Tukey HSD post – hoc testom).
Dobiveni rezultati potvrðuju hipotezu o postojanju
znaèajnih razlika u prostoru antropometrijskih
karakteristika izmeðu skupina odbojkaša različitih
igračkih uloga koja je potvrðena u nizu prethodnih
istraživanja. Faktor LDS identificiran je kao jedini na
kojem se igraèke skupine značajno razlikuju. Skupina
centralnih igraèa postigla je značajno više rezultate od
svih ostalih osim skupine korektora. Dobivene
informacije mogu poslužiti kao normativne vrijednosti te
kao podrška u usmjeravanju igrača prema odreðenoj
igračkoj ulozi u cilju optimiziranja njihove situacijske učinkovitosti te postizanju optimalnih takmičarskih rezultata u sportskoj karijeri.
Antropološke karakteristike odbojkaša istraživane
su uglavnom na seniorskim uzrastima, dok je mali broj
istraživača radio s juniorima. Cilj ovog istraživanja je
utvrditi antropološki profil igrača ...uzrasta 15 do 18 godina
i pri tome analizirati razlike između početnika i igrača iste
dobi ali koji su podvrgnuti trenažnom procesu najmanje tri
godine.
Istraživanje je provedeno na uzorku skupine od 24
odbojkaša mlađih uzrasta od 15-18 godina odbojkaškog
kluba „Mladost“ iz Zagreba. Ispitanici su podijeljeni u
dvije podskupine po 12 igrača. Prvu skupinu činili su
odbojkaši istog kluba koji su trenirali odbojku više od tri
godine (tri do sedam godina), a drugu skupinu činili su
odbojkaši koji su trenirali odbojku manje od godinu dana.
Obje skupine ispitanika imale su prosječno oko 16 godina
( kupina 16,75 : kupina 16,25).
Ispitanicima su izmjerene masa i visina tijela,
postotak masnog tkiva metodom bioelektrične
impedancije, frekvencija srca i arterijski krvni tlak u
mirovanju, spirometrijski parametri (vitalni kapacitet,
Tiffeneauov indeks), dinamometrijski pokazatelji (stisak
šake, fleksija podlaktica, ekstenzija trupa i ekstenzija
nogu), volumen srca, te pri testu maksimalnog
opterećenja na pokretnom sagu maksimalni primitak
kisika, puls kisika i maksimalna frekvencija srca.
Obrada podataka izvršena je primjenom
programskog paketa STATISTICA, ver 8.
Mladi odbojkaši višlji su i teži od svojih vršnjaka koji
se ne bave sportom i imaju manju količinu masnog tkiva,
no niži su od odbojkaša seniora.
Može se zaključiti da su odbojkaši početnici sličnog
antropološkog profila kao i trenirani odbojkaši istog
uzrasta. Međutim već trogodišnji trening ostavlja trag na
karakteristike i sposobnosti odbojkaša što je vidljivo u
ukupnoj masi tijela, jakosti nogu i trupa te volumenu srca.
Na uzorku od 101 veterana Domovinskog rata s tjelesnim invaliditetom koji aktivno igraju sjedeću odbojku ispitani su razlozi i motivi za igranje, percipirana korist od igre, stupanj u kojemu su ...zadovoljni socijalnim priznanjem i uvažavanjem od socijalne okoline te različiti aspekti kvalitete života.
Najveći dio igrača odbojkom se započeo baviti na poziv prijatelja, a glavni motivi za sudjelovanje su prijateljstvo i druženje te briga o vlastitom zdravlju. Između 75% i 85% veterana procjenjuje da im bavljenje sjedećom odbojkom u visokom stupnju pomaže u poboljšanju fizičkog i psihičkog zdravlja, društvenog života te osjećaja opće korisnosti. Većina veterana je uglavnom zadovoljna razumijevanjem i uvažavanjem od strane obitelji i prijatelja, a znatno manje od strane institucija i države općenito. Prosječan rezultat veterana u Upitniku kvalitete života ne razlikuje se značajno od rezultata komparabilnog uzorka muškaraca iz opće populacije. Veterani boljim procjenjuju zadovoljstvo materijalnim aspektom te provođenjem slobodnog vremena, a lošijim mentalno zdravlje. Rezultati potvrđuju polazne hipoteze o važnosti bavljenja sportom, ali i socijalnog priznanja u procesu psihosocijalne reintegracije osoba s invaliditetom.
Poznavanje sociološke strukture malih grupa kao što
je slučaj u sportu, može imati značajan utjecaj na konačni
rezultat, stoga je poznavanje iste bitan faktor uspjeha.
U sklopu kadetskog odbojkaškog ...europskog
prvenstava provedeno je istraživanje temeljem
sociometrijskog mjerenja. Ispitanici su odgovarali na
modificirani Morenov test emocionalnog, funkcionalnog
i funkcionalno-upravljačkog karaktera i to prije i nakon
prvenstva. Svako od postavljenih pitanja predstavljala su
zasebne varijable.
Izrađena je deskriptivna statistika interpersonalnih
privlačenja, odnosno odbijanja. T-testom pokušalo se
utvrditi da li postoje statistički značajne razlike izmedu
inicijalnog i finalnog stanja unutar svake od varijabli.
Klaster analizom pokušala se utvrditi homogenost
skupina ispitanika.
Rezultati su pokazali da se grupa dijeli u dvije
subgrupe, medu kojom se ističu kapetan ekipe i najbolji
igrač reprezentacije. Nadalje t-test pokazao je statistički
značajne razlike u mjerenjima izvršenim prije i nakon
europskog prvenstva u varijabli funkcionalno-upravljačkog
tipa (Koje igrače smatraš sposobnima da
budu predstavnici ekipe na sastancima Odbojkaškog
saveza Hrvatske?).
Taksonomija je pokazala promjene u analiziranim
subgrupama. Spajanje klastera u sve veće klastere
rezultiralo je uvidom u hijerarhijsko stablo, koje je
pokazalo različiti status kapetana ekipe u inicijalnom i
finalnom mjerenju.
Osnovni cilj ovog istraživanja bio je utvrditi značajnost razlika u učinkovitosti napada i protunapada iz različitih zona u odbojkaškom setu. Istraživanje je provedeno na uzorku od 206 setova ...odigranih u 55 utakmica odbojkaške Lige prvaka za muškarce. Utakmice su slučajno odabrane iz ukupnog uzorka utakmica Lige prvaka u razdoblju od 2008. do 2012. godine. Analizirano je ukupno 10555 smečeva u napadu i protunapadu iz različitih zona odbojkaškog polja. Uspješnost smečiranja procijenjena je na ljestvici od 4 stupnja. Pri tome ocjena 1 znači pogrješku u izvedbi, ocjena 2 izvedbu nakon koje je suparnička ekipa u prednosti u daljnjem tijeku nadigravanja, ocjena 3 izvedbu u kojoj je ekipa koja smečira u prednosti u daljnjem tijeku nadigravanja, a ocjena 4 idealnu izvedbu tj. osvojen poen smečiranjem. Temeljem prikupljenih podataka izračunati su koeficijenti uspješnosti pobjedničkih i poraženih ekipa u napadu i protunapadu u cjelini, kao i po pojedinim zonama.
Na poduzorku od 11 setova, odnosno 503 smeča u napadu i protunapadu provedena je analiza pouzdanosti procjenjivača. Izvršena je usporedba mjeritelja u dvije vremenske točke s dovoljnim odmakom od 4 tjedna (test retest pouzdanost). Također je na istom poduzorku izvršena usporedba procijenjenih rezultata mjeritelja i eksperta. Maksimalna povezanost i nulte razlike između 2 mjerenja ukazuju na dosljednost procjenjivača u procjenjivanju događaja (smečiranih lopti u napadu i protunapadu). Visoka razina povezanosti i male razlike u procjenjivanju događaja između dva procjenjivača (autora istraživanja i eksperta) dodatno potvrđuju pouzdanost procjenjivanja autora ovog istraživanja.
Analizom razlika između pobjedničkih i poraženih ekipa u postotcima napada iz pojedinih zona utvrđeno je da se više od trećine ukupnog broja napada izvrši iz zone 4, a oko četvrtine iz zone 3. Nisu zabilježene značajne razlike u postotcima napada iz pojedinih zona između pobjedničkih i poraženih ekipa. Pobjedničke ekipe za 3% više smečiraju od poraženih iz zone 3, a za isti postotak manje smečiraju od poraženih iz zone 4.
Ni u protunapadu nisu zabilježene značajne razlike između pobjedničkih i poraženih ekipa u postotcima smečiranja iz pojedinih zona. Pri tome ekipe skoro polovinu od ukupnog broja smečeva izvode iz zone 4, a samo 10% iz zone 3. Pobjedničke ekipe nešto učestalije smečiraju u protunapadu iz zona 3 i 6, a poražene ekipe iz zone 4.
Analizom razlika u postotcima smečiranja u napadu i protunapadu utvrđeno je da su najveći broj smečeva u napadu i u protunapadu pobjedničke i poražene ekipe izvodile iz zone 4, a najmanji broj iz zone 6. Pobjedničke ekipe imaju značajno veći postotak smečiranja iz zona 4, 2 i 6, a značajno manji postotak smečiranja iz zone 3 u protunapadu u usporedbi s napadom. Kod poraženih ekipa testom razlika u postotcima utvrđen je statistički značajno veći postotak smečiranja iz zone 4 u protunapadu u odnosu na napad, kao i statistički značajno manji postotak smečiranja iz zone 3 u protunapadu u odnosu na napad.
Na cjelokupnom uzorku entiteta, analizom koeficijenata asimetrije (Skew) i zaobljenosti distribucije (Kurt) utvrđena je dobra osjetljivost prosječnih vrijednosti koeficijenata uspješnosti smečiranja u napadu i protunapadu u cjelini, kao i iz pojedinih zona. Time je ostvarena neophodna pretpostavka za primjenu parametrijskih metoda obrade podataka u daljnjim analizama.
Značajnost razlika u uspješnosti smečiranja u napadu i protunapadu između pojedinih zona utvrđena je analizom varijance. Razlike su analizirane posebno za pobjedničke i posebno za poražene ekipe. Dobivene su značajne razlike u učinkovitosti smečiranja u napadu i protunapadu iz različitih zona odbojkaškog polja kod pobjedničkih ekipa. Post-hoc analizom utvrđeno je da su pobjedničke ekipe značajno učinkovitije u napadu iz zone 3 u odnosu na zonu 4, dok u protunapadu post-hoc analizom razlika nisu dobivene značajne razlike u učinkovitosti smečiranja između pojedinih zona. Kod poraženih ekipa, u napadu nisu utvrđene značajne razlike u učinkovitosti smečiranja iz pojedinih zona. U protunapadu poražene ekipe su značajno učinkovitije iz zone 3 u usporedbi sa zonama 1 i 2.
Analizom razlika pobjedničkih i poraženih ekipa u uspješnosti smečiranja u napadu i protunapadu u cjelini, utvrđeno je da su pobjedničke ekipe značajno uspješnije od poraženih. Analizom razlika unutar pojedinih zona, utvrđeno je da su pobjedničke ekipe u napadu značajno uspješnije od poraženih iz svih zona, a u protunapadu iz zona 1, 2 i 4.
Dobiveni rezultati potvrđuju važnost smečiranja u napadu i protunapadu za pobjedu u odbojkaškom setu i ukazuju na specifičnosti smečiranja pobjedničkih i poraženih ekipa u napadu i protunapadu iz različitih zona. Rezultati istraživanja mogu biti od koristi trenerima u evaluaciji učinka igrača na utakmici, planiranju i programiranju trenažnog procesa i TE-TA pripremi ekipe za natjecanje.
The primary objective of this study was to establish the significance of differences int he performance of attack and counterattack from various zones in the volleyball set. Research was conducted on a sample of 206 sets played in 55 matches of the Men's Champions League. The matches were randomly selected from the overall sample of Champions League matches in the period from the year 2008 to 2012. A total of 10555 spikes in attack and counterattack from various zones of the volleyball court were analyzed. The spiking efficiency was assessed on a four-point scale. Rating 1 denotes a performance error; rating 2 denotes a performance after which the opposing team has an advantage in the further course of the rally; rating 3 denotes a performance in which the spiking team has an advantage in the further course of the rally, while rating 4 denotes an ideal performance, i.e. a point scored by spiking. The collected data served as a basis for calculation of the coefficient of the winning and defeated team's efficiency in attack and counter-attack, both overall and by particular zones of the volleyball court.
A subsample of 11 sets or, respectively, 503 spikes in attack and counter-attack was used to conduct analysis of the assessor's reliability. Observer was compared at two points of time, with a sufficient time span of four weeks (test-retest reliability). Furthermore, the same subsample was used to compare results assessed by the observer and by an expert. Maximum correlation and zero difference between two measurements indicate consistence in assessment of the event (spikes in attack and counter-attack). The high level of correlation and small differences in assessment of the event between two assessors (the author of the study and an expert) further substantiate the reliability of assessment by the author of this study.
By analysis of differences between winning and defeated teams in percentages of attacks from particular zones, it was established that more than a third of the total number of attacks is performed from Zone 4, about a fourth from Zone 3. No significant differences were found in percentages of attacks from particular zones between winning and defeated teams. Winning teams perform 3% more spikes from Zone 3 than defeated teams; at the same time, they perform 3% less spikes from Zone 4 than defeated teams.
Neither were any significant differences found between winning and defeated teams in percentages of spikes from particular zones in counter-attacks, where almost half of the total number of spikes were performed from Zone 4, whereas only 10% came from Zone 3. Winning teams show a somewhat higher frequency of spikes performed in counter-attack from Zones 3 and 6, while defeated teams performed such spikes from Zone 4.
Analysis of differences in percentages of spikes in attack and counter-attack indicates that both winning and defeated teams performed the largest number of spikes in attack and counter-attack from Zone 4, while the fewest attacks came from Zone 6. Winning teams show a significantly higher percentage of spikes from Zones 4, 2 and 6, and a significantly smaller percentage of spikes in counter-attack, when compared to spikes in attack. As for defeated teams, the difference test in percentages showed, in terms of statistics, a significantly higher percentage of spikes performed from Zone 4 in counter-attack when compared to spikes performed in attack, as well as, in terms of statistics, a significantly smaller percentage of spikes performed from Zone 3 in counter-attack, as compared to spikes performed in attack.
On the overall entity sample, analysis of the asymmetry coefficient (Skew) and of the degree of peakedness of distribution (Kurtosis) showed good sensitivity of performance coefficient values of spikes in attack and counter-attack, both overall and from particular zones. Therefore, the required prerequisite was realized for employment of parametric methods of data processing in further analyses.
The significance of differences in the efficiency of attacks and counter-attacks among particular zones has been established by 1-way analysis of variance. The differences were analyzed separately for winning teams and for defeated teams. In the winning teams, significant differences were found in the efficiency of spikes in attacks and counter-attacks from various zones of the volleyball court. Post-hoc analysis disclosed that winning teams are significantly more efficient in attacks from Zone 3, as compared to Zone 4, while with regard to counter-attack, post-hoc analysis showed no significant differences between particular zones. With regard to defeated teams, no significant differences were found in the efficiency of spikes in attacks from particular zones. In counter-attacks, defeated teams are much more efficient from Zone 3, in comparison to Zones 1 and 2.
Analysis of differences in the overall efficiency of attacks and counter-attacks between winning and defeated teams showed that winning teams are much more efficient than the defeated ones. Analysis of differences between parti
