Životni vijek bolesnika sa cističnom fi brozom stalno se produžuje zahvaljujući medicinskim spoznajama i njihovoj implementaciji u
praksi, što utječe na porast broja odraslih bolesnika. Dužinom ...životnog vijeka mijenjaju se epidemiološki pokazatelji bolesti te se
uočava sve više njenih komplikacija na drugim organskim sustavima. Stoga strategija za daljnje poboljšanje kakvoće života i
životnog vijeka bolesnika sa cističnom fi brozom mora uključiti i preventivno djelovanje, kako bi se izbjegle, umanjile ili odgodile
komplikacije u kasnijoj dobi.
Uvod. Podatki iz tujine kažejo, da začnejo kaditi praviloma mladostniki in mladi odrasli. Za Slovenijo imamo o tem malo podatkov. Namen prispevka je prikaz podatkov o starosti ob začetku kajenja in ...razlik v začetku kajenja glede na spol, starostne skupine, izobrazbo, družbeni sloj in geografsko regijo med prebivalci v Sloveniji.
U prvom dijelu članka donose se dosadašnja relevantna istraživanja o pušenju, drugi dio daje napomene o metodologiji rada, treći dio odnosi se na stavove i mišljenja odraslih osoba i srednjoškolaca o ...problemu pušenja, četvrti dio je rasprava, a peti je zaključak. Predmet istraživanja utvrditi mišljenja i stavove o problemu pušenja među odraslima i srednjoškolcima u različitim dijelovima Hrvatske. Glavni cilj istraživanja je utvrditi koliko je pušenje prošireno među odraslima i mladima, a posebni ciljevi su istražiti razloge počinjanja pušenja, dob u kojoj se počinje pušiti te načine ponašanja vezane uz pušenje. Hipoteza je da će se odgovori o problemima vezanim uz pušenje odraslih ispitanika uvelike razlikovati od odgovora mladih ispitanika. Odrasli u većini odbacuju razočaranje kao glavni uzrok početka pušenja, najčešće počinju pušiti u srednjoj školi. Cigareta im ne služi kao sredstvo dokazivanja u životu. Smatraju da su pušači uglavnom bezobzirni prema nepušačima i drski kada ih nepušači upozoravaju kako ugrožavaju tuđe zdravlje. Vjeruju da je edukativni primjer roditelja na mlade od velike važnosti da ne počnu pušiti. Većina je pušača svjesna da cigareta skraćuje život pojedinca. Žena pušačica dvostruko je manje od muškaraca. Stanovnici većih gradova češće spominju razočaranje kao uzrok pušenja. Za razliku od Biograđana, ispitanici iz Splita i Zagreba misle da su pušači u velikoj većini bezobzirni prema nepušačima, te češće odgovaraju da se pušači ponašaju drsko. Zagrepčanke/Zagrepčani i Splićanke/Splićani u većem broju smatraju da je dobar edukativni primjer roditelja od velike važnosti da mladi ne počnu pušiti. Razlike prema mjestu stanovanja prisutne su kod odgovora koji se odnosi na svjesnost da cigareta skraćuje život: najviše su te opasnosti svjesni Biograđanke/i, a za njima slijede Splićanke/i, te Zagrepčanke/i. Srednjoškolci počinju pušiti već u 15. pa čak i u 12. godini. Velika većina tvrdi da im cigareta nije potrebna za dokazivanje u društvu; razočaranje nije razlog što su počeli pušiti; većina smatra da je dobar odgoj u obitelji važan da mladi ne počnu pušiti; veći dio je svjestan posljedica pušenja opasnih za život; misle da se pušači povremeno ponašaju bezobzirno prema nepušačima; smatraju da malo mogu utjecati na svoje vršnjake da prestanu pušiti, ali djevojke u znatno većem broju misle da mogu utjecati na vršnjake.
V prispevku obravnavamo vpliv družbenih zahtev po stalnem učenju in izobraževanju na življenje mladih odraslih. Pri tem pod drobnogled postavljamo neoliberalni koncept vseživljenjskega učenja, ki ...učenje in izobraževanje odraslih pojmuje kot ključno orodje za prilagajanje spremembam na trgu dela ter orodje za večjo konkurenčnost, učinkovitost in gospodarski razvoj. Zaradi negotovosti zaposlovanja se vseživljenjsko učenje vedno bolj razglaša za temelj preživetja na trgu dela, s tem pa tudi vedno bolj pomika v območje socialne prisile in nujnosti. Mladi, zlasti tisti, ki šele vstopajo na trg dela, so tako tudi tisti, ki so najbolj pod udarom teh teženj in za katere je bitka za stalno pridobivanje novega znanja in kompetenc že postala način življenja. V raziskovalnem delu obravnavamo izsledke raziskave, izvedene med populacijo mladih odraslih, ki je pokazala na visoko raven zavedanja o pomenu vseživljenjskega učenja ter tudi precej visoko motivacijo za stalno učenje med obravnavano ciljno skupino. Pri tem se je pokazalo, da motivi za učenje v veliki meri izhajajo iz zahtev in pričakovanj družbe po stalnem učenju, kar se najizraziteje kaže pri učenju za področje delovne kariere ter vpliva tudi na občutenje določenega pritiska oziroma obremenitve.
V prispevku uvodoma predstavljamo teoretska izhodišča učenja tujih jezikov v tretjem življenjskem obdobju. Ukvarjanju z jezikom v poznejših letih se priznava pomembnost, a se ta osredinja pretežno na ...nejezikovne cilje, kot sta ohranjanje kognitivnih sposobnosti in socialna vključenost. Starejši odrasli in njihovi učitelji so tako nemalokrat prepuščeni lastni iznajdljivosti pri iskanju poti do uspešnega učenja. V empiričnem delu pa so predstavljeni rezultati raziskave, katere namen je bil ugotoviti ustreznost učnega gradiva in oblik ter metod za učenje tujega jezika v tretjem življenjskem obdobju. Raziskava je potekala na Univerzi za tretje življenjsko obdobje v Ljubljani v februarju 2015 in je vključevala 218 udeležencev1 različnih jezikovnih tečajev. Iz rezultatov raziskave izhaja, da učno gradivo, struktura učnega procesa ter učne oblike in metode niso zadosti usklajeni z zdravstvenimi omejitvami ciljne skupine ter sodobnimi andragoškimi in gerontološkimi spoznanji. Predlagani so možni ukrepi za odpravo pomanjkljivosti učnega procesa.
V današnjem času zaradi globalizacije občutimo velik pritisk besed, ki prihajajo v slovenščino iz tujih jezikov, predvsem iz angleščine. Že prej si je morala slovenščina ustvariti svoj prostor med ...jeziki z veliko več govorci. Danes se ob hitrem razvoju tehnologije in nastajanju novih ved pojavljajo novi globalni izrazi, za katere težko najdemo domače ustreznice, preden se uveljavijo tuje besede. Mnogi odrasli ne dohajajo hitrega širjenja informacij in ne razumejo najbolje novega besedišča, ki se uveljavlja na spletnih straneh in družbenih omrežjih. Razumejo kontekst, v katerem se izraz pojavi, vendar ne poznajo njegovega natančnega pomena. V skrbi za svoj jezik bi se morali kljub močnim pritiskom globalizacije več izražati s slovenskimi izrazi, ki so Slovencem še vedno najbolj razumljivi.
U članku se s katoličkog obzorja i sociografske teorije analizira odnos prema alkoholu među odraslima i maturantima. Odrasli pokazuju tolerantan odnos prema konzumiranju alkohola, ali su u većini oni ...koji su oprezni i shvaćaju njegove negativne strane. Toleranciju pokazuju kada je riječ o slavlju i alkoholizmu. Većini odraslih alkohol nije potreban za dokazivanje u društvu i spremni su potražiti liječnički savjet. Žele pomoći mladima da se ostave pijanstva, ali zato u manjem broju vjeruju u prevenciju. U većini smatraju kako je roditeljska briga važna u ukazivanju mladima na negativne učinke alkohola. Znatno više žena od muškaraca vjeruje u važnost preventive. U odnosu na odrasle, više maturanata misli kako slavlje ne može proći bez alkohola. Velika većina mladih smatra da se može dokazivati bez alkohola i razlikuju se od odraslih kojima je alkohol važniji za dokazivanje. Većina srednjoškolaca smatra kako na odnos prema alkoholu nikada ne utječe loš primjer odraslih. Također, većina smatra da svojom brigom za zdravlje ne mogu pomoći odraslima da se ostave pijenja alkohola. Maturanti nisu skloni kontinuiranoj prevenciji u borbi protiv alkoholizma, već povremenoj. Što se tiče dobi u kojoj srednjoškolci počinju piti, rezultati su poražavajući, jer ih najviše počinje konzumirati alkohol u 15., odnosno 12. godini života. Ostali pokazatelji tiču se odnosa između spola i pijanstva. Srednjoškolke u većini smatraju da je moguće slaviti bez pijanstva, za razliku od srednjoškolaca, kojima su to gotovo sinonimi. Djevojke kasnije počinju piti od mladića (u 15. godini), dok mladići u većini počinju u 12. godini. Srednjoškolke i srednjoškolci razlikuju se i po mjestu prebivanja. Znatno više Vrgorčana misli da svojom brigom za zdravlje mogu pomoći odraslima da se ostave pijanstva, za razliku od Zagrepčana. Mladi iz Vrgorca počinju piti kasnije od vršnjaka iz Zagreba. Vrgorčani više vjeruju u provođenje stalne prevencije, dok su mladi u Zagrebu skloniji povremenoj preventivi. Razlike su zabilježene i kod smjera škole i početka pijenja, gdje su polaznici/e strukovnih škola, u usporedbi s gimnazijalcima, skloniji ranijem počinjanju konzumiranja alkohola (već sa 12 godina).
Tobacco use continues to be the leading global cause of preventable death. Most of these deaths occur in low and middle-income countries, and this trend is expected to widen further over the next ...several decades. The overall objective of the study is to describe and analyse the smoking behaviours of adults in Kosova.
According to the STEPs methodology, 6,400 respondents, aged 15 - 64 years, are selected randomly within each sex and 10-year age-group. Out of 6,400 participants, 6,117 were selected, which is approximately 95.6%.
The prevalence of smoking was higher among males (37.4%) compared with females (19.7%). In all age groups, the prevalence of smoking was higher among males compared with females. Regarding the age group of 15 - 24 years, the prevalence of smoking was 16.0%, but in the age group of 25 - 34 years, it nearly doubled to the rate of 31.9%. We have a smaller increase in the age group of 35 - 44 years, and after the age of 45, it falls gradually.
The prevalence of smoking in Kosova is high compared with other countries in Eastern Europe. In future decades, Kosova will face a high probability of an increased burden of smoking-related diseases.
Avtor v besedilu opredeli pomen izrazja, ki ga uporabljamo na področju religijskega izobraževanja in kateheze odraslih v Katoliški cerkvi. Preučuje prehajanje od kateheze, ki je bila v nekem obdobju ...namenjena izključno otrokom, h katehezi odraslih. Ko opazuje različne modele religijskega izobraževanja in kateheze odraslih, odkrije odsotnost modelov, ki bi bili namenjeni starejšim odraslim, ter napoveduje nastajanje različnih modelov religijskega izobraževanja in kateheze za odrasle in starejše odrasle.
Background. Smoking is initiated mostly by adolescents and young adults. In Slovenia, we have limited data about this. The purpose of this paper is to show data on age at smoking initiation and ...differences in age at smoking initiation by gender, age groups, education, social class and geographical region among inhabitants of Slovenia.
Methods. We used data from the cross-sectional survey ‘Health-related behaviour 2012’ in Slovenian population aged from 25 to 74 years.
Results. 4591 ever smokers, aged 25-74, that gave information about the age at smoking initiation were included in the analysis. At the age of 25 or less, smoking was initiated by 96.7% of Slovene ever smokers, at the age of 18 or less by 71.0%. The average age at smoking initiation was 17.7 years. Male ever smokers initiated smoking at an earlier age compared to female ones. Age at smoking initiation was decreasing in both male and female ever smokers, but was more pronounced in females. In male ever smokers, there were no differences in average smoking initiation age by education, self-reported social class and geographical regions, while in female ever smokers, there were significant differences in terms of education and geographical regions.
Conclusion. The initiation of smoking predominantly occurs in adolescents and young adults. Age at smoking initiation has decreased in recent decades. Our study confirms the importance of early and sustained smoking prevention programmes in youth and the importance of national comprehensive tobacco control programme with effective tobacco control measures to ban tobacco products marketing.
Uvod. Podatki iz tujine kažejo, da začnejo kaditi praviloma mladostniki in mladi odrasli. Za Slovenijo imamo o tem malo podatkov. Namen prispevka je prikaz podatkov o starosti ob začetku kajenja in razlik v začetku kajenja glede na spol, starostne skupine, izobrazbo, družbeni sloj in geografsko regijo med prebivalci v Sloveniji.
Metode. Uporabili smo podatke iz presečne pregledne raziskave »Z zdravjem povezan vedenjski slog 2012« med prebivalci Slovenije, starimi od 25 do 74 let.
Rezultati. V analizo je bilo vključenih 4591 posameznikov, starih 25-74 let, ki so kadarkoli v življenju kadili, in so podali podatke o starosti ob začetku kajenja. V starosti 25 let ali manj je prvič kadilo 96,7% prebivalcev, ki so kadarkoli v življenju kadili, v starosti 18 let ali manj pa 71,0 %. Povprečna starost ob prvem kajenju je bila 17,7 leta. Moški, ki so kadili kadarkoli v življenju, so prvič kadili pri nižji povprečni starosti kot ženske. Povprečna starost ob začetku kajenja se je zniževala pri obeh spolih, a izraziteje med ženskami. V povprečni starosti ob začetku kajenja pri moških, ki so kadili kadarkoli v življenju, ni razlik glede na izobrazbo, samoporočani družbeni sloj in geografsko regijo, medtem ko so pri ženskah prisotne značilne razlike glede na izobrazbo in geografsko regijo. Ženske z najvišjo stopnjo izobrazbe, ki so kadile kadarkoli v življenju, in tiste iz vzhodne geografske regije so prvič kadile pri nižji starosti.
Zaključek. Kaditi začnejo in nadaljujejo do rednega kajenja večinoma mladostniki in mladi odrasli. Starost ob začetku kajenja se je v zadnjih desetletjih zniževala. Podatki iz raziskave potrjujejo pomembnost zgodnjih in dolgotrajnih programov preprečevanja kajenja med mladimi ter nacionalnega celovitega programa ukrepov nadzora nad tobakom za zaustavitev marketinga tobačnih izdelkov.
PDF
