Plotinov beg iz »ograde Weiss, Sonja
Keria (Ljubljana.),
07/2015, Volume:
17, Issue:
1
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Prispevek obravnava Plotinov razdvojeni odnos do telesnega. Platonistična tradicija namreč zagovarja popolnost vesoljne ureditve, katere del je tudi vesoljno »telo«, torej čutno zaznavni svet. Po ...drugi strani pa je odnos duša-telo na individualni (torej tudi človeški) ravni drugačen od tistega na vesoljni. Vzrok je v slabosti individualne duše, ne v njenem telesu; telo je snov, ki ji je bila vdihnjena oblika, in je v tem smislu produkt duše ter v njeni oskrbi. Plotinov odpor do življenja v telesu in s tem povezan način življenja, kakršen je razviden iz Porifirijeve Vita Plotini, je posledica trenutne nemoči sprejeti naravno nujnost. Zveza telesa in duše ostaja sveta celo v trenutku mistične ekstaze, in vsak poskus nasilne prekinitve telesnega življenja je nenaraven in škodljiv.
Prikaz Bogorodice na zabatu oltarne pregrade iz Crkvine u Biskupiji (B) bio je obojen. Plitkim urezima na plošnoj kamenoj površini naznačene su linije plašta (maforiona) koji je puni oblik dobio ...tek nakon bojenja. Ranije stilske analize pokazale su da je uz ovaj zabat bio još jedan, sa sličnim, naknadno radiranim prikazom (C). Istoj skupini pripadao je jedan vrh zabata (A). Sudeći po oštrom kutu pod kojim se spuštao prema oltarnoj gredi, on je bio najveći. Na njemu se najvjerojatnije nalazio lik Krista smješten iznad središnjih vrata. Na trećem zabatu (C) najvjerojatnije je bio prikazan Ivan Krstitelj ili neki drugi svetac. Zabati oltarne pregrade iz druge polovine 11. stoljeća u Crkvini na Biskupiji imali su tri plošno prikazana lika čija je raščlanjena kompozicija prikazivala Deisis. Bogorodica iz Biskupije nema šire paralele u našoj srednjovjekovnoj umjetnosti. Iznjedrena je kroz spoj klesarstva i slikarstva, možda šireg projekta obnove crkve sv. Marije u drugoj polovini 11. stoljeća, kada je ugrađena nova oltarna pregrada, a interijer je oslikan freskama.
Tijekom listopada 2019. godine u sklopu međunarodnoga projekta „Trogir Through Time“ – znanstveno-istraživačkoga projekta u suradnji Muzeja grada Trogira, Instituta za arheologiju u Zagrebu i ...Austrijskoga arheološkog instituta Austrijske akademije za znanost u Beču, izvršen je terenski pregled te fotogrametrijsko i topografsko dokumentiranje devet prapovijesnih nalazišta na širem trogirskom području (naselja Seget Gornji i Bristivica općine Seget te Blizna Gornja i Vinišće općine Marina). Riječ je o području sjeverozapadno od gradine Sutilija te s kompleksom Sutilija povezanim utvrđenjem Velika gradina i Baturova gomila u Baradićima kao i većim gradinskim nalazištima: Čurkovac iznad Bristivice s utvrđenjima Ćudine i Domazeti u njezinom neposrednoj okruženju, Grad iznad Blizne Gonje i s njom povezana utvrđenja Brig i Gradina te Oriješćak kod Vinišća. U radu su predstavljeni rezultati postignuti istraživanjima, uz uvodni dio kojim je detaljno opisano prethodno stanje istraženosti.
U članku se, temeljem detaljne analize i izravnog uvida u sačuvane
ulomke koji su joj izvorno pripadali, iznose nove spoznaje o trabeaciji
predromaničke oltarne ograde čiji su sastavni dijelovi ...pronađeni na
lokalitetu Crkvina u Šopotu kod Benkovca ili nedaleko od njega. Djelomično
se ispravljaju dosadašnji prijedlozi izgleda same trabeacije i pojedinih
njezinih dijelova, a nude se i nove mogućnosti čitanja, tj. restitucije
njezina čuvenog i vrlo značajnog posvetnog natpisa u kome se spominje
Branimir kao knez Hrvata. Imajući sve navedeno na umu, autor drži da je
od izvornoga posvetnog natpisa s oltarne ograde iz Šopota zasad otkrivena
otprilike samo jedna četvrtina te se priklanja već iznesenom mišljenju
da je ona sasvim sigurno bila velikih dimenzija, kao i zaključku da tako
velika oltarna ograda nije mogla stajati u nevelikoj crkvi čiji su temelji
otkriveni na lokalitetu Crkvina podno Grubića glavice. Zbog toga pretpostavlja da su raspravljani dijelovi šopotske trabeacije na taj položaj
preneseni naknadno u kasnome srednjem vijeku, i to s nekoga nedalekog
i još neotkrivenog šopotskog lokaliteta na kome je raspravljana ograda
svetišta najvjerojatnije ukrašavala unutrašnjost neke veće predromaničke
ili pak u vrijeme kneza Branimira obnovljene ranokršćanske crkve.
U radu autorica donosi primjere sačuvanih kamenih traforiranih
ograda iz Splita i Omiša. Na temelju poznatih arhivskih izvora i
komparacije s trogirskim palačama, iznosi prijedlog o njihovoj
namjeni ...u konstrukciji parapeta dvorišnih balatorija. Analizirajući
stilske elemente, uspoređuje ih s ukrasom mrežišta drugog kata
zvonika trogirske katedrale.
Numerički je ispitivana interakcija turbulentnog traga pravokutne prizme. Vrtložna pregrada točno je geometrijski predstavljena trodimenzijskim modelom u numeričkoj simulaciji. Model pregrade sastoji ...se od horizontalnih profila s različitim kutovima nagiba. Primijenjen je nestacionarni Reynolds-uprosječen Navier-Stokes (URANS) proračun jer strujanje nije statistički nepromjenjivo. Rabljen je k-ω model turbulencije prijenosa smičnog naprezanja (SST) jer se dobro ponaša u suprotnim i odvojenim strujanjima. Provedeno je eksperimentalno ispitivanje kako bi se potvrdili numerički podaci. Cilj je povećati postojeću razinu razumijevanja ometanja toka vodenog traga strmog tijela te analizirati djelovanje nagiba profila pregrade na zaklonjeni objekt. Kako se smanjuje nagibni kut profila tako se pojačava strujanje zraka što rezultira manjim smanjenjem otpora nametnutog zaklonjenom objektu. Turbulencije između pregrade i zaklonjenog objekta smanjuju se kako se smanjuje kut nagiba profila.
U Slavoniji riječ ograda ima dvojako značenje. Upotrebljava se
kao pojam onoga komada zemlje koji je ograđen.
Drugi je pojam ograda, koji nam označuje sredstvo kojim je neka površina zatvorena. I o ...ovim potonjima ogradama ovdje je riječ, a zovu ih još i »plotovi« i »obale«.
(sa 2 table i 1 slikom)
Autor u radu obrađuje dva do sada zanemarena dijela oltarne
ograde iz crkve sv. Petra Starog na Lučcu u Splitu. Uz poznati
i nekoliko puta objavljivani zabat, prema fotografiji iz arhiva
Arheološkog ...muzeja i inventarnoj knjizi identificiran je još jedan
zabat iz iste crkve. Ponovno se interpretira i povezuje uz crkvu sv.
Petra Starog davno objavljeni plutej, čije je podrijetlo s vremenom
zaboravljeno. Oba spomenika datiraju se u kraj 11. st., kao radovi
jedne već poznate splitske klesarske radionice koja djeluje na
izmaku predromaničkog doba i izrađuje kameni namještaj za
crkve u Splitu i Trogiru.
Detaljnom analizom i kritičkim preispitivanjem dosadašnjih saznanja o ulomcima predromaničke oltarne ograde koji su pronađeni na lokalitetu Begovača u Biljanima Donjim kod Zadra autor dolazi do ...važnih spoznaja, i to ne samo onih koje su vezane za te fragmente i njihov epigrafički sadržaj već i do onih koje su važne za određivanje građevinsko-razvojnih faza na lokalitetu, a što je i do sada bila tema rasprava u našoj arheološkoj i povijesnoumjetničkoj znanosti. Tako se donose novi dokazi koji potvrđuju već iznesenu pretpostavku da je na lokalitetu postojala veća ranokršćanska crkva koja je u ranome srednjem vijeku obnovljena i opremljena novim liturgijskim instalacijama, da bi je tek tijekom zreloga srednjeg vijeka zamijenila romanička crkva znatno manjih dimenzija. Također se, kombinacijom prepoznavanja konstruktivnih odlika sačuvanih ulomaka te njihovih likovno-morfoloških i epigrafičkih karakteristika, dodatno potvrđuje opravdanost atribuiranja navedenih fragmenta Klesarskoj radionici iz vremena kneza Trpimira, jer se na dijelu posvetnog natpisa s jednog ulomka arhitrava prepoznaje ime hrvatskog kneza Mislava, neposrednog Trpimirova prethodnika, čime se obnova ranokršćanske crkve čvršće datira vremenom Mislavove vladavine, dakle četvrtim desetljećem 9. stoljeća, dok se djelovanje navedene klesarske produkcije okvirno smješta u drugu četvrtinu tog stoljeća.
PDF
