Uloga vitamina D u ovaca Ružić, Marko; Shek Vugrovečki, Ana; Špoljarić, Daniel ...
Veterinarska stanica,
2023, Volume:
54, Issue:
1
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Nepotpuna prehrana životinja pa tako i ovaca, može dovesti do narušavanje homeostaze organizma, smanjenja proizvodnje, pojave bolesti pa i do uginuća. Vitamin D označava skupinu usko povezanih tvari ...koje posjeduju antirahitičnu aktivnost. Među vitaminima jedinstven je po tome što je jedini koji se u organizam ne unosi samo hranom (sijeno, a u mesojeda hrana animalnog podrijetla), već se u organizmu (koži) stvara i uz pomoć sunčeve svjetlosti. Uobičajeno je da pašno držane ovce rijetko kad trebaju dodatke vitamina D. To je stoga jer ovce ukoliko su izložene UVB zračenju, odnosno sunčevoj svjetlosti mogu nadoknaditi manjak vitamina D u hrani sintezom vitamina D unutar kože. No, ukoliko je izloženost ovaca suncu smanjena dugotrajnom naoblakom ili uzgojem u zatvorenom te kada je sadržaj vitamina D2 u hrani nizak, tada unesena količina vitamina D može biti nedostatna. U janjadi se deficit vitamina D očituje pojavom rahitisa, a u odraslih ovaca pojavom osteomalacije te hipokalcemije. U ovaca se obično javlja u kasnom graviditetu, ali je zabilježena i u životinja različite dobi. Slijedom svega navedenoga cilj je ovoga preglednoga rada je upoznati doktore veterinarske medicine s novim saznanjima o ulogama i metabolizmu vitamina D u ovaca te njegovom značenju za zdravlje i održavanje proizvodnih sposobnosti jedinke, odnosno stada.
Cilj ovoga rada je bio istražiti helminte na farmama ovaca u tri različite zone Laghouat regije, kao i proučiti vezu između prevalencije tih parazita i određenih čimbenika poput dobi, spola i ...područja. Naša studija provedena je tijekom razdoblja od 4 mjeseca (od ožujka do lipnja 2019. godine) na 77 uzoraka fecesa uzetih od 77 ovaca. U ove smo svrhe rabili kvalitativnu tehniku flotacije i drugu, kvantitativnu tehniku - Mac Master. Ove dvije tehnike omogućile su nam izdvojiti helminte i odrediti stupanj infestacije ovaca u stepskoj regiji, ili preciznije u regiji Laghouat. Podatci su pokazali da je proučavano stado ovaca pretežito bilo negativno uz izuzetak 8 jedinki u kojih je otkrivena prisutnost parazita Nematodirus i Strongyloides u postotku od 7,49 % za svaku vrstu. Prevalencija parazita helminta bila je 10,40 %. Statistička analiza utjecaja određenih čimbenika otkrila je da spol nije imao značajnijeg učinka (P˃0,05). Međutim, učinak dobi i područja uzorkovanja bio je značajan (P<0,05). Zaključno, zabilježenu prevalenciju parazita potrebno je ozbiljno razmotriti da bi se izbjegao negativni učinak na zdravlje životinja i zootehničke pokazatelje stada ovaca.
Zdravlje životinja predstavlja dinamičnu ravnotežu između domaćina i njegova okoliša. Poremećaj ravnoteže može rezultirati pojavom različitih bolesti te je stoga bitno pravovre- meno otkrivanje ...čimbenika koji je narušavaju i na taj način spriječiti pojavu bolesti. Preven- tivna zaštita zdravlja ovaca uključuje mnoge mjere od kojih je jedna njihovo držanje u odgovarajućim ambijentalnim uvjetima. Ovce su životinje skromnih zahtjeva, otporne i vrlo prilagodljive često surovim uvjetima okoliša pri ekstenzivnom načinu držanja. Međutim, izrazito su osjetljive na neprikladne ambijen- talne uvjete u zatvorenim sustavima držanja. U Republici Hrvatskoj uglavnom se uzgajaju u pašno-stajskim sustavima, pri čemu tijekom razdoblja vegetacije danju borave na pašnjaku, a noću i tijekom zime u ovčarniku. Uzgoj ovaca u kontinentalnom dijelu naše zemlje gotovo je nezamisliv bez odgovarajućeg ovčarnika. Njegova je svrha zaštita životinja od ekstrem- nih vanjskih klimatskih prilika i grabežljivaca, a ujedno služi i kao mjesto za hranjenje te napa- janje. Pri gradnji ovčarnika potrebno je voditi računa o izboru lokacije, veličini stada i gustoći naseljenosti životinja. Ovčarnici se mogu gradi- ti kao zatvorene ili poluotvorene nastambe, što uvjetuje i njihove ostale građevinsko-tehničke karakteristike, poput vrste poda, visine nast- ambe i načina prozračivanja. Vrlo je važno da u ovčarniku vladaju optimalni mikroklimatski uvjeti, pri čemu su temperaturno-vlažni odnosi i brzina strujanja zraka njihovo osnovno mjer- ilo. Sivo crna boja runa, u ovaca u kojih je ono prirodno bijelo, pouzdan je pokazatelj loših higijenskih uvjeta u ovčarniku. Vlažnost stelje uz visoku temperaturu zraka pogoduje razvoju mikroorganizama, s negativnim utjecajem na zdravlje ovaca. U neodgovarajućim ambijental- nim uvjetima pada otpornost ovaca te se mogu javiti bolesti od bitnog značenja za ovčarsku proizvodnju, kao što su zarazna šepavost ova- ca, šuga ovaca, endometritisi, mastitisi, bron- hopneumonije te enterotoksemije. Posljedično tome se smanjuje i prinos mlijeka, mesa i vune. Stoga u nastambama treba osigurati što povo- ljnije uvjete držanja kako bi ovce zadovoljile svoje fiziološke i etološke potrebe te ujedno maksimalno izrazile proizvodna svojstva.
Ciljevi ovog rada bili su procijeniti učinak izmuzivanja mlijeka na sastav, profil masnih kiselina, broj somatskih stanica i mikrobiološku kvalitetu mlijeka ovaca Chios pasmine. U istraživanje je ...bilo uključeno ukupno četrdeset osam životinja (16 prve, 16 druge i 16 treće i kasnijih laktacija). Sve su životinje hranjene sa 1,06 kg/ovci/dan koncentrirane smjese i 0,9 kg/ovci/dan sijena lucerne. Ovce su mužene dva puta dnevno tijekom 10 tjedana u izmuzištu tipa «Casse» 1x24 s 12 muznih jedinica. Dobiveni podaci analizirani su ANOVA testom. Rezultati istraživanja pokazali su da je udjel masti ručno izmuženog mlijeka bio veći nego u mlijeku dobivenom cjelokupnom strojnom mužnjom, dok su udjeli proteina i laktoze bili na istim razinama. Unatoč višem udjelu masti u ručno izmuženom mlijeku, profil masnih kiselina u dvije frakcije bio je sličan. Samo su koncentracije eikozapentaenske kiseline (EPA) i dokoheksanoične kiseline (DHA) utvrđene u većim količinama u ručno izmuženom mlijeku. Broj somatskih stanica bio je niži u cjelokupnoj strojnoj mužnji, a mikrobiološka kvaliteta bila je bolja u ručno izmuženom mlijeku. Faza laktacije značajno je utjecala na sve izmjerene varijable.
Sezonska poliestričnost ovaca uvelike ograničava mogućnosti kontinuirane cjelogodišnje proizvodnje i ravnomjerne ponude ovčjih proizvoda na tržištu. Početak rasplodne sezone u ovaca povezan je s ...pojačanim lučenjem hormona melatonina pod utjecajem mraka. Na ciljna tkiva i organe melatonin djeluje preko specifičnih MTj i MT2 G proteinskih receptora. U ovaca se MTNR1A gen nalazi na 26 kromosomu te posjeduje dva polimorfna mjesta. Prisutnost polimorfizama (M/M i R/R genotip) povezuje se s nesezonskom pojavom estrusa, dok se izostanak polimorfizama (m/m i r/r genotip) povezuje sa sezonskom pojavom estrusa. Jedinke s ,,M" ili ,,R" alelom u homozigotnom ili heterozigotnom obliku karakterizira uspješnija reprodukcija za vrijeme duljega fotoperioda, odnosno izvan uobičajene sezone.
The effect of body condition score and body weight of Sanjabi ewes on immune system, productive and reproductive performance Total 80 Sanjabi ewes (2-5 years old and 50-85 weight domain) were ...selected in animal unit of Mehregan farm. The ewes were divided to 4 treatment groups according to body condition score of (2, 2.5, 3, 3.5 ≤). Blood samples were collected from non-pregnant ewes, then after mating, two weeks before expected lambing and at lambing day. Blood samples of newborn lambs were also taken from the jugular vein at birth and 7 days of age. The reproductive parameters such as number of lambs born per lambing, kg of lambs born per ewes mating, pregnancy period and lamb birth weight were determined. Some blood metabolites such as glucose, total protein, albumin and globulin were determined. The white blood cell and differential leukocyte counts were also measured. The result of this experiment indicated that BCS = 3 had a significant effect (P < 0.05) on the kg lambs born per ewes. Ewes with BCS = 3 had a better performance in the percentage of lambs born per ewes at mating, while the lambing rate reduced in ewes with BCS of 3.5 or more. Birth weight of lambs was significantly affected by BCS of their ewes (P < 0.05). There was a significant effect of BCS on plasma FSH concentration in ewes with BCS more than 3 but no significant difference was seen in blood metabolite in this study. Colostrum productions and the lamb birth weights were affected by body condition score of ewes. The white blood cell counts, neutrophils and lymphocytes counts did not change between ewes and lambs. It is concluded that BCS had a significant effect on kg lambs born per ewes, birth weight of lambs, lambs weaning weight and colostrum productions (P < 0.05) and the score of 3 at mating time could optimize profitability of Sanjabi ewes.
Cilj je ovoga rada bio utvrditi proizvodni potencijal i veličinu populacije ugroženih pasmina ovaca u Republici Hrvatskoj i Crnoj Gori. U Republici Hrvatskoj se uzgaja 9 izvornih pasmina ovaca od ...kojih je samo jedna visoko ugrožena (dubrovačka ruda: 702 grla), a 5 su potencijalno ugrožene (cigaja, rapska ovca, creska ovca, istarska ovca i krčka ovca). Najveću tjelesnu masu i veličinu legla ima cigaja (74,64 kg i 1,21), a najmanju krčka ovca (35,44 kg i 1,06). Najviše mlijeka u laktaciji proizvedu istarska ovca i cigaja, a najmanje creska ovca i rapska ovca. Završni dnevni prirast i prosječni dnevni prirast muške janjadi u field uvjetima bili su najveći u cigaje (307 g i 35,77 kg), a najmanji u janjadi krčke ovce. U Crnoj Gori se uzgaja 6 izvornih pasmina ovaca. Zetska žuja je najmalobrojnija pasmina ovaca u Crnoj Gori i ima status kritično ugrožene pasmine (oko 150 grla), dok su pivska pramenka, sora i ljaba potencijalno ugrožene pasmine. Najbolje proizvodne rezultate (mliječnost) imaju pivska i bardoka (106,8 i 110 kg), a najlošije zetska žuja (49,6 kg). Proizvodni potencijal ugroženih pasmina ovaca u obje zemlje ukazuje na opravdanost značaj¬nijih ulaganja u širenje njihovih uzgoja, što će pridonijeti i podizanju profitabilnosti uzgoja kao i povećanju interesa za navedene pasmine ovaca.
U radu su predstavljeni rezultati novih geoarheoloških i mikromorfoloških
istraživanja koja su autori izvršili na holocenskim
arheološkim špiljskim sedimentima u Hrvatskoj. Zajedno s preispitivanjem
...prethodno objavljenih podataka, ovo istraživanje
daje nove spoznaje o stočarskoj uporabi špilja u Hrvatskoj.
Makroskopski i mikroskopski pokazatelji prisutnosti životinja
– uglavnom preživača – upućuju na to da su se od neolitika nadalje
špilje koristile kao staje, kao što je slučaj na čitavom prostoru
sjevernog Sredozemlja, od Pirenejskog poluotoka do Italije i
juga Balkanskog poluotoka. Na temelju rasprostranjenosti pretpovijesnih
nalazišta na otvorenome i špiljskih nalazišta, može
se zaključiti da su špilje bile sastavni dio kompleksnih agropastoralnih
sustava eksploatacije krajolika.
Cilj istraživanja bio je utvrditi korelacije između kemijskog sastava mlijeka i pojedinih pokazatelja funkcije jetre u krvi ovaca tijekom laktacije. Istraživanje je provedeno na uzorcima mlijeka i ...krvi travničke pramenke (n = 99). Uzorci su prikupljeni na području zapadne Slavonije (Hrvatska) od ovaca u laktaciji koje su pasle na prirodnim pašnjacima. Određen je kemijski sastav ovčjeg mlijeka te pojedini biokemijski pokazatelji funkcije jetre u serumu. Utvrđena je pozitivna korelacija između ALB : TGC, ALB : ALT, GUK : GGT, CHOL : ALT te AST : GGT kao i negativna korelacija između GUK : ALB, GUK : TGC, GUK : ALT, ALB : GGT i ALT : GGT. Također je utvrđena pozitivna korelacija između pokazatelja statusa krvi i sastava mlijeka, točnije između ALB : protein (r = 0,243), ALB : DMNF (r = 0,309) te ALB : SCC (r = 0,249). Negativna korelacija utvrđena je između TGC : MY (r = -0,264), ALT : protein (r = -0,258), laktoza : TGC (r = -0,274) i ALT : DMNF (r = -0,234). Povezanost između kemijskog sastava mlijeka i količine mlijeka te pokazatelja statusa krvi ovaca, kao i njihove međusobne povezanosti ukazuju na opravdanost analize pokazatelja statusa jetre. Na taj se način mogu kvalitetnije pratiti metabolički procesi koji se odvijaju u jetri što je važno u pogledu sprječavanja mogućih grešaka u hranidbi i velikih gubitaka u proizvodnji uz istodobno očuvanje zdravlja ovaca u laktaciji.
Genetic and environmental parameters for 38 983 test-day records of daily milk yield (DMY), fat (FC) and protein (PC) content, collected between 1994 and 2002, were estimated on 3,068 dairy ewes of ...the three Slovenian breeds. A multivariate restricted maximum likelihood method was used for estimation, where every test-day record was treated as a different trait. Fixed part of the multitrait animal model for DMY, FC, and PC included breed and lambing season as classes, while stage of lactation, parity, and litter size were covariates. Random part of the model contained additive genetic effect and the effects of flock test month and permanent environment over lactations. Heritability estimates for individual test-days were between 0.10 and 0.23 for DMY, 0.09 and 0.18 for FC, and 0.19 and 0.28 for PC. The flock test month effect explained most of the phenotypic variance: 0.18 to 0.41 for DMY, 0.26 to 0.45 for FC, and 0.24 to 0.44 for PC. A lower variance ratio was explained by the permanent environment effect over lactations: 0.09 to 0.15 for DMY, 0.02 to 0.11 for FC, and 0.02 to 0.09 for PC. Additive genetic correlations between individual test-days were high in all three milk traits for adjacent months of lactation. They decreased when the interval between months of lactation increased. The structure of additive genetic correlations showed that the observed milk traits in the different stages of lactation were genetically not the same trait, since the correlations between distant months of lactation were lower than one.
Ocenjevali smo genetske in okoljske parametre za 38 983 meritev na kontrolni dan za količino mleka (DKM) ter vsebnost maščobe (VM) in beljakovin (VB) v mleku pri 3068 mlečnih ovcah treh slovenskih pasem. Meritve so bile zbrane med leti 1994 in 2002. Za oceno parametrov smo uporabili večlastnostno metodo omejenega največjega verjetja, kjer je vsaka meritev na kontrolni dan obravnavana kot druga lastnost. Sistematski del večlastnostnega modela živali za DKM, VM in VB je vključeval pasmo in sezono jagnjitve kot razrede, stadij laktacije, zaporedna jagnjitev in velikost gnezda pa so bili vključeni kot kovariable. Naključni del modela je vseboval aditivni genetski vpliv živali, vpliv skupnega okolja v tropu in vpliv permanentnega okolja živali. Heritabilitete za posamezne mesece laktacije so bile med 0,10 in 0,23 za DKM, med 0,09 in 0,18 za VM in med 0,19 in 0,28 za VB. Skupno okolje v tropu je pojasnilo največji del fenotipske variance: 0,18 do 0,41 za DKM, 0,26 do 0,45 za VB in 0,24 do 0,44 za VB. Vpliv permanentnega okolja živali je pojasnil manjši delež variance: 0,09 do 0,15 za DKM, 0,02 do 0,11 za VM in 0,02 do 0,09 za VB. Aditivne genetske korelacije med posameznimi lastnostmi mlečnosti sosednjih mesecev laktacije so bile močne in so se z oddaljevanjem mesecev laktacije zmanjševale. Struktura aditivnih genetskih korelacij kaže, da lastnosti mlečnosti v različnih stadijih laktacije genetsko niso ista lastnost, saj so korelacije med oddaljenimi zapisi manjše od ena.
PDF
