Tematika vrednovanja u odgojno obrazovnom procesu zauzima važno mjesto. Suvremena nastava pretpostavlja holistički pristup praćenju i vrednovanju učeničkih postignuća, a to označava individualiziran ...pristup svakom učeniku. Individualizacija poučavanja i vrednovanja omogućava učenicima razvoj osobnih potencijala. Prema nacionalnim dokumentima obrazovanje se treba temeljiti na pedagogiji uspjeha, a učenički uspjeh treba mjeriti u odnosu na njihovo početno stanje. Ocjenjivati se treba u suradnji sučenicima što pretpostavlja da učenici postaju aktivni dionici odgojno obrazovnog procesa. Vrednovanje je usmjereno učenju i kao takvo treba omogućiti učeniku kvalitetne povratne informacije utemeljene na dokazima prikupljenim tijekom praćenja. Informacije o napretku učenika koje učitelj stavlja pred učenike i roditelje trebaju biti jasne i lako razumljive svim dionicima ove trijade. Poželjno je učenike poticati na razvoj vještina samovrednovanja čime bi se razvila svijest kod učenika o vlastitim znanjima. Posljedično, izvršit će se utjecaj i na cjeloživotno učenje. U isto vrijeme potrebno je podržavati učenike u stjecanju pozitivne slike o sebi . Poticanjem na promišljanje o svojim kognitivnim procesima učenike se usmjerava na planiranje rada i samostalno donošenje odluka o daljnjim koracima učenja. Prikupljanje informacija o procesu učenja učenika i njihovom trenutnom postignuću te interpretacija tih informacija trebaju biti temelj učitelju za daljnje planiranje nastave. Učeniku te informacije služe za daljnje planiranje učenja. Ovakav oblik vrednovanja označava formativni pristup vrednovanju. Ovaj rad pretpostavlja da formativno vrednovanje kao oblik kontinuiranog praćenja učeničkih postignuća poboljšava razredno ozračje i povezano je sa uspješnim samovrednovanjem učenika . Potom se ističe nužnost primjene formativnog vrednovanja i opisuju se aktuelni oblici vanjskog vrednovanja u hrvatskom školstvu te razmatra povezanost vanjskog vrednovanja sa unutarnjim vrednovanjem učenika. Naposlijetku, na temelju pregledane literature navode se ograničenja i nude preporuke za daljnja istraživanja.
The topic of evaluation holds an important place in the educational process. Modern teaching presupposes a holistic approach to monitoring and evaluating student achievements, and this leads to an individualized approach to each student. Individualization of teaching and evaluation enables students to develop their personal potential. According to national documents, education should be based on the pedagogy of success, and student success should be measured in relation to their initial state. Assessment should be done in cooperation with students, which assumes that students become active participants in the educational process. Assessment is learning oriented and as such should provide the learner with quality feedback based on the evidence gathered during monitoring. The information about the student’s progress that the teacher puts in front of the students and parents should be clear and easy to understand for all parties in the learning process. It is desirable to encourage students to develop self-evaluation skills, which would develop students’ awareness of their own knowledge. Consequently, it will have an impact on their lifelong learning. At the same time, it is necessary to support students in acquiring a positive self-image. By encouraging them to reflect on their cognitive processes, students are guided to develop work planning and independent decision-making skills about further learning steps. The collection of information about the student’s learning process and their current achievement and the interpretation of this information should be the basis of the teacher’s further lesson planning. To a student, it is valuable information for their further learning plan. This form of evaluation implies a formative approach to evaluation. This paper assumes that formative evaluation, as a form of continuous monitoring of student achievements, improves the classroom atmosphere and is related to successful self-evaluation of students. Furthermore, the necessity of applying formative evaluation is highlighted, and the current forms of external evaluation in Croatian education are described. The connection between external evaluation and internal evaluation of students is also considered. Finally, based on the reviewed literature, the author presents limitations and offers recommendations for further research.
Istraživanje daje uvid u glavne dimenzije i aspekte roditeljskog ponašanja roditelja djece s poremećajem iz spektra autizma (PSA) s obzirom na prisutnost/neprisutnost nepoželjnih ponašanja djece, ...temeljem samoprocjene. Istraživanje je provedeno na uzorku od N=121 roditelja djece s PSA iz Dalmacije. Rezultati su ukazali na prisutnost restriktivne kontrole i kažnjavanja kada su prisutna nepoželjna ponašanja, dok roditelji čija djeca nemaju nepoželjna ponašanja pokazuju više autonomije za svoje dijete, imaju veće roditeljsko znanje i primjenjuju induktivno rezoniranje. U raspravi se ističe značaj osobnih karakteristika roditelja i partnerstva, kvalitete podrške te znanstveno utemeljenih intervencija i roditeljskog znanja za roditeljsko ponašanje. Predlažu se smjernice za učinkovite intervencije na nepoželjna ponašanja djeteta te poželjne odrednice roditeljskog ponašanja. Također, navode se ograničenja provedenog istraživanja i prijedlozi za buduća istraživanja.
Tekst potvrđuje zagrebačku protokonceptualnu skupinu Gorgona kao antiestetsko i antislikarsko društvo, koje nastoji inicirati reviziju zatečene umjetnosti, desakralizirati umjetničko stvaranje, ...sekularizirati umjetničko djelo i njezinu poruku. Protegnula se Gorgona u prostor mentalne slobode i demistifikacije samog jezika umjetnosti. U gorgonaškim rukopisima stvarnost likovnog djela pregnantno i dojmljivo nastupa kao nešto samostalno i samodostatno, slobodno od tradicionalnih, kanoniziranih, propisanih i akademiziranih navada predstavljačkog slikarstva. Kritičko preispitivanje funkcije umjetnosti i umjetničkog jezika otkrilo je gorgonašima konvenciju slike kao neprimjerenu etici umjetnosti. Slikanje – sada doživljeno kao zastarjeli i potrošeni instrument umjetničke ekspresije – nastoji se svesti na minimum, a zapravo ga – konceptualno – nastoje izbaciti iz konteksta umjetničkog, premda si članovi grupe – izvan gorgonaških aktivnosti – dopuštaju i slikanje. Gorgonaši afirmiraju bihevioralnu i verbalnu poziciju umjetnika, pa se o mediju „čistog” slikarstva može govoriti tek u kontekstu njegove negacije. Rad posebice predstavlja antislikarske radove Josipa Vanište kojima nadilazi i nadvladava pojam slike, pretvarajući je u tekst.
Pod utjecajem intenziviranja migracijskih tokova, kao i upotrebe komunikacijskih tehnologija, kontakti između pripadnika različitih kultura više nisu iznimka, već pravilo svakodnevnog života. Unatoč ...trendu globalnog povezivanja brojni su primjeri iskazivanja ksenofobije, socijalne distance, rasizma i drugih oblika društveno neprihvatljiva ponašanja i među školskom populacijom. Škola više nego ikoja druga socijalna institucija ima društveno-moralnu obvezu djelovati preventivno u smjeru osposobljavanja učenika za suočavanje s različitostima. Stoga, nastavnici imaju zadaću implementirati interkulturalna načela u školsko i razredno-nastavno ozračje.Predmet ovog rada jest promišljanje odnosa razredno-nastavnog ozračja i interkulturalizma. Polazeći od shvaćanja interkulturalnog odgoja i obrazovanja prvenstveno kao programa usmjerenih na zajednicu s ciljem unapređenja međuljudskih odnosa, ističe se zahtjev za nastavnikovom refleksijom interkulturalnog aspekta odgojno-obrazovnog ozračja. U funkciji navedenog, razlažu se smjernice u okviru različitih dimenzija razredno-nastavnog ozračja kojemogu poslužiti kao polazište za vrednovanje i unapređivanje interkulturalnog dijaloga.
The aim of this study was to investigate the role of the classroom environment, namely the satisfaction with school, trust in teachers, positive teacher – student interaction and loneliness in ...school, in explaining individual differences in students' goal orientations. In addition, the study aimed to determine gender and age differences in the perception of classroom environment and goal orientations. The sample comprised 417 students in the sixth and the eighth grades of elementary school. They completed the questionnaires for assessing their perception of several aspects of classroom environment and the Inventory of school motivation. Results confirmed some well established gender differences in goal orientations, showing that girls achieve higher scores on mastery and social relations goals, whereas boys score higher on ego-goals and extrinsic goals. Sixth graders scored higher on social relations and mastery than did the eighth graders. Female students were more satisfied with school and showed a greater trust in teachers. All of the aspects of classroom environment were positively related with goal orientations, while the regression analyses revealed some specific relations between aspects of classroom environment and certain goal orientations.
Cilj istraživanja: Ispitati povezanost samopoštovanja nastavnika s njihovom procjenom školskog ozračja (školske klime). Ispitanici i metode: Ispitanici su bili nastavnici Srednje škole Čakovec i ...Medicinske škole Varaždin. Provedena je presječna studija koja je sveukupno obuhvatila 97 nastavnika. Korišten je anonimni anketni listić koji se sastojao od triju dijelova. Prvi dio ankete prikupljao je demografske podatke, drugi je dio primijenio Hrvatski upitnik školske klime za nastavnike, a treći dio Rosenbergovu skalu samopoštovanja koja sadrži deset tvrdnji o stavovima i osjećajima o samom sebi. Kategorijski podatci predstavljeni su apsolutnim i relativnim frekvencijama. Numerički su podatci opisani aritmetičkom sredinom i standardnom devijacijom u slučaju raspodjela koje slijede normalu, a u ostalim slučajevima medijanom i granicama interkvartilnog raspona. Razlike kategorijskih varijabli testirane su Hi-kvadrat testom, a po potrebi Fisherovim egzaktnim testom. Normalnost raspodjele numeričkih varijabli testirana je Shapiro-Wilkovim testom. Razlike normalno raspodijeljenih numeričkih varijabli između dviju nezavisnih skupina testirane su Studentovim t testom, a u slučaju odstupanja od normalne raspodjele Mann-Whitneyjevim U testom. Razlike normalno raspodijeljenih numeričkih varijabli između triju i više nezavisnih skupina testirane su analizom varijance (ANOVA), a u slučaju odstupanja od normalne raspodjele Kruskal-Wallisovim testom. Povezanost normalno raspodijeljenih numeričkih varijabli ocijenjena je Pearsonovim koeficijentom korelacije r, a u slučaju odstupanja od normalne raspodjele Spearmanovim koeficijentom korelacije (rho). Pouzdanost skala procijenila se koeficijentom unutarnje konzistentnosti (CronbachAlpha). Sve su P vrijednosti dvostrane. Razina značajnosti postavljena je na Alpha=0,05. Rezultati: Nastavnici s većim samopoštovanjem negativnije procjenjuju školsku klimu, dok oni s manjim samopoštovanjem procjenjuju pozitivnije. Zaključak: Nastavnici s više samopoštovanja imaju više kriterije, traže izazove, manji radni pritisak i inovativne metode rada.
The article deals with the discrepancy between the widespread family religious environment in Croatian society and the modest enrolment of children in the education-in-faith programme (EIFP) in ...kindergartens. The classical theory of socialisation is applied since it is more suitable for explanation of the initiation of a child in a religious community than the theories of religious capital (Iannaccone) and religious preferences (Sherkat). A field survey was conducted on a sample of 257 parents of children who attend kindergartens in the area of the City of Rijeka. The sample included two groups of respondents: parents whose children attended regular programmes, and parents whose children attended EIFP. Differences between the two groups of parents were explored in: general indicators of religiosity; experience of religious socialisation in their childhood; religious socialisation of their children; the family religious environment; motives for enrolment and satisfaction with EIFP, or interest in enrolment; and, the acceptable way of institutionalisation of EIFP. A prevalence of indicators of general religiosity and religious socialisation in the family has been identified in both groups. Parents whose children are enrolled in EIFP are more religious by all indicators, and the key predictor of enrolment in the programme is regular attendance at religious services. Research found four paradoxes in the studied population. The first one is the contrast between prevailing indicators of religiosity and the relatively modest participation of children in EIFP. The second one is the contrast between prevailing religious socialisation of children in the family and the minority readiness of parents to enrol them in EIFP. The third and major paradox is the change in parental attitudes when enrolling children in the extracurricular subject of catechism in elementary school. The fourth one refers to (in) consistency in transmission of religious socialisation. The conclusion is that some parents are interested in formal religious socialisation for their children, but most of the respondents do not include EIFP in kindergartens in their idea of formal religious socialisation of their children.
Cilj je rada istražiti zastupljenost, učestalost i oblike nasilja s kojima se susreću nastavnici zaposleni u osnovnim i srednjim školama (gimnazijama i strukovnim školama). U istraživanju je ...sudjelovalo 197 nastavnika iz osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj. Rad ukazuje na nužnost razvoja preventivnih programa, na suradnju između roditelja, učenika, nastavnika, sportskih klubova i ostalih udruga i grupa koji bi mogli pomoći u prevenciji nasilja u školama.
The aim of the research was to determine whether there is a statistically significant difference in perceived violence between primary school teachers and secondary school teachers, but also to examine teachers’ attitudes on whether (and which) media influence the spreading of false rumours about them. There participated in the research 197 primary and secondary schools teachers in the Republic of Croatia. Of the total number of respondents (N = 197), 127 teachers work in primary schools, and 70 teachers in secondary schools. The research showed that 71, 6% of the respondents experienced violence at school, and that teachers were exposed mostly to verbal violence, followed by emotional and electronic violence. The largest number of teachers met with various forms of violent behaviour several times a year (73.1%). The results of the variance analysis established that there is no statistically significant difference in the ordeal experienced by primary as opposed to secondary school teachers. Given the influence of the media, 88.8% of teachers believe that the media influence the spreading of false rumours about them, and 92.5% state that social networks are responsible. Four per cent experienced this from parents / guardians and then from students (42.4%).
Upravljanje razredom jedno je od važnijih područja didaktike. Upravljanje razredom počinje svoj razvoj početkom 20. stoljeća. Danas neki autori navode kako se ovo područje nedovoljno istražuje i kako ...je nepravedno zapostavljeno. Upravljanje razredom omogućuje nastavniku da kreira pozitivno razredno ozračje u kojem učenici mogu bez velikih poteškoća savladavati nastavno gradivo. Također, još je jedna važna svrha upravljanja razredom a to je postizanje razredne discipline. Mnogi autori navode kako se situacija u školama promijenila te kako je uloga nastavnika drugačija nego je bila prije. Danas je po njima nastavnik vođa, a ne autoritet kao prije. Iz tog razloga nastavnik mora posjedovati mnoge menadžerske vještine te biti u mogućnosti upravljati sa svim aspektima nastave. On mora biti u mogućnosti upravljati učenicima, prostorom učionice, vremenom koje ima na raspolaganju i drugim faktorima. Iako je ovo složen zadatak upravljanje razredom nastavniku omogućuje da ga uspješno izvrši.
Kurikulum predmeta Priroda donesen 2019. godine naglasak stavlja na razumijevanje osnovnih prirodoslovnih koncepata i upoznavanje svijeta u kojem je učenik sposoban donositi odgovorne odluke i ...održivo živjeti. Sadržajno se znatno promijenio te prema njemu učenici istražuju svijet koji ih okružuje provodeći mjerenja i opažanja. Jedna od cjelina koja se obrađuje je i istraživanje tla. Kako je tlo do sada bilo vrlo malo zastupljeno u redovnoj nastavi petog razreda osnovne škole cilj ovog rada bio je ispitati zainteresiranost 37 učenika petih razreda III. osnovne škole Varaždin za istraživanje sadržaje vezanih uz cjelinu Tlo. Učenici su tijekom prvog polugodišta (od 9. do 12. mjeseca) ispunili pet anketnih upitnika putem online obrasca Google forms na satu Prirode pomoću mobilnih i tablet uređaja. Rezultati su pokazali visoku motivaciju za učenje Prirode kao i za istraživanje tla, važan im je uspjeh i žele postići što bolji rezultat iz Prirode. Pokazali su također da o tlu imaju određeno predznanje, ali nije ima jasno kako nastaje i važnost tla spominju samo kao podlogu za rast i gradnju. Izrazili su pozitivan stav prema grupnom kolaboracijskom radu, a željeli bi više vremena provoditi vani. Istraživanje bi trebalo provesti na većem uzorku ispitanika i istražiti povezanost između kolaboracijskog grupnog rada, ozračja i korištenih strategija prilikom učenja, te motivacije za učenje Prirode, zainteresiranosti za istraživanje tla i strategija korištenih tijekom učenja.
PDF
