V članku sta predstavljena razvoj vegetacije in človekov vpliv na okolje na območju današnjega mesta Vrhnika (rimski Navport) v pozni prazgodovini (1. tisočletje pr. n. št.). Raziskava temelji na ...rezultatih pelodne analize aluvialnega sedimenta, ki se je odlagal na desnem bregu Ljubljanice (lokacija Dolge njive) pred drugo polovico prvega stoletja pr. n. št., ko je bila postavljena rimska naselbina Dolge njive. Pelodni zapis kaže, da je bila pokrajina okrog najdišča v prvem tisočletju pr. n. št. močvirna, medtem ko je mešani gozd (bukev, hrast, jelka in navadni gaber) poraščal bližnja bolj suha območja. Pokrajina je bila le deloma pogozdena; vidni so močni sledovi kultivacije žit in paše, kar lahko povežemo z gospodarskimi aktivnostmi prebivalcev prazgodovinskih (halštatskih in latenskih) naselbin v bližini. Izsekavanje gozda je še pred nastankom rimske naselbine na Dolgih njivah verjetno postalo intenzivnejše. Zaradi suhih hidroloških razmer v arheoloških kulturnih plasteh rekonstrukcija razvoja vegetacije v času rimske naselbine ni bila mogoča.
Ljubljansko barje je izjemna pokrajina. Vlažne hidrološke razmere omogočajo dobro ohranjenost arheoloških najdišč in paleoekološkega zapisa. Vendar pa je Ljubljansko barje za paleoekološke ...raziskave hkrati tudi izjemno zahtevna regija. Razvoj holocenske pokrajine in vegetacije je bil namreč zelo dinamičen, posledica tega pa spremenljive tafonomske razmere in, zaradi kompleksne hidrološke mreže in človekovega vpliva (rezanje šote), pogosto fragmentiran paleoekološki zapis. Kljub številnim raziskavam v zadnjih desetletjih, podrobne raziskave nekdanje hidrologije niso bile opravljene, čeprav je za arheologijo in paleoekologijo to očitno pomembna tema, saj se je v zadnjih letih razvila živahna diskusija o tem, ali je območje Ljubljanskega barja nekoč pokrivalo jezero ali rečna poplavna ravnica. S tem prispevkom se želim vključiti v razpravo in predstaviti svoj pogled na hidrološko problematiko. Moje mnenje je, da so bile paleoekološke razmere na področju Ljubljanskega barja preveč kompleksne, da bi jih lahko zreducirali samo na polemiko “jezero ali poplavna ravnica?”, moj glavni očitek raziskovalcem, ki so dozdaj razpravljali o tej temi pa, da je njihova interpretacija hidrološkega dogajanja preveč ambiciozna, ker temelji na rezultatih premalo ob-sežnih paleoekoloških raziskav, pa najsi gre za rezultate njihovih lastnih raziskav ali interpretiranje rezultatov drugih raziskovalcev.
Environmental Archaeology and Palaeoecology:Palynology, Archaeobotany and ArchaeozoologyPlant and animal remains, which are found on archaeological sites and in lake/marsh sediments, are a good ...source of information about past economy, environment, food procurement, and the adaptation of people to changeable environmental conditions in various archaeological time periods. However, all these data need to be collected and interpreted. With the first manual presenting palynology, archaeobotany and archaeozoology fields of research in Slovenian language, this task should be more easily achievable.
Changes of past and present environment of Slovenia are discussed in nine papers, which were written by 21 authors, coming from 14 research organisations. Our aim is to increase multidisciplinary ...communication and cooperation between Slovenian researchers, working in the fields of palaeoecology and ecology. Research topics include: archaeozoology, biology, ecology, geoarchaeology, palynology, nature protection, dendrochronology, archaeobotany, geochemistry, Karst research and geography.
Uveljavitev poljedelsko-živinorejskega gospodarstva in pre-hod na metalurgijo v pozni prazgodovini sta, poleg klimatskihsprememb, močno vplivala na razvoj nekdanjega okolja. Kljubjasno vidnim ...spremembam paleookolja pa so vzroki za spre-membe vegetacije in nastanek današnje kulturne krajine še nejasni.V članku predstavljeni rezultati palinološke analize treh pale-oekoloških najdišč, ki so locirana v različnih fitogeografskihregijah Slovenije in severne Istre, kažejo, da je zaradi sekanjain požiganja gozda pokrajina v pozni prazgodovini postajalavse bolj odprta in raznolika, pojavile pa so se tudi spremembev sestavi gozda. Porast jelke morda lahko povežemo z vlažnejšoklimo in manj intenzivno gozdno pašo
Uz cestu Marija Bistrica - Adamovec, nedaleko od raskrižja prema Lazu, može se na izdancima pratiti slijed srednjomiocenskih naslaga. U bazi slijeda vide se polimiktni, klastpotporni do ...matrikspotporni konglomerati. Valutice uglavnom odgovaraju sastavu okolnih stijena, a vezivo predstavlja koralinacejski bioklastični vekston. Sekundarni nalazi velikih oštriga upućuju na moguća ostrižišta, vjerojatno nedaleko od riječnoga ušća. U zaštićenim lagunama stvarali su se rodoliti malih dimenzija, živjele su halimede i nježni, razgranjeni mahovnjaci i puževi. U oligotrofnim uvjetima alge su učestalije od mahovnjaka. Zbog isparavanja povećana je koncentracija i kristalizacija kalcijeva karbonata, koji je cementirao bioklaste. Oko nekih su bioklasta vidljive kortoidne ovojnice, a sediment je tipa grejnston. Rodolitno-briozojske biokonstrukcije nastajale su najviše u plitkoj potplimnoj zoni, najvjerojatnije na dubinama od 20 do 30 m. Mjestimice su izgrađivale barijere između laguna i otvorenoga mora. One se nisu uspjele sačuvati in situ, već kao fragmenti u bioklastičnim taložinama padine. Na strmijim padinama pokazuju mikrostrukturu floutstona. Sadržavaju velike briozojske kolonije i bioerodirane solitarne koralje, kakvi su mogli živjeti u nešto dubljemu okolišu, vjerojatno između 30 i 75 m, uz nešto veću količinu nutrijenata. U vrhu slijeda, samo desetak metara iznad konglomerata, leže lapori s pučinskim organizmima (kalcitičnim nanoplanktonom, planktonskim i malim bentičkim foraminiferama i planktonskim puževima, pteropodima), kakvi su obično taloženi na distalnim padinama. Morska je razina brzo rasla, što je dovelo do naglih promjena u istraženome taložnom prostoru. Planktonski organizmi iz lapora upućuju na NN5 nanoplanktonsku zonu srednjega badena, pa se tonjenje rampe može povezati s početkom transgresivno-regresivnoga ciklusa TB 2.4.
Kvartarni period obilježen je izrazitim klimatskim oscilacijama. Izmjene glacijala i interglacijala, odnosno stadijala i interstadijala uzrokova le su nagle promjene u okolišu, a time i u sastavu ...životinjskih zajednica. U radu su predstavljeni rezultati detaljnih paleoekoloških i tafonomskih analiza ptičjih ostataka s četiriju špiljskih nalazišta na istočnoj jadranskoj obali koja su bogata ptičjim ostatcima i čije su naslage datirane u gornji pleistocen i/ili holocen (MIS 3 1). To su sljedeći lokaliteti: Marlera I, Šandalja II i Ljubićeva pećina u južnoj Istri te Vela spila na otoku Korčuli. Rezultati su interpretirani u vremenskom i prostornom ok viru : uspoređena je fosilna ptičja fauna iz istovremenih naslaga istraženih nalazišta smještenih na suprotnim krajevima Jadrana (sjeverozapadni i jugoistočni dio) te je uspoređena ukupna istražena avifauna različite starosti: MIS 3, MIS 2 i MIS 1. Iako se većina determiniranih vrsta može i danas vidjeti na istočnoj jadranskoj obali, u gornjopleistocenskoj avifauni prisutni s u arktički i sibirski faunistički elementi koji danas žive na sjeveru Europe ili u planinama. Holocenska avifauna sastojala se od vrsta koje i danas obitavaju na jadranskoj obali. Na svim su nalazištima primarni faktori akumulacije biogeni: mali grabežljivci, ptice grabljivice i/ili ljudi. Može se zaključiti da je tijekom gornjega pleistocena i početkom holocena jadranska obala obilovala različitim staništima te je bila pogodna za život raznovrsnim pticama.
The Quaternary period is characterized by dramatic climate changes. Glacial - interglacial cycles as well as stadials and interstadials caused abrupt environmental changes that affected faunal communities and changed their compo sition. To make better our understanding of spatial and temporal environmental, as well as cultural changes, a vifaunal remains from four Late Pleistocene to Holocene (MIS 3 MIS 1) palaeontological and archaeological sites on the eastern Adriatic coast ar e taxonomically and taphonomically examined: Marlera I (NISP=100), Šandalja II (NISP=1936), Ljubićeva pećina (NISP=336), and Vela spila (NISP=601). The results are palaeoenviromentally, palaeoecologically and archaeozoologically interpreted. The Late Pleis tocene avifauna contained Arctic faunal elements, but the majority of the taxa can be found on the eastern Adriatic coast today. Early Holocene avifauna consisted of extant bird taxa of the eastern Adriatic coast, whether present as seasonal migrants or ye ar - round residents. Different taphonomic agents accumulated the bird bones, and bone surface modifications show that birds of prey, small carnivores, and humans helped accumulate these remains. Avifaunal assemblages from the eastern Adriatic coast indicate that a mosaic of habitats was present during the Late Pleistocene and beginning of the Holocene and that the Adriatic Plain supported a diverse and rich biome.
PDF
