Utjecaj COVID-19 obrazaca ponašanja na ekosustave Hećimović, Dora; Mikuličić, Filip; Terzić, Ivana ...
Kemija u industriji; časopis kemičara i tehnologa Jugoslavije,
2024, Volume:
73, Issue:
1-2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Pandemija COVID-19 prouzročila je promjenu globalnoga razmišljanja i donijela svijetu neke nove i specifične obrasce ponašanja. Pandemijsko je razdoblje gotovo u potpunosti usmjerilo fokus na ...globalnu zdravstvenu krizu te su neke pretpandemijske cirkularne vrijednosti bivale zanemarivane. Stavljajući zdravlje svojih građana kao prioritetno, mnoge su se države i vlade ponovno okrenule linearnome gospodarstvu. Također, svjetska je populacija počela rapidnom brzinom konzumirati određene farmaceutike, pojavilo se (pre)naglašeno potenciranje osobne higijene i upotrebe dezinfekcijskih sredstava te se smanjenjem ljudskog kontakta ubrzano povećala potražnja i upotreba jednokratne plastike. Pojedini dijelovi industrije privremeno su se ugasili, no pojedini su sektori radili pojačanim intenzitetom, a prenapučenost zdravstvenih ustanova i neadekvatno zbrinjavanje medicinskog otpada i bolničkih otpadnih voda zadalo je specifičan udarac svjetskim ekosustavima. Tako se u okolišu odjednom našla neočekivano velika količina raznih farmaceutika, proizvoda za osobnu higijenu, jednokratne plastike, proizvoda za osobnu zaštitu, kao i medicinskog opasnog i neopasnog otpada. Stoga je iznimno važno sagledati širu sliku pandemijskih posljedica po okoliš te shodno tome donijeti adekvatna rješenja glede sprječavanja i smanjenja onečišćenja okoliša uzrokovanog pandemijom. Pojedina pandemijska ponašanja treba promijeniti, nastalu štetu sanirati i usmjeriti globalnu proizvodnju ka nekim novijim i održivijim tehnologijama. U ovome će se radu dati sažet pregled posljedica globalne zdravstvene krize na biosferu te perspektiva za potencijalno rješavanje nastalih problema i suzbijanje budućih katastrofa.
The COVID-19 pandemic has triggered a shift in global thinking and brought about new and specific behavioural patterns worldwide. The pandemic period was largely focused on the global health crisis, leading to the neglect of certain pre-pandemic circular values. In prioritizing the health of their citizens, many countries and governments reverted to linear economies. Furthermore, the world population witnessed a rapid increase in the consumption of certain pharmaceuticals, an (over)emphasis on personal hygiene and the use of disinfectants, and a surge in the demand for disposable plastics due to reduced human contact. While some industries experienced temporary shutdowns, others operated with increased intensity. Overcrowding in healthcare facilities coupled with inadequate disposal of medical waste and hospital wastewater, has inflicted a specific blow to global ecosystems. Consequently, an unexpectedly large quantity of various pharmaceuticals, personal care products, single-use plastics, personal protective equipment, and hazardous and non-hazardous medical waste has found its way into the environment. Therefore, it is crucial to consider the broader environmental consequences of pandemic-related behaviour and devise suitable solutions to prevent and reduce pandemic-induced environmental pollution. Certain pandemic-related behaviours need changing, existing damage requires remediation, and global production should be directed toward newer and more sustainable technologies. This paper provides a brief overview of the consequences of the global health crisis on the biosphere, and outlines perspectives for addressing encountered problems and mitigating future disasters.
Uvod: U dostupnoj literaturi populacija studenata izdvaja se iz opće populacije kao zasebna s uočenom nižom razinom kvalitete života u odnosu na opću populaciju. Studije prije pandemije pokazuju da ...studenti, a poglavito studenti medicine, prijavljuju nižu kvalitetu života tijekom pandemije. Pandemija COVID-19 utjecala je na sve aspekte života, uključujući i kvalitetu života. Cilj ovoga istraživanja bio je procijeniti kvalitetu života studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu tijekom pandemije COVID-19. Ispitanici i metode: Uzorak ispitanika u ovom istraživanju činilo je 404 studenata medicine (34,4% mladića i 65,6% djevojaka) sa Sveučilišta u Zagrebu, akademske godine 2019./2020. Studenti su ispunili demografski upitnik, upitnik Svjetske zdravstvene organizacije o kvaliteti života-kratka verzija (WHOQOL-BREF) i dodatni upitnik o COVID-19. Rezultati: Studenti medicine, u procjeni kvalitete života, najviše vrijednosti iskazali su u okolišnoj domeni (75,97 ± 15,10),tjelesnoj (69,18 ± 17,79), društvenoj (66,46 ± 21,15),te u psihološkoj domeni (63,11 ± 20,06). Multivarijatna regresijska analiza izdvojila je ženski spol (β= -2,213, p<0,001) i osjećaj zabrinutosti nakon porasta pandemije COVID-19 (β= -2,306, p=0,022) kao prediktore lošijeg tjelesnog funkcioniranja. Nasuprot tome, prediktori boljeg tjelesnog funkcioniranja bili su viša godina studija (β=0,162, p<0,001) i bolja akademska postignuća (β=0,384, p<0,001). Zaključak: Rezultati pokazuju da su studenti medicine procijenili svoju kvalitetu života na početku pandemije COVID-19 dobrom u sve četiri domene. Utjecaj ženskoga spola i više godine studija na tjelesnu i psihološku domenu kvalitete života, upućuju na potrebu razvoja intervencije u specifičnim dijelovima studentske populacije.
Introduction: Considering the quality of life, it has been found that students stand out from the generalpopulation as a separate population, with an observed lower level of quality of life compared to the generalpopulation, especially medical students. The COVID-19 pandemic affected all aspects of life, including thequality of life. The aim of this study was to estimate the quality of life of medical students of the Universityof Zagreb during the COVID-19 pandemic.Method and materials: The sample of respondents in this study consists of 404 medical students(34.4% males) from the University of Zagreb, in the academic year 2019/2020. The students filled out ademographic questionnaire, the World Health Organization Quality of Life Questionnaire-Short Version(WHOQOL-BREF), and an additional questionnaire about COVID-19.Results: Medical students, in assessing the quality of life, achieved the highest values in theenvironmental domain (75.97 ± 15.10), followed by the physical domain (69.18 ± 17.79), the social domain(66.46 ± 21.15) and the psychological domain (63.11 ± 20.06). Multivariate regression analysis singled outwomen (β= -2.213, P<0.001), and the feeling of concern after the escalation of the COVID-19 pandemic(β= -2.306, P=0.022) as predictors of poorer physical functioning. In contrast, predictors of better physicalfunctioning were higher years of study (β=0.162, p<0.001) and better academic achievements (β=0.384,P<0.001).Conclusion: The results showed that medical students at the beginning of the COVID-19 pandemicreported their quality of life as good in all four domains. The influence of the female gender and higherstudy years on the physical and psychological domains of quality of life point to the need for thedevelopment of interventions in specific parts of the student population
Pandemija Covid-19 je nepričakovano vstopila v naša življenja, povzročila velike družbene spremembe in pustila sledi tudi v jeziku, in sicer z besedami, ki so tako silovito in nenadoma vstopile v ...naša življenja kot sam virus. V italijanskem jeziku je večina teh besed anglicizmov, ki so od 20. stoletja najštevilčnejše izposojenke.
V tem prispevku smo se osredotočili na anglicizme, kot so Covid hospital, hub, lockdown, smart working, distanziamento sociale, delivery, rider, green pass in recovery fund, ki so bili po našem mnenju v medijih pogosto uporabljeni za opis obdobja pandemije na škodo njihovih italijanskih različic. Analiza se je osredotočila na pogostost anglicizmov in njihovih italijanskih ustreznic v elektronski različici časopisov La Repubblica in Corriere della Sera ter na razloge za njihovo široko razširjenost. Rezultati potrjujejo njihovo prevlado v novinarskem jeziku in kažejo na njihovo uveljavitev nad italijanskimi različicami. Razloge za ta pojav je potrebno iskati tako na jezikovnem kot zunajjezikovnem področju. Sprva je dotok verjetno spodbujala hitrost in naglica dela. Njihova uveljavitev pa je bila posledica različnih dejavnikov: v primeru hub, delivery in rider zaradi njihove kratkosti in zgoščenosti; v primeru Covid hospital zaradi bolj omejene semantike; v primeru lockdown in distanziamento sociale, ker gre za krovna izraza, ki se nanašata na sklop ukrepov za zmanjšanje okužbe in sta vezana izključno na pandemijo; v primeru smart working zaradi prestiža, ki ga ima angleški jezik v italijanski družbi; v primeru green pass in recovery fund, ker sta bila izraza uvedena v italijanski novinarski jezik neposredno prek tujih medijev.
Današnju fazu društvenog i ekonomskog razvoja svijeta karakterizira digitalizacija koja donosi velike promjene u području odgoja i obrazovanja. U posljednje dvije godine, koje su obilježene borbom ...protiv pandemije bolesti COVID-19, primjena informacijske i komunikacijske tehnologije u ovom području zabilježila je eksponencijalni rast što je rezultiralo potrebom da se prilagode nastavne metode i načini poučavanja kako bi se ostvarili zadani ishodi učenja. Nastavnici su se suočili s kontinuiranim izazovom usavršavanja metoda poučavanja i učenja kako bi adekvatno odgovorili na zahtjeve učenika i njihove različite obrazovne potrebe, ali i kako bi povećali razinu motivacije za sudjelovanje u nastavnom procesu koji je sve više orijentiran na virtualno. Sve veća upotreba digitalne tehnologije u nastavnom procesu posljednjih godina inicirala je i ubrzani razvoj novih područja pedagogije. U znanstvenoj literaturi sve se više govori o digitalnoj pedagogiji kao novoj grani ili pristupu u pedagogiji koji proučava zakonitosti digitalnog odgoja i obrazovanja te razvija nove strategije i pristupe koji omogućuju obogaćivanje kurikuluma korištenjem informacijsko-komunikacijske tehnologije. Slijedom toga, u radu se nastoji objasniti koncept digitalne pedagogije i njezin potencijal u rješavanju tradicionalnih didaktičkih problema, oblikovanju i razvoju inovativnog procesa učenja te razvoju i podršci kurikulumu koji je sve više okrenut digitalnoj tehnologiji. Sugeriraju se mogućnosti koje nastavnici mogu koristiti u nastojanjima unaprjeđenja kvalitete nastavnog procesa te se ističu nedostatci i neki novi izazovi koje sa sobom donosi povećana uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije u nastavi.
PANDEMIJOS ĮTAKA PASKUTINĖS MYLIOS PRISTATYMUI Giedrė Svirbutaitė-Krutkienė; Živilė Gomienė
Mokslo taikomieji tyrimai Lietuvos kolegijose,
09/2021, Volume:
1, Issue:
17
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Paskutinės mylios pristatymas – paskutinė kelionės dalis iš transporto mazgo į galutinę paskirties vietą, kuomet siekiama kuo greičiau nugabenti siuntinį jo gavėjui. Tai vienas svarbiausių, bet kartu ...ir problematiškiausių tiekimo grandinės etapų. Pasaulį paveikusi COVID-19 pandemija sukėlė chaotišką prekių pristatymo paklausos šuolį ir kartu įrodė verslumo, tiekimo grandinės valdymo bei strateginio valdymo aktualumą. Pandemijos akivaizdoje išryškėjo paskutinės mylios pristatymo svarba bei kylantys iššūkiai. Atliekant kokybinius tyrimus šiuo straipsniu siekiama išanalizuoti paskutinės mylios pristatymo reikšmę ir problematiką bei įvertinti COVID-19 pandemijos įtaką.
Pandemija covida-19 je pospešila tehnološki razvoj in naložbe v tehnologijo, na podlagi česar se je oblikoval alternativni svet, ki omogoča izvajanje raznih aktivnosti in doživljanje raznovrstnih ...izkušenj na spletu. V ospredje prihaja pojem metavesolja, ki omogoča hkratno doživljanje resničnih in virtualnih izkušenj, ne glede na čas in prostor, v katerem je uporabnik, ter deluje kot posrednik in sredstvo, ki združuje resnično in virtualno okolje. Avtorica na podlagi sinteze in prilagoditve teorije družbeno-prostorske dialektike obravnava možne vplive razvoja metavesolja na (resnični) mestni prostor. Poda splošno oceno družbeno-prostorskih vplivov metavesolja in odpre prostor razpravi o tem vprašanju. Na podlagi pregleda literature ugotavlja, da naj bi tehnološki dosežki, kot je metavesolje, preuredili fizične in virtualne družbeno-prostorske odnose, z njihovo uporabo pa naj bi se oblikovale tudi nove družbeno-tehnološke skupine.
U ožujku 2020., tri mjeseca nakon prvih zabilježenih slučajeva u kineskom gradu Wuhan, WHO je proglasio globalnu pandemiju novootkrivenog koronavirusa koji je do tada već zahvatio veliki broj država ...širom svijeta. U svrhu zaštite zdravlja zdravstvenih radnika i pacijenata, poduzete su aktivnosti i mjere za sprječavanje širenja bolesti COVID-19 u zdravstvenom sustavu, pri čemu se u psihijatriji kao jedan od izazova nametnulo osiguravanje kontinuiteta elektrokonvulzivne terapije (EKT-a) kod osoba s teškim i rezistentnim psihijatrijskim poremećajima. Takvi pacijenti su prioritetni i zahtijevaju neodgodivo liječenje u bolničkim uvjetima prilagođenim epidemiološkim okolnostima. Proučivši upute i preporuke nadležnih tijela te pregledom dostupne literature, u ovom radu se predstavljaju najvažnije mjere za neometano izvođenje EKT-a u uvjetima povezanima s bolesti COVID-19.
PDF
