Osobe s invaliditetom posebno su osjetljiva i marginalizirana društvena skupina često izložena diskriminaciji i različitim oblicima kršenja temeljnih ljudskih prava. Cilj ovoga rada jest analizirati ...sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava koja se tiče povrede prava osoba s invaliditetom te razmotriti usklađenost domaćeg obiteljskog procesnog zakonodavstva sa spomenutom praksom i odredbama Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Nakon provedene analize dolazi se do zaključka da je Republika Hrvatska u odnosu na povrede prava osoba s invaliditetom bila česta stranka u postupcima pred Europskim sudom za ljudska prava, ali bi najnovije izmjene Obiteljskog zakona trebale pridonijeti tomu da se takvo stanje promijeni u pozitivnom smjeru. Da bi poštivanje temeljnih ljudskih (procesnih) prava osoba s invaliditetom bilo na još višoj razini, autor predlaže, osim provedenih izmjena u obiteljskom zakonodavstvu, također pro futuro razmotriti i izmjene odredaba koje se tiču ovih osoba u Zakonu o parničnom postupku te u drugim propisima.
Poslovna sposobnost svojstvo je koje nam omogućuje stvaranje pravnih učinaka u svakodnevnom životu. Osobama s intelektualnim teškoćama to je svojstvo pravno i faktički ograničeno. Cilj je ovog rada ...određivanje problematike s kojom se susreću osobe s intelektualnim teškoćama u postupcima radi lišenja i vraćanja poslovne sposobnosti, odnosno analiza utjecaja odlučujućih čimbenika u postupku: posebnih skrbnika, sudskih vještaka i sudaca. Kako bi se dobio cjelovit uvid u navedenu problematiku, prvo je potrebno odrediti osnovne pojmove i razlike između pojedinih pojmova u vezi s kojima u praksi često zna biti zabluda. Za bolje razumijevanje uloge skrbnika u postupku nužno je dobiti uvid u institut skrbništva za punoljetne osobe, s posebnim naglaskom na skrbnike iz vlastite obitelji. Konačno, razmatraju se i pojedina potencijalna rješenja za poboljšanje položaja osoba s intelektualnim teškoćama u navedenim postupcima, što bi doprinijelo i poboljšanju kvalitete njihova života te općenito položaja u društvu. U radu se iznose i tumačenja autora koja se temelje na primjerima iz prakse, odnosno iskustvu stečenom radom s osobama s intelektualnim teškoćama, njihovim skrbnicima i obiteljima.
Legal capacity is a quality that enables us to create legal ef fects in everyday life. For people with intellectual disabilities, this quality is legally and factually limited. This paper aims to determine the issues faced by persons with intellectual disabilities in proceedings for deprivation and restoration of legal capacity and analyses the impact of the main participants in the proceedings: special guardians, court experts, and judges. To get a complete insight into the above issues, it is first necessary to define the basic terms and concepts, as well as the dif ferences between individual terms which, in practice, of ten give rise to misconceptions. To better understand the role of guardians in the proceedings, it is necessary to gain insight into the institute of guardianship for adults, with special emphasis on family members acting as guardians. Finally, some potential solutions for improving the position of persons with intellectual disabilities in these procedures are considered, which could contribute to improving the quality of their lives and their position in society in general. The paper also presents the author’s interpretations based on practical examples from experience gained by working with people with intellectual disabilities, their guardians, and their families.
Ostvarivanje ljudskih prava u starosti znači prije svega skrb za kvalitetu života osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti i sprječavanje diskriminacije na osnovi starosti i bolesti. U ovome radu ...analiziramo najkvalitetnije instrumente zaštite ljudskih prava oboljelih od Alzheimerove bolesti, a koji se temelje na načelima autonomije, samoodređenja i najboljeg interesa oboljele osobe. Takvi se zahtjevi najbolje mogu ostvariti u sustavima koji predviđaju više različitih modaliteta zaštite oboljelih od Alzheimerove bolesti. Pravni status skrbnika i odlučivanje o pravima, interesima i potrebama osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti uz podršku, informirani pristanak oboljele osobe na medicinski tretman i/ili istraživanje o samoj bolesti kao i mogućnost sklapanja anticipirane naredbe instrumenti su zaštite njihovih ljudskih prava. Život osoba treće dobi reguliran je zakonskim mjerama i politikama koje nisu posebno okrenute njihovim potrebama, te u svojoj suštini krše temeljna ljudska prava, osobito kada je riječ o osobama oboljelima od Alzheimerove bolesti. Palijativna skrb jedna je od tih mjera koje treba smatrati temeljnim ljudskim pravom oboljelih od Alzheimerove bolesti.
U radu se nastoji izložiti sustavna usporedna analiza uređenja poslovne i parnične sposobnosti u Hrvatskoj te odabranim europskim zemljama istog pravno-tradicijskog kruga (Austriji, Njemačkoj, ...Sloveniji, Srbiji te Federaciji Bosni i Hercegovini). Kroz rad se upozorava na činjenicu da je hrvatsko uređenje poslovne sposobnosti maloljetnika različito od suvremenog koncepta prihvaćenog u navedenim državama. Spomenute razlike u uređenju zapravo su nedostaci koji se odnose na hrvatsko uređenje instituta poslovne sposobnosti maloljetnika, a manifestiraju se u gotovo potpunom negiranju relevantne pravne volje maloljetnika u
domeni materijalnog prava te u skokovitom prijelazu u punoljetnost, bez ikakvih međustadija koji bi odgovarali zrelosti maloljetnika. Sve to neizbježno utječe i na domenu parnične sposobnosti jer postojeće uređenje onemogućava afirmaciju procesno relevantne volje maloljetnika, što je u suprotnosti s aktualnim europskim
trendovima. Stoga se u završnom osvrtu predlažu promjene koje bi u domaćem zakonodavstvu trebalo provesti u svrhu kvalitetnijeg i suvremenijeg uređenja poslovne sposobnosti maloljetnika te se prikazuje način na koji bi spomenute promjene utjecale i na njihovu parničnu sposobnost.
Prvi međunarodni dokument koji je na polju zaštite ljudskih prava usvojen u 21. stoljeću bila je Konvencija o pravima osoba s invaliditetom. Ona svojim strankama nalaže obvezu stvaranja uvjeta koji ...će omogućiti da osobe s duševnim smetnjama konačno ostvare svoja prava, volju i sklonosti na ravnopravnoj osnovi s ostalim članovima društva. Rad je podijeljen u dva dijela: u prvom dijelu izlaže se novi koncept poslovne sposobnosti propisan u čl. 12. Konvencije u kojem se uloga države sagledava kroz preuzete obveze realizacije brže i učinkovitije promjene paradigme u pristupu zaštiti prava ovih osoba te pomaka od zamjenskog ka potpomognutom odlučivanju. Drugi dio rada bavi se tumačenjem i primjenom čl. 12 u državama strankama. S kojim se izazovima države pritom susreću i koliko uspješno udovoljavaju obvezama iz Konvencije, u radu se analizira kroz razradu izvješća pojedinih država o implementaciji čl. 12. te stavova i preporuka Odbora za zaštitu osoba s invaliditetom.
Počev od rimskih vremena pa sve do prve polovice 19. stoljeća pojam poslovne sposobnosti čovjeka uglavnom se ograničavao na objektivnu stranu te sposobnosti (godine života). Subjektivno stanje se ...uvažavalo mnogo manje i ono se uglavnom odnosilo na duševne bolesti i smetnje u duševnom razvoju. U novije vrijeme (druga polovica 19. st. i 20. st.) se moguća subjektivna stanja koja izazivaju prirodnu poslovnu nesposobnost sve više šire i zahvaćaju gotovo sve moguće tjelesne i psihičke smetnje zbog kojih čovjek ne može donositi pravno racionalne odluke u pravnom prometu. Takvo širenje koncepta učenja o prirodnoj poslovnoj (ne)sposobnosti želi napose zaštiti mlade i neiskusne ali isto tako i stare i nemoćne ljude. To je ujedno najbolja strana tako moderniziranog koncepta. Mora se, s druge strane paziti da to ne dovede do veće pravne nesigurnosti. Moraju se moći naći "osigurači" koji će to spriječiti. Bez toga ovaj hvalevrijedan i moderniziran koncept o prirodnoj poslovnoj sposobnosti ne bi imao svoje opravdanje.
Zastupanje stranke u upravnom sporu Rostaš-Beroš, Lidija
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci,
01/2016, Volume:
37, Issue:
1
Journal Article, Paper
Open access
U ovom radu razmatra se tko sve može sudjelovati kao stranka u upravnom sporu. Ukazuje se koje osobe mogu u ime stranaka poduzimati radnje u postup- ku te koje su osobe ovlaštene za zastupanje ...tužitelja i zainteresirane osobe, kao i na pitanja valjanosti zastupanja stranaka u upravnosudskom te u parničnom postupku koji se u upravnom sporu primjenjuje na odgovarajući način.
In this paper it is considered who can be a party in an administrative dispute. It is shown who can take action in behalf of a party in a procedure, also who is entitled to act for a plaintiff and for an interested person, as well as the question of the validity of party representation in administrative and civil procedure, accordingly applicable in administrative dispute.
Cilj rada je prikazati međuovisnost obiteljskog prava kao posebne grane prava kojom se u pravnom sustavu uređuju odnosi među članovima obitelji, te sustava socijalne skrbi. Slijedom temetskog okvira ...ovog broja Revije za socijalnu politiku u smislu razvoja socijalnog rada u razdoblju od 1900. do 1960. godine, navedenu međuovisnost prikazat ćemo u svjetlu razvoja instituta skrbništva u razdoblju prava Općeg građanskog zakonika iz 1852. godine, razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, ali i utjecaju takvog razvoja sve do danas. Razlog prikaza skrbništva, preciznije skrbništva za punoljetne osobe, leži u činjenici da skrbništvo kao obiteljski odnos i institut uređen normama obiteljskog zakonodavstva snažnu potporu pronalazi u djelatnosti i radu ustanova socijalne skrbi. No i djelatnost i zaštita osoba kojima je pomoć sustava socijalne skrbi, kao i pomoć društva u cjelini najpotrebnija, može postajati boljom samo stalnim, stabilnim i kvalitetnim normativnim okvirom, kao i na kraju, ali ne manje važno neprestanim razvojem znanosti obiteljskog prava i socijalnog rada.
U radu se analizira odredba čl. 12. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom te njezin utje- caj na položaj osoba s duševnim smetnjama. Nova koncepcija poslovne sposobnosti sadržana u čl. 12. ...trebala bi osigurati da temeljna ljudska prava osoba s duševnim smetnjama više ne budu mrtvo slovo na papiru. No, nakon što je Konvencija stupila na snagu, implementacija ove odredbe pokazala se problematičnom za države stranke. O razmjerima problema najbolje govori izjava Diane Kingston, bivše potpredsjednice Odbora za prava osoba s invaliditetom, iz listopada 2015., kako dotad nijedna zemlja nije u potpunosti udovoljila zahtjevima sadržani- ma u čl. 12. S obzirom na to da je Konvencija dokument koji propisuje temeljna ljudska prava, izjava kako nijedno nacionalno zakonodavstvo nije usklađeno s njegovom ključnom odredbom zbunjujuća je i zabrinjavajuća te zahtijeva da se odredbi čl. 12. posveti posebna pozornost.
Počev od rimskih vremena pa sve do prve polovice 19. stoljeća pojam poslovne sposobnosti čovjeka uglavnom se ograničavao na objektivnu stranu te sposobnosti (godine života). Subjektivno stanje se ...uvažavalo mnogo manje i ono se uglavnom odnosilo na duševne bolesti i smetnje u duševnom razvoju. U novije vrijeme (druga polovica 19. st. i 20. st.) se moguća subjektivna stanja koja izazivaju prirodnu poslovnu nesposobnost sve više šire i zahvaćaju gotovo sve moguće tjelesne i psihičke smetnje zbog kojih čovjek ne može donositi pravno racionalne odluke u pravnom prometu. Takvo širenje koncepta učenja o prirodnoj poslovnoj (ne)sposobnosti želi napose zaštiti mlade i neiskusne ali isto tako i stare i nemoćne ljude. To je ujedno najbolja strana tako moderniziranog koncepta. Mora se, s druge strane paziti da to ne dovede do veće pravne nesigurnosti. Moraju se moći naći "osigurači" koji će to spriječiti. Bez toga ovaj hvalevrijedan i moderniziran koncept o prirodnoj poslovnoj sposobnosti ne bi imao svoje opravdanje.
PDF
