Često se smatra da su rasprave o usklađivanju posla i obitelji usredotočene na žene i ljude iz srednje klase sa sigurnim radnim mjestom. Utvrđivanjem razlika među muškarcima u pogledu mogućnosti za ...angažirano očinstvo koje proizlaze iz njihova položaja na tržištu rada, u ovom članku predstavlja se perspektiva marginalizirane skupine na tržištu rada lišene privilegija, kao i kritički osvrt na utjecaj fleksibilizacije rada na skrbnički maskulinitet i rodnu ravnopravnost. Muškarci kao zaposlenici zauzimaju različite položaje na tržištu rada, a to utječe na njihov pristup socijalnim pravima, uključujući roditeljska prava, te mogućnosti za usklađivanje posla i skrbi. Budući da je prekarizacija tržišta rada istaknut problem u Sloveniji, ovim kvalitativnim istraživanjem, koje se temelji na istraživačkim dubinskim polustrukturiranim intervjuima s očevima zaposlenima u različitim oblicima prekarnog rada, analizirano je kako nesigurni i fleksibilni oblici rada oblikuju prakse očinstva, utječu na mogućnosti za angažirano očinstvo i strukturiraju rodne odnose. Iskustva očeva pokazala su da uvjeti prekarnog rada očevima omogućuju intenzivnu uključenost u skrb za djecu uglavnom u slučajevima kad je njihov posao blizak standardnom obliku rada u pogledu stabilnosti i predvidljivosti radnog vremena i zajamčenog opsega posla. Ako je posao potpuno fleksibilan i nepredvidljiv, a zaposlenik se nalazi u situaciji u kojoj takav posao može prihvatiti ili ga izgubiti, usklađivanje posla i očinstva otežano je jer je organizacija svakodnevnog života potpuno podređena plaćenom radu. Zaključno, pokazalo se da se prekarnim radnim odnosima potiču jačanje modela hranitelja i retradicionalizacija rodnih odnosa.
This article off ers an overview of theoretical arguments about the transformation of work, based on the notions of fl exibilization and precarization that have recently become prominent in academic ...and public discourse. On the one hand, a common core of arguments off ered by theorists such as Beck, Sennett and Bauman is highlighted, and, on the other, attention is drawn to interpretative defi ciencies in what can roughly be classifi ed – in line with Doogan’s reasoning – as “post-Marxist discourse”. This is done by providing empirically based insights that call into question the soundness of some of the most signifi cant claims from this corpus of literature, still dominant in the leftist academic tradition. An attempt is made to describe the transformation of work in Croatia in the (post)-transition period, starting with an overview of Croatian sociological research. The paper then presents a selection of ethnographic contributions to the fi eld, and shows that quantitative aspects of the transformation of work (and/or the labor market) may be augmented by a broad spectrum of qualitative research. It is precisely in this interplay between sociology and cultural anthropology/ethnology that a more meaningful analysis of the transformation of work in the Croatian post-transition society can be performed; an analysis that would provide a better connection between the world of work and the world of life.
Karakteristike novinarstva od samog početka bile su nepredvidljivost, poslovanje u svojstvu slobodnjaka i prekarni rad, a manje je poznato što se događa s nesigurnim zaposlenjem u novinarstvu tijekom ...vremena. Kako bi popunili tu prazninu u istraživanju, cilj je studije proučavanje tijeka karijere i strukturnoga konteksta novinara milenijske generacije u Sloveniji u prekarnim uvjetima rada. Uvid u strukturne uvjete slovenskog novinarstva dobili smo analizom dubinskih intervjua s predstavnicima medijskih organizacija. U svrhu razumijevanja njihovih karijernih tranzicija, pomoću longitudinalnog istraživanja pratile smo karijere prekarnih novinara i provele dubinske intervjue s njima 2017. godine, a zatim smo ih ponovile 2021. Rezultati ukazuju na to da je mlade na početku karijere u profesiju privukla profesionalna uloga koja novinare prikazuje kao pse čuvare, a poduprla je i takozvani rad iz nade. Novinari su bili motivirani i voljni raditi prekovremeno jer su očekivali da će ih stabilan posao čekati odmah „iza ugla“. Nakon godina rada iz nade, strukturni su se uvjeti novinarstva pogoršali, a novinari su shvatili da im rad iz nade neće omogućiti stabilan radni odnos u medijskim organizacijama. Uslijed te
spoznaje jedna se grupa prebacila na odnose s javnošću, ali i njezini predstavnici i dalje sami sebe smatraju novinarima, a ideale novinarstva cijene takoreći izdaleka. Druga grupa prilagodila je svoj način života i ekonomske interese mogućnostima koje im nudi nastavak rada u novinarstvu, makar i izvan medijskih struktura i u prekarnim uvjetima rada. Na temelju proučavanja te druge grupe saznajemo da prekarni i nedovoljno plaćeni, ali izrazito motivirani novinari održavaju novinarske ideale.
PDF
