Impasse: Život u nesigurnosti Božić-Vrbančić, Senka
Studia ethnologica Croatica,
2022, Volume:
34, Issue:
34
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
We live in a time saturated with a sense of precarity and chronic insecurity. The notion of crisis (pandemic, economic, political, environmental, migrant...) is overwhelming. This paper examines some ...affective registers of precarity in Croatia to raise questions on the historical present and what are the (possible) effects of precarity. I draw on three ethnographic fragments from my research with Uber drivers in Zagreb: (1) “I am free man” (2) “I sometimes think... ooh, why didn’t Hitler win!” (3) “Everything is gonna break down”. Even though these three fragments portray different reactions to various forms of precarity, together they tell an ambivalent story of the historical present and vulnerable connections that make us ponder the question: is there any potential for producing more capacious lenses for generating new futures through these vulnerable connections?
U radu se analizira pojam otuđenja, odnosno alijenacije u dvostrukom smislu: s jedne strane kao značajna artikulacija filozofskih i socioloških problema u jugoslavenskoj socijalističkoj misli i šire, ...ali i istovremeno kao vrlo prisutna akcentuacija detektiranih stanja u industrijskim postrojenjima. Na toj dvostrukoj poziciji grade se djelomična analiza i usporedba s kontekstom današnjih uvjeta rada u sektoru koji Franco “Bifo” Berardi naziva “kognitarijatom”, ali iz kojega su detekcija i konstatacija otuđenja gotovo u potpunosti odstranjene i zamijenjene nizom supstituta poput “beznađa”, “ravnodušnosti”, “besperspektivnosti”, “samoizrabljivanja” ili pak “sagorijevanja na poslu”. U radu se interpretira nedostatnost takve zamjene, jer je otuđenje, unatoč konstantno naglašavanoj apstraktnosti njegova značenja, konotiralo kritiku, promjenu i nadilaženje trenutnog stanja, odnosno napor ka razotuđenju, što nije slučaj s nizom spomenutih termina. Iz tog je razloga rad prožet jezičnom analizom te pokušava odgovoriti na pitanje o mogućnosti govora i analize dijela današnjih, poglavito radnih, uvjeta i stanja u terminima otuđenja.
The paper analyses the notion of alienation in a dual sense: first, as a significant articulation of philosophical and sociological problems in Yugoslav socijalist thought and beyond, but also as a very present accentuation of the work conditions detected in industry. This double position builds a partial comparison with and analysis of the context of today’s working conditions in the “cognitariat” sector, but from which detection of alienation is almost completely removed and replaced with terms such as “hopelessness”, “indifference”, “futility”, “self-exploitation”, or “burnout”. The paper interprets the lack of such substitution, since alienation, despite the constantly emphasized abstractness of its meaning, connotes criticism, change and overcoming the current issues. This implies strong effort towards disalienation, which is not the case with the mentioned substitutive terms. For this reason, linguistic analysis and attempts to answer the question on the possibility of speaking and analysing a part of today’s, especially working, conditions in terms of alienation are a dominant part of this paper.
Porast fleksibilnih oblik zaposlitvenih razmerij je zaznati tudi v slovenskem novinarstvu. Te oblike so pogosto tudi prekarne, kar (lahko) ima negativne posledice za kakovost novinarskih vsebin in ...ogroža vlogo novičarskih medijev kot nadzornikov oblasti. Avtorji prispevka utemeljujemo tezo, da so za pravno neurejen prekarni položaj novinarjev, ki omogoča pritiske na novinarje in pomeni grožnjo svobodi izražanja, odgovorne državne oblasti. Analiza primerov iz sodne prakse Evrops-kega sodišča za človekove pravice in Ustavnega sodišča Republike Slovenije je potrdila, da morajo državne oblasti aktivno zagotavljati pogoje za delo svobodnih medijev. Če država v zakonodaji do-pusti prekarno delo novinarjev, krši svoje pozitivne obveznosti v zvezi z varstvom svobode izražanja, saj politiki in kapitalu omogoči, da novinarje postavlja v odvisen položaj. Analiza ključnih doku-mentov je pokazala, da so v Sloveniji po letu 2002 zlasti novinarske organizacije redno pozivale k ureditvi razmer. Državne oblasti so bile s problematiko prekarnega dela ter s predlogi sprememb in dopolnitev zakonodaje seznanjene oziroma pozvane k ukrepanju, vendar problema prekarnosti sistemsko še niso uredile.
U suvremenim teorijama društva sve se češće može naići na tvrdnje da u neoliberalnim ureðenjima javni politički prostor nestaje ili se sve više sužava te da se nastoji izgraditi političnost graðana ...utemeljena na patriotizmu i nekritičkom stavu prema radu vlasti. Biopolitičke strukture neoliberalnih režima stvaraju i koriste se nepovoljnim društveno-ekonomskim uvjetima, općom prekarnošću, nestabilnim uvjetima rada i života te komodifikacijom roba i usluga kako bi disciplinirale graðane, učinile ih poslušnima i nekritičnima, kako bi upravljale njima. Procesi sužavanja političkih sloboda vidljivi su u brojnim zemljama danas, pa tako i u Hrvatskoj, i to posebno na području reproduktivnih prava i sloboda seksualnih i rodnih manjina. S druge strane, javljaju se novi oblici organiziranja graðanstva kojima se pokušava spriječiti sužavanje stečenih graðanskih sloboda. U ovom radu autorica se pita može li se nacionalnim politikama seksualnosti pristupiti kao zajedničkom dobru (commons) kojim upravljaju graðani. Može li se time postići ono čemu teže queer politike, a to je da se sferu intimnog i seksualnog života graðana učini slobodnom od državne i institucionalne kontrole, a da se istovremeno graðanstvu vrati političnost?
This article examines the applicability of the concept and term precarity as a signifier delineating the effects of the restructuring of work and working conditions determined by neoliberal regimes. ...In terms of intensified global competitiveness, the total working population is being subjected to the pressures of market regulation. Short-term and unstable working contracts have become a typical occurrence in post-industrial society, whereas the notion of time as a resource has gained an entirely different dimension. The hegemony of clock time has declined due to the requirement to be permanently open to the global market and its imperatives of being constantly on standby, available and flexible. The interweaving of the cultural-historical micro-perspective and socio-economic macro-perspective point to the various tendencies of management and the quantification of working time, bringing up the problematic of the precarity trap and economic insecurity. In this context, the example of Croatia is briefly analysed.
Rad u industriji videoigra povezan je s brojnim nesigurnostima s obzirom na to da pravni položaj radnika ovisi o tome obavlja li posao na temelju nekog ugovora građanskog prava (samozapošljavanje) ...ili ugovora o radu (kad je osoba u radnom odnosu). Imajući na umu činjenicu da radno pravo nameće poslodavcu brojne zakonske obveze kojim štiti radnika kao slabiju stranu ugovorog odnosa (jer se nalazi u podređenom položaju i ekonomski ovisi o poslodavcu), u praksi nerijetko dolazi do svjesno pogrešne (nezakonite) kvalifikacije oblika zaposlenja. U radu je analiziran način funkcioniranja ovog sektora kreativne ekonomije s naglaskom na rizicima prekarnosti kojima su radnici izloženi: pri tome autorica ne ispituje učinkovitost pravnih rješenja izdvojinih država članica EU-a, već se priklanja primjeru dobre prakse na hrvatskom tržištu videoigara.
Analiza novačkog sustava pokazala je da formalnopravni okvir, kao i nedostatno definiranje ciljeva politike osposobljavanja mladih istraživača u Hrvatskoj, generiraju neka od obilježja radnopravne ...nesigurnosti ili prekarnosti na tržištu rada poput neizvjesnosti budućeg zapošljavanja i/ili zadržavanja niše u profesiji. No, podaci o uspješnosti novačkog sustava ukazuju na ozbiljne manjkavosti i u ishodima profesionalne socijalizacije što upućuje na probleme profesionalnog osposobljavanja u smislu reprodukcije znanja i vještina u okviru znanstvenog i visokoobrazovnog sustava. Ova kvalitativna studija istražuje koje su prepreke procesu profesionalne socijalizacije mladih istraživača u prirodnim i društvenim znanostima te koja je priroda i koje su okolnosti nastanka navedenih prepreka. Istraživanje putem polustrukturiranih intervjua provedeno na uzorku od 40 mladih istraživača iz različitih polja društvenih i prirodnih znanosti pokazalo je da su ozbiljne prepreke procesa profesionalne socijalizacije više povezane s načinom svakodnevnog praktičnog funkcioniranja znanstveno-novačkog sustava, nego sa samim radnopravnim okvirom. Tako su kao najveće prepreke u oba područja znanosti prepoznati problemi poput prekomjernog rada novaka u nastavi i/ili na tržišnim projektima trećih naručitelja, problemi s formalnom supervizijom i/ili mentorstvom, prepreke vezane uz nedostatno financiranje znanstvenih istraživanja, premali istraživački timovi i nedostatak stručnog i tehničkog osoblja, te problemi povezani s dominantnim vrijednostima akademske zajednice koje se izražavaju i kao generacijski jaz između mlađih i starijih istraživača. Rad zaključuje da unatoč činjenici da je novaštvo komparativno povoljniji formalnopravni okvir istraživačke socijalizacije u odnosu na internacionalna iskustva, praktično provođenje sustava upravo istraživačku, a naročito disciplinarnu socijalizaciju, često onemogućuje te da je kontradikcija formalnopravnog okvira i praktičnog funkcioniranja prisutna na svim socijalizacijskim razinama. Razmatrajući u istraživanju prepoznate probleme profesionalne socijalizacije mladih istraživača u svijetlu novijih znanstvenih politika, primjećuje se da one idu u smjeru povećanja radnopravne nesigurnosti mladih istraživača, a da pritom ne rješavaju aktualne probleme novačkog sustava, već ih potencijalno i produbljuju.
Working in the video game industry is associated with many uncertainties, since the legal position of the worker depends on whether the work is performed on the basis of a civil law contract ...(self-employment) or employment contract (employment relationship). Considering that labour law imposes numerous legal obligations on an employer to protect the worker as the weaker contractual party (due to subordinate position and economic dependence of the worker in relation to the employer), an employer often deliberately practices fraudulent (unlawful) contracting of work. The article draws upon an in-depth analysis of this creative economy sector. The author critically deals with identified weaknesses and risks of precariousness that workers are exposed to and offers possible alternatives for consideration without examining the effectiveness of legal solutions of individual EU member states, but leaning towards the example of good practice on the Croatian videogame market.
Pravo radnika na pravovremenu i potpunu obavijest o osnovnim aspektima radnog odnosa, predviđeno Direktivom o pisanoj izjavi (91/533/EZ), zahtijevalo je prilagodbu novim okolnostima i praksama na ...tržištu rada. Kontinuirana potreba za fleksibilnim poslovanjem poduzeća i održavanjem konkurentnosti utječe na pojavnost novih i rast uporabe postojećih nestandardnih oblika rada, koji dovode do smanjenja stope nezaposlenosti, ali ne pospješuju suzbijanje radnog siromaštva (engl. in-work poverty), socijalne isključenosti i društvene nejednakosti. Autor ističe važnost predložene revizije Direktive (EU) o pisanoj izjavi i usvajanje Direktive o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima u Europskoj uniji (2019/1152) kao instrumenta radne i socijalne politike, od kojeg se očekuje da bi u svijetu liberalne ekonomije mogao omogućiti nove prilike za zapošljavanje, uz smanjen rizik od novih oblika neizvjesnosti i nesigurnosti.
PDF
