Objectives. Alongside individual indicators of job performance, even workers’ health status could be a criterion for selection. The mechanisms for health selection are a reduction of productivity in ...relation to illness or certain health behaviour. The aim of the study was to establish how indicators of workers’ health status, which are accessible to the employer, influence the employer’s decision-making on which workers to retain and which to dismiss during personnel restructuring in the enterprise.
Methods. Due to a planned closure of a plant, the observed company began personnel restructuring which included a strategic decrease in the number of employees and the relocation of workers within the company. Two nested case control studies were conducted. The cases were divided into two groups and defined as follows: employees who were relocated and employees whose employment contract was terminated.
Results. The results show that the disability category and long-time sick leave exert the greatest influence on the employer’s decision on the selection of workers. Workers with work-related disability have lower odds to be relocated to a new workplace (OR=0.5; 95% CI 0.2 to 1.1) and higher odds to be dismissed (OR=6.51; 95% CI 3.33 to 12.72). The workers with a history of a long-time sick leave also have lower odds to be relocated (OR=0.31; 95% CI 0.11 to 0.88) and higher odds to be dismissed (OR=4.32; 95% CI 2.08 to 8.96).
Conclusions. Indicators of health which were accessible to the employer actually exerted influence on the employer’s decision-making, which could show a direct form of health selection.
Izhodišča. V času gospodarskega prestrukturiranja in krize je veliko delavcev odpuščenih ali premeščenih na nova delovna mesta. Na odločitev delodajalca, koga bo odpustil in koga premestil, lahko vpliva tudi zdravje delavca. Cilj raziskave je ugotoviti, kako objektivni kazalci zdravstvenega stanja delavcev, do katerih ima delodajalec dostop, vplivajo na odločanje, kdo bo premeščen na drugo delovno mesto in kdo odpuščen.
Metode. Značilno slovensko podjetje s 1000 zaposlenimi je v letu 2005 začelo kadrovsko prestrukturiranje, ki je vključevalo zmanjševanje števila zaposlenih in premeščanje na druga delovna mesta znotraj podjetja. Narejeni sta bili dve vgnezdeni študiji primerov s kontrolami. Kot primera sta bili definirani dve skupini delavcev: tisti, ki jih je delodajalec v opazovanem obdobju premestil na drugo delovno mesto in tisti, ki jim je odpovedal pogodbo o zaposlitvi iz poslovnega razloga. Kontrole so bili delavci iz preostale kohorte, usklajeni po socialnem statusu, spolu in starosti.
Rezultati. Rezultati kažejo, da na odločitev delodajalca o izbiri delavcev najbolj vplivata kategorija invalidnosti in dolgotrajni bolniški stalež. Delovni invalidi imajo manjše obete, da bodo premeščeni na novo delovno mesto (RO=0.5; 95% IZ 0.2-11), in večje, da bodo odpuščeni (RO=6.51; 95% IZ 3.33-12.72). Tudi delavci, ki so bili v bolniškem staležu ≥ 30 dni, imajo manjše obete, da bodo premeščeni (RO=0.31; 95 % IZ 0.11-0.88), in večje, da bodo odpuščeni (RO=4.32; 95% IZ 2.08 - 8.96).
Zaključek. V raziskavi smo dokazali, da kazalniki zdravja, do katerih ima dostop delodajalec, vplivajo na odločanje delodajalca v procesu prestrukturiranja podjetja, kar kaže na neposredno obliko selekcije zaradi zdravstvenega stanja.
Controllership, as an informational activity, is becoming a multidimensional function, about which numerous doubts exist as to whether to increase its independency and integrate it tightly with the ...decision-making process. Financial knowledge and business-analytical capabilities of carriers of controllership activity can offer support for operational, financial, and strategic restructuring. This is important when facing frequent business dynamics in order to enhance competitiveness and especially achieve short-term as well as strategic goals.
Razvoj zelenih površin je hkrati strategija in potreba, ki izvira iz prostorske preobrazbe mest zaradi socialnih in demografskih sprememb. Ta prispevek se posveča priložnostim in izzivom, ki jih ...prinašata načrtovanje in zasajanje zelenih površin v mestih, ki se krčijo. O pomenu zelenih površin in strategij v procesu prestrukturiranja mesta bomo razpravljali na podlagi empiričnih podatkov iz doktorske disertacije. Mesta za spoprijemanje s preobrazbo prostora razvijajo različne koncepte. Po domnevah naj bi se v mestih, ki se krčijo, vpliv zelenih površin in njihov pomen za obliko mesta spremenila. Izsledke študij primerov mest, ki se krčijo, na vzhodu Nemčije bomo obravnavali v povezavi s strategijami in z instrumenti, s katerimi rešujejo izzive razvoja zelenih površin. Ugotovitve bodo morda ustrezne tudi za razvoj mest, ki (deloma) rastejo, in za spodbujanje razvoja zelenih površin v sonaravnih mestih.
Poljoprivredna gospodarstva u velikom su dijelu preuzela socijalne i društvene probleme na selima i u društvu uopće u privremenom rješavanju siromaštva i prehrambene sigurnosti u Bosni i Hercegovini. ...Iako ima nekoliko pozitivnih primjera ulaska prerađivača i stvaranja tržišnih lanaca, transformacija i prestrukturiranje poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije tekli su relativno sporo. Smanjujuća uloga donatorsko--rekonstrukcijske politike trebala bi se nadoknaditi efikasnim razvojno investicijskim i kreditnim mjerama koje će pridonositi stvaranju konkurentske domaće proizvodnje, zapošljavanju i stvaranju tržišnih kanala, a oni će se u većoj mjeri okrenuti prema domaćoj primarnoj i prerađivačkoj industriji. Zbog ograničenih financijskih mogućnosti trebalo bi više pozornosti posvetiti stvaranju klime koja će voditi do međunarodno konkurentnih programa uz minimalne državne transfere. Slabosti dosadašnjega razvitka najviše se vide u sve većem trgovinskom deficitu, koji se efikasno može smanjiti razvitkom konkurentne domaće proizvodnje.
U članku se analizira kvantitativno kretanje stanovništva Hrvatske prema popisima 1948. i 1991. godine, a na osnovi novog teritorijalnog ustroja lokalne uprave i samouprave (489 općina i gradova). ...Osobita pozornost poklonjena je promjenama u prostornom rasporedu naseljenosti, te posljedicama koje su te promjene izazvale.
Izučava se utjecaj ulaznih izravnih inozemnih investicija (FDI) na rast domaćih (lokalnih) poduzeća s aspekta zaposlenosti i cjelokupne faktorske produktivnosti (TFP). Analiza je izvedena za sektor ...industrijskih poduzeća u Sloveniji od 1994. do 2003. godine. Teorija upućuje na zaključak, da su dinamičke promjene u poduzećima države u koju investicije ulaze putem mehanizama (channels) FDI značajne.
U svezi s teorijskom osnovom izvedene analize i evidencije upućuju na zaključak da poduzeća u stranom vlasništvu imaju izravan utjecaj na promjene u populaciji slovenskih industrijskih poduzeća. Poduzeća u stranom vlasništvu, uz analitičku neutralizaciju drugih mogućih utjecaja, iskazuju brži rast TEP u odnosu na poduzeća u domaćem vlasništvu. Pored toga, ulazak stranih poduzeća na nacionalno
tržište dovodi do preusmjeravanja činitelja proizvodnje od manje na više učinkovita lokalna poduzeća. Proces selekcije između poduzeća dovodi do toga, da najmanje učinkoviti iskazuju opadanje zaposlenosti kao posljedicu ulaska stranih poduzeća.
Pored navedenih, nastaje i treći učinak povezan s ulaskom stranih poduzeća. On je povezan s širenjem utjecaja promjena u produktivnosti (productivity spillover effects) od stranih na domaća/lokalna poduzeća na neizravan način, te je utvrđeno
da do ovoga učinka dolazi uglavnom preko vertikalnih poslovnih veza, a ne kako je očekivano pretežno horizontalno, dakle unutar iste djelatnosti.
Općenito se može tvrditi da strane investicije nemaju isti pozitivni utjecaj na sva poduzeća i da u tom kontekstu veliki značaj ima sposobnost apsorpcije – prilagodbe na promjene u poduuzetničkom sektoru.
Kviz «Tko želi dobiti peticu» suvremeni je oblik poučavanja kojim se provodi učenje kroz igru i iskustveno učenje. Pokazuje kako se gradivo jezika, medijske kulture, lektire, jezičnog izražavanja i ...književnosti može usustaviti produktivnim prestrukturiranjem i usvajati na djeci zanimljiv i neformalan način. U pripremi kviza dobro je posvetiti veliku pozornost pitanjima koja trebaju biti zanimljiva, zahtjevna i osobita. Kviz razvija učeničku pozornost i usredotočenost, sposobnost slušanja, učeničku samostalnost i jača samopouzdanje i
sigurnost.
U ovom radu iznijeti su rezultati analize socioekonomske strukture Hrvatske 1991. godine. Analiza je provedena po novim općinama i upravnim gradovima. Za mjerenje stupnja socioekonomske preobrazbe ...uzete su dvije varijable: udio poljoprivrednog stanovništva, udio zaposlenih radnika van vlastitih zemljišnih posjeda, te njihov međusobni odnos. Razlike u stupnju socioekonomske preobrazbe mjerene su izračunavanjem odstupanja od prosjeka za Republiku Hrvatsku. Rezultat analize je regionalna diferencijacija Hrvatske prema stupnju socioekonomske preobrazbe.
U radu je prikazana preobrazba općine Dobrinj na otoku Krku pod utjecajem turizma. Posebno su analizirane tri skupine posljedica turizma kao faktora preobrazbe: uloga u demografskom razvoju, u ...socioekonomskom prestrukturiranju stanovništva, te u transformaciji naselja. Najjače je naglašena uloga turizma u transformaciji naselja, zatim u diferenciranom demografskom razvoju naselja uz more i naselja u unutrašnjosti te naposljetku u razvoju gospodarstva. Može se zaključiti da već sada turizam predstavlja čimbenika preobrazbe općine Dobrinj, iako njegova uloga nije toliko naglašena kao u turistički razvijenijim područjima otoka Krka.
PDF
